DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 29 <-- 29 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 3-4, CXXII (1998), 155-164 UDK 630* 585 + 48 (Fagus silvatica L.) PROCJENA OŠTEĆENOSTI STABALA OBIČNE BUKVE {FAGUS SYLVATICA L) DIGITALNOM OBRADOM INFRACRVENIH KOLORNIH AEROSNIMAKA* ASSESSMENT OF BEACH TREES {FAGUS SYLVATICA L) DAMAGE USING DIGITAL INTERPRETATION OF COLOUR INFRARED AERIAL PHOTOGRAPHS Christian GALLO** SAŽETAK: Oštećenost stabala danas se uobičajeno procjenjuje metodama fotointerpretacije. Aerosnimke mogu se skeniranjem prevesti u digitalni oblik. Kako su osnovne sastavnice boje (crvena, zelena i plava - RGB) u čvrstoj korelaciji sa stupnjem oštećenosti stabla, postupak procjene oštećenosti pojedinačnih stabala može se na skeniranim aerosnimkama automatizirati. Istraživanje je provedeno na 72 stabla bukve na infracrvenim kolornim aerosnimkama (ICK) nacionalnih parkova Plitvička jezera i Risnjak te gospodarske jedinice Brloško. Pri tome su 54 stabla poslužila za regresijsku analizu, a 18 stabala za testiranje izrađenog regresijskog modela za procjenu oštećenosti bukovih krošanja na temelju osnovnih sastavnica boje (RGB). Prosječna točnost procjene iznosila je 27,8 % ukoliko se procijenjena stabla razvrstaju u šest stupnjeva oštećenosti, odnosno 56,9 %, ukoliko se procijenjena stabla razvrstaju u četiri stupnja oštećenosti. UVOD - Introduction Danas se bez sumnje može reći daje opstanak šuma Činjenice ukazuju da smo se opasno poigrali s prirougrožen u svjetskim razmjerima. U siromašnim zemljadom, paje naš primarni zadatak provođenje intenzivnih ma u razvoju, šume nestaju zbog prekomjerne eksploaistraživanja, kako bi se pojava sušenja proučila, kontrotacije te krčenja i pretvaranja šuma u druge kulture, a u lirala i ako je moguće spriječila. Istraživanja se provode bogatim, razvijenim zemljama glavni uzrok su onečišu smjeru inventarizacije oštećenosti šuma i njezinog ćenja okoliša uvjetovana razvojem industrijske proizprostornog rasporeda. To je moguće provesti terestričvodnje. U Hrvatskoj sušenje šuma također poprima sve kim opažanjima ili primjenom metoda daljinskih istraveće razmjere. Sjetimo se šuma hrasta lužnjaka, naše živanja. Od metoda daljinskih istraživanja osobito je najvažnije gospodarske vrste, koje se suše, nadalje nipogodna interpretacija infracrvenih kolornih (ICK) zinskog brijesta kojeg u našim šumama gotovo više i ne aerosnimaka. Inventarizacija oštećenosti šuma pomoću možemo naći, jele koja nam svojom osjetljivosti dokaICK aerosnimaka osniva se na ustanovljavanju stupnja zuje količinu polutanata. U ovom se radu govori o bukoštećenosti pojedinačnih stabala koja se vide na aerovi, našoj najraširenijoj šumskoj vrsti, koju sve ovo nije snimkama. Osim različito izraženih znakova oštećezaobišlo. nosti s obzirom na teksturu, a ovisno o vrsti drveća, oštećene krošnje pokazuju i promjene u spcktralnoj refleksiji elektromagnetskih valova, kako u vidljivom, tako i u nevidljivom dijelu spektra. To dovodi do pro * Ovaj rad nagrađen je Rektorovom nagradom za 1997. godinu mjene karakterističnog preslikavanja zdrave vegetacije ** Christian Gallo, student četvrte godine, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb na aerosnimkama (slika 1). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 30 <-- 30 --> PDF |
