DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 29 <-- 29 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 3-4, CXXII (1998), 155-164 UDK 630* 585 + 48 (Fagus silvatica L.) PROCJENA OŠTEĆENOSTI STABALA OBIČNE BUKVE {FAGUS SYLVATICA L) DIGITALNOM OBRADOM INFRACRVENIH KOLORNIH AEROSNIMAKA* ASSESSMENT OF BEACH TREES {FAGUS SYLVATICA L) DAMAGE USING DIGITAL INTERPRETATION OF COLOUR INFRARED AERIAL PHOTOGRAPHS Christian GALLO** SAŽETAK: Oštećenost stabala danas se uobičajeno procjenjuje metodama fotointerpretacije. Aerosnimke mogu se skeniranjem prevesti u digitalni oblik. Kako su osnovne sastavnice boje (crvena, zelena i plava - RGB) u čvrstoj korelaciji sa stupnjem oštećenosti stabla, postupak procjene oštećenosti pojedinačnih stabala može se na skeniranim aerosnimkama automatizirati. Istraživanje je provedeno na 72 stabla bukve na infracrvenim kolornim aerosnimkama (ICK) nacionalnih parkova Plitvička jezera i Risnjak te gospodarske jedinice Brloško. Pri tome su 54 stabla poslužila za regresijsku analizu, a 18 stabala za testiranje izrađenog regresijskog modela za procjenu oštećenosti bukovih krošanja na temelju osnovnih sastavnica boje (RGB). Prosječna točnost procjene iznosila je 27,8 % ukoliko se procijenjena stabla razvrstaju u šest stupnjeva oštećenosti, odnosno 56,9 %, ukoliko se procijenjena stabla razvrstaju u četiri stupnja oštećenosti. UVOD - Introduction Danas se bez sumnje može reći daje opstanak šuma Činjenice ukazuju da smo se opasno poigrali s prirougrožen u svjetskim razmjerima. U siromašnim zemljadom, paje naš primarni zadatak provođenje intenzivnih ma u razvoju, šume nestaju zbog prekomjerne eksploaistraživanja, kako bi se pojava sušenja proučila, kontrotacije te krčenja i pretvaranja šuma u druge kulture, a u lirala i ako je moguće spriječila. Istraživanja se provode bogatim, razvijenim zemljama glavni uzrok su onečišu smjeru inventarizacije oštećenosti šuma i njezinog ćenja okoliša uvjetovana razvojem industrijske proizprostornog rasporeda. To je moguće provesti terestričvodnje. U Hrvatskoj sušenje šuma također poprima sve kim opažanjima ili primjenom metoda daljinskih istraveće razmjere. Sjetimo se šuma hrasta lužnjaka, naše živanja. Od metoda daljinskih istraživanja osobito je najvažnije gospodarske vrste, koje se suše, nadalje nipogodna interpretacija infracrvenih kolornih (ICK) zinskog brijesta kojeg u našim šumama gotovo više i ne aerosnimaka. Inventarizacija oštećenosti šuma pomoću možemo naći, jele koja nam svojom osjetljivosti dokaICK aerosnimaka osniva se na ustanovljavanju stupnja zuje količinu polutanata. U ovom se radu govori o bukoštećenosti pojedinačnih stabala koja se vide na aerovi, našoj najraširenijoj šumskoj vrsti, koju sve ovo nije snimkama. Osim različito izraženih znakova oštećezaobišlo. nosti s obzirom na teksturu, a ovisno o vrsti drveća, oštećene krošnje pokazuju i promjene u spcktralnoj refleksiji elektromagnetskih valova, kako u vidljivom, tako i u nevidljivom dijelu spektra. To dovodi do pro * Ovaj rad nagrađen je Rektorovom nagradom za 1997. godinu mjene karakterističnog preslikavanja zdrave vegetacije ** Christian Gallo, student četvrte godine, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb na aerosnimkama (slika 1). |