1. Gallo: PROCJENA OSTEĆHNOST1 STABALA OBIČNE BUKVH (Fagus sylvalica) DIGITALNOM OBRADOM Šumarski listbr. 3^1, CXXII (1998), 155-164 I. Normalni list, vidljivo zeleno Normal leaf, visual grin 80 60 ´ Područje preslikavanja OJ vegetacije G OJ 40 CL et ´vi 20 0 _i i i i i_ 0,4 0,6 0,8 1,0 2. Smanjenje vitaliteta, promjene u IC području Incipient damage, changes in IR region j i i i i i_ 3. Kronično oštećenje, 4. Odumrlo, žućenje lišća crveno-smeđe lišće Chronic damage, Dead red-brown yellow foliage leaf T _i i i i i i_ 0,4 0,6 0,8 1,0 0,4 0,6 0,8 1,0 0,4 0,6 0,8 1,0 Valna duljina - Wavelenght (n\i) Slika 1. Promjene spcktralnc refleksije uslijed fizioloških promjena kod biljaka Fig. 1. Changes in spectral reflectance caused by physiological damages of plants Refleksija (difuzna refleksija i zrcalna refleksija) infracrvenih zraka tumači se anatomskom i morfološkom gradom asimilacijskih organa, te morfološkim obilježjima krošanja i sastojina. U području spužvastog parenhima listova bjelogoričnih vrsta drveća dolazi do višestrukog loma i totalne refleksije infracrvenih zraka na stjenkama stanica i u intercelularnim prostorima, što uvjetuje njihovu jaku difuznu refleksiju ili remisiju. Pojavom promjena u građi lista, pokazuje se gotovo istovremeno izrazitije smanjenje remisije u infracrvenom području. Oštećenjima se smanjuje turgor, što dovodi do splašnjavanja spužvastog parenhima nestankom intercelularnih prostora, te do povećanja koncentracije biljnog soka, tako da u listu više ne dolazi do višestrukog loma i totalne refleksije infracrvenih zraka (Cvek , 1985). Na zrcalnu refleksiju velik utjecaj imaju krošnje, kao nakupine slojeva lišća, koje djeluju na pojačavanje refleksije infracrvenih zraka, a ne utječu na remisiju vidljivog dijela spektra. Starost stabala ne utječe na remisiju, ali utječe na refleksiju utoliko što manje više nepravilna, nejednolična struktura starih krošanja izaziva jaču apsorpciju svjetla od krošanja mladih stabala, pa se zato redovito starije sastojine ili stabla, tamnije preslikaju od mladih sastojina ili stabala. Boje objekata u prirodi - Colours of natural objects PLAVA (Blue) ZELENA (Green) CRVENA (Red) INFRACRVENA (Near InfraRed) žuti filter - yellow filter Senzibilizirano za - Sensitive on: bliže IC (NIR) zeleno (G) crveno (R) PREOBRATNI POSTUPAK- REVERSAL DEVELOPMENT PROCESS Stvorena boja - Developed colour plavo - zelena (cyan) žuta (yellow) ljubičasta (magenta) Vidi se na snimci PLAVO (BLUE) ZELENO (GREEN) CRVENO(RED) Visible on picture: Slika 2. Preobratni postupak za infracrveni kolor film Kodak Aerochrome Infrared 2443 Fig. 2. Reverse processing of colour infrared (CIR) film Kodak Aerochrome Infrared 2443 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 31 <-- 31 --> PDF |
I. Gallo: PROCJENA OŠTEĆENOSTI STABALA OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica) DIGITALNOM OBRADOM ... Šumarski list br. 3-4. CXX11 (1998). 155-164 Razlike u refleksiji zbog različitih vrsta drveća i zbog stupnja oštećenosti, a time i razlike u načinu preslikavanja, veće su u infracrvenom dijelu spektra nego u vidljivom području. Zbog toga su metode daljinskih istraživanja, koje se služe IC zračenjem, učinkovitije od metoda koje se služe samo vidljivim dijelom spektra. Te prednosti infracrvenog zračenja dobro su iskorištene kod ICK filma, jer čovjek može bolje i više razlikovati promjene u boji nego promjene u crnobijelom području. ICK film se na tržištu najčešće pojavljuje kao preobratni film, kojim se dobivaju dijapozitivi, a jedan od najpoznatijih je Kodak Aerochrome 2443. Njegova grada i način djelovanja prikazani su na slici 2. On se sastoji od tri, na svjetlo osjetljiva sloja: plavog koji je senzibiliziran za zelenu boju, zelenog koji je senzibiliziran za crvenu boju i crvenog koji je senzibiliziran za bliže IC zračenje. Zeleno obojeni neživi objekti preslikaju se na ovom filmu plavo, crveni objekti zeleno, a objekti koji intenzivno zrače infracrveno, kao npr. živa, zelena, zdrava vegetacija preslikaju se crveno. Time je preslikana prirodna scena obojena u neprirodnim, lažnim bojama, pa se ICK snimke nazivaju i "pseudokolor" (falškolor) snimke. Preobratnim postupkom razvijanja stvaraju se slojevi boja, koji su komplementarni osnovnim bojama, u smislu suptraktivnog mješanja boja: plavo - žuto, zeleno - magenta (purpur), crveno - cijan (plavozeleno). Gustoća tih slojeva obrnuto je proporcionalna količini svjetla koja je došla do filma kao posljedica refleksije Sunčeva zračenja od objekata u prirodi. CILJ RADA - Informacije se iz aerosnimaka mogu dobiti uobičajenim načinima fotointerpretacije, a u novije vrijeme i na temelju digitalne obrade aerosnimaka (Mansber ger, 1992). Glavni cilj ovog rada bio je iznalaženje kvalitetnog i pouzdanog načina digitalne interpretacije krošanja obične bukve kao pomoći pri određivanju stupnja ošteće METODE RADA - Zavod za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu (Katedra za geodeziju) proveo je na području jugozapadne Hrvatske inventarizaciju oštećenosti šuma bukve i jele primjenom metoda daljinskih istraživanja i to interpretacijom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimki. Aerosnimanjeje izvršeno od 1. do 10. kolovoza 1988. Inventarizacija oštećenosti šuma provedena je na oko 400 000 ha šumskih površina na području bivše Zajednice općina Rijeka. Za inventarizaciju je prihvaćena metoda uzoraka u obliku klastera, slična Formiranje lažnih boja nastaje na ovaj način: kompletna prirodna scena reflektira plavu, zelenu, crvenu i IC komponentu Sunčeva spektra. Prije dolaska do filma plava komponenta se reže odgovarajućim filterom. Kod preobratnog postupka razvijanja za zeleni objekt se na sloju osjetljivom na zeleno svjetlo stvorila čista (prozirna) slika bez boje. Na sloj osjetljiv na crveno zeleno svjetlo ne djeluje, te se ondje razvijanjem formira gust magenta sloj.Takoder zeleno ne djeluje na IC sloj pa se na njemu stvori cijan sloj. Tako stvoreni slojevi djeluju kao filteri za suptraktivno miješanje boja. Promatranjem dijapozitiva u bijelom prolaznom svjetlu cijan zadržava crveno, a magenta zeleno, te kroz prozirni sloj prolazi samo plavo svjetlo. Zeleni objekti se preslikaju plavo. Crveni objekt formira na sloju osjetljivom na crveno prozirnu sliku. Na sloj osjetljiv na zeleno, crveno ne djeluje i formira se sloj obojen žuto, a na sloju osjetljivom na IC cijan. Žuti sloj sadržava plavo svjetlo, a cijan crveno, te se crveni objekt preslika zeleno. Objekti koji zrače IC zrake stvaraju na IC sloju prozirnu sliku, na zelenom žuti sloj, a na crvenom magentu. Žuti sloj sadržava plavo svjetlo, a magenta zeleno, pa kroz prozirni dio filma prolazi crveno svjetlo. Tako se objekti koji zrače IC zrake preslikaju crveno. Iz toga proizlazi da se vegetacija, zbog intenzivne IC refleksije na ICK filmu preslikava crveno. Smanjenjem IC zračenja boja preslikavanja vegetacije dobiva određenu plavu komponentu. Kako intenzitet IC zračenja pada promjenom zdravstvenog stanja stabla, tj. slabljenjem njegove fiziološke kondicije, to se pomak prema plavom smatra znakom smanjenja kondicije stabla. Aim of Work nosti na skeniranim infracrvcnim kolornim (ICK) aerosnimkama. Za to bi bilo potrebno izračunati regresijske modele pomoću kojih se na izravan način može procijeniti zavisna varijabla (Kušan iPernar, 1996), u ovom slučaju stupanj oštećenosti stabla, poznavajući vrijednosti osnovnih sastavnica boja (RGB komponente; engl, red - crveno, green - zeleno, blue -plavo). Methods of Work metodologiji predloženoj za područje Europske zajednice (Kal afadžić i Kušan 1990). Dizajniranje metode izvršeno je na osnovi prethodnih istraživanja provedenih na aerosnimkama Plitvičkih jezera, gdje su uvjeti slični kao i na inventariziranom području. Pouzdanost interpretacije testirana je s tri nezavisna interpretatora. Ustanovljeno je da između terenske procjene oštećenosti stabala i procjene oštećenosti na ICK aerosnimkama nema značajne razlike bez obzira koliko stručnjaka interpretira aerosnimke (Kal afadžić i dr. 1991). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 32 <-- 32 --> PDF |
1. Gull»: PRQCJl-.NA OŠTEĆENOSTI STABALA OBIČNE BUKVE (Fagns sylnituv) DIGITALNOM OBRADOM ... Šumarski list hr. 3 4. CXXI1 11998). 155-164 Aerosnimanjc je izvršeno u 12 primjernih pruga ukupne dužine 296 km, koje su se protezale u smjeru sjever- jug. Razmak između sredina pruga iznosio je 8 km. Na području Velebita razmak je neznatno smanjen da bi uzorak bolje prekrio teren. Na svakom drugom kilometru snimljene pruge postavljena je skupina (klaster) od šest primjernih točaka, na kojima je interpretirano po 20 krošanja s obzirom na vrstu drveća (jela -Abies alba Mill., smreka -Picea abies L., bukva -Fagus sylvatica L.) i stupanj oštećenosti. Položaj primjernih točaka prenesen je na aerosnimku iz topografske karte (1:5 000 ili 1 : 25 000) na osnovi provedene radijalne triangulacije. Ukupno je postavljeno 790 primjernih točaka i interpretirano 15 860 krošnji (Kalafadžić i dr. 1993). Aerosnimanje je izvršeno normalnokutnom mjernom fotogrametrijskom kamerom LMK 305/23 Zeiss Jena, ICK filmom Kodak Acrochrome infrared 2443. Snimljeno je ukupno 595 aerosnimki prosječnog mjerila 1 : 5 800, s uobičajenim uzdužnim preklopom 60%. Snimljena površina pruga iznosila je oko 39 400 ha tj. oko 11 % površine inventarizacije. Oštećenost pojedinačnih stabala (krošanja) definirana je jedinstvenim stupnjem oštećenosti, na osnovi terestrički procijenjenog postotka osipanja i žućenja asimilacijskih organa (iglica i lišća), te postotka odumiranja krošnje, a sve u odnosu na posve neoštećenu krošnju (Kušan i dr. 1991). Skala stupnjeva oštećenosti koja je primijenjena u Europskoj zajednici (AFL, 1988) proširena je dijeljenjem stupnja oštećenosti 2 na dva podstupnja 2a i 2b i stupnja 3 na podstupnjeve 3a i 3b, na osnovi istraživanja prirasta različito oštećenih stabala. Terestrički uočljivi simptomi oštećenosti, gubitak i žućenje asimilacijskih organa, te odumiranja krošnje, dovode do promjene u refleksiji sunčevog spektra elektromagnetskih valova, osobito u bližem infracrvenom dijelu. To uvjetuje diferencirano preslikavanje na ICK snimkama i izobraženi fotointerpretator može na osnovi ICK aerosnimki zaključivati o stupnju oštećenosti preslikanih stabala (krošanja), odnosno sastojina. Pre duvjet za to je pažljivo izrađen fotointerpretacijski ključ za pojedine vrste drveća i stupnjeve oštećenosti s načinom njihova preslikavanja na aerosnimkama (Pernar, 1993). Za ovaj rad korištene su tri snimke: po jedna iz NP Plitvička jezera, NP Risnjak i šumarije Fužine (gospodarska jedinica Brloško). Te tri snimke bile su mi dostupne u digitalnom obliku. Fotografija se u digitalni oblik pretvara skeniranjem. To je postupak pri kojem se snimka koja se skenira dijeli na, po volji, male kvadratiće (piksle). Skener za svaki kvadratić očitava vrijednosti osnovnih sastavnica boje (RGB) i bilježi ih u obliku binarnih brojeva (0-255) na magnetni medij. To znači daje svaka sastavnica boje podijeljena na 256 nijansi, pri čemu 0 predstavlja odsutnost boje u toj nijansi, a 255 predstavlja najveću gustoću boje u toj nijansi. Snimke koje su skenirane bile su različite kvalitete, odnosno različitih boja. Stoga je za snimke nakon skeniranja trebalo izjednačiti količinu osvjetljenja i zasićenje pojedine osnovne boje (RGB) koji nam zajedno daju sliku pojedinog stupnja oštećenosti. Sve je to učinjeno sa svrhom dobivanja što preciznijih rezultata (u protivnom se moglo dogoditi da jednaka nijansa na različitim snimkama koje su skenirane predstavlja različite stupnjeve oštećenosti). Zatim su na svakoj skeniranoj snimci obilježena stabla za koja je iz terestričkih proučavanja poznat stupanj oštećenosti. Na snimci NP Plitvička jezera obilježeno je 9 stabala (slika 3), NPRisnjak 10 stabala (slika 4) i na snimci gospodarske jedinice Brloško 34 stabla (slika 5), dakle sveukupno 53 stabla. Sa snimke gospodarske jedinice Brloško uzeto je mnogo više stabala, za razliku od snimaka Plitvičkih jezera i Risnjaka gdje je bukva zdrava ili neznatno oštećena. slika 3. ICK aerosnimka s područja Plitvičkih jezera Slika 4. ICK aerosnimka s područja Risnjaka Fig. 3. OR aerial photograph of´Plitvička jezera region Fig. 4. CIR aerial photograph of Risnjak region |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 33 <-- 33 --> PDF |
1. Gallo: PROCJENA OŠTEĆENOSTI STABALA OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica) DIGITALNOM OBRADOM Šumarski list br. 3 4,CXXII(1998), 155-164 % ist: MIE^SŠSVU - Slika 5. ICK aerosnimka iz gospodarske jedinice Brloško Fig. 5. C1R aerial photograph of management unit Brloško Na svakoj krošnji stabla obilježen je kvadrat veličiSlika 6. ICK aerosnimka iz g. j . Brloško s obilježenim stablima na ne 100(10x 10) piksla koji je razdjeljen na četiri manja kojima je provedeno testiranje od 25 (5 x 5) piksla. Sa svakog od tih kvadrata očitana Fig. 6. CIR aerial photograph of management unit Brloško with marked trees used for testing je aritmetička sredina vrijednosti osnovnih sastavnica boje (RGB). Svih tih 212 (53 x 4) podataka korišteno je u izradi čke analize testirani su na snimci gospodarske jedinice regresijskih modela. Regresijska analiza obavljena je Brloško, na kojoj su odabrana po tri stabla u svakom pomoću programa STATISTICA 4.5. Rezultati statisti-stupnju oštećenosti (slika 6). REZULTATI Results Očitane vrijednosti osnovnih sastavnica boja svih stabala. Promjena digitalnih brojeva u odnosu na stupnuzoraka razvrstane su prema stupnjevima oštećenosti i jeve oštećenosti pokazuje pravilnost, što ukazuje da bi za njih su izračunate osnovne statističke veličine (tabliveza između sastavnica boje i stupnjeva oštećenosti ca 1, slika 7). Iz podataka u tablici 1 i slici 7 može se mogla biti čvrsta (Pranjić, 1990). To je dokazano kouočiti da se vrijednosti digitalnih brojeva pojedine sasrelacijskom analizom (tablica 2). tavnice povećavaju s povećanjem stupnja oštećenosti Statističke veličine RGB sastavnica boje prema stupnjevima oštećenosti Statistical values of RGB components of damage stages Tablica -Table 1 n=212 R G B Stupanj aritmetička standardna aritmetička standardna aritmetička standardna oštećenosti sredina devijacijasredinadevijacijasredina devijacija satge of arithmetic standard arithmetic standard arithmetic standard damage mean deviation mean deviation mean deviation 0 197,39 19,86 50,41 13,69 23,95 5,82 1 217,45 21,21 59,98 14,20 29,95 7,52 2a 228,38 16,62 83,65 19,99 44,85 13,30 2b 231,50 20,14 98,63 13,97 51,84 12,96 3 a 234,42 13,34 110,86 13,75 63,25 12,96 3b 238,05 15,16 128,80 17,15 75,55 15,19 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 34 <-- 34 --> PDF |
I. Gallo: PROCJENA OŠTEĆENOSTI STABALA OBIČNE BUKVE (Fagus sylvaüca) DIGITALNOM OBRADOM Šumarski list br. 3^t, CXXII (1998), 155-164 250 - Stupanj E 200 oštećenosti s Damage stage a 150 - ´3D S —*— 2a —— 2b -100 .O —A— 3a j| —— 3b SS 50 "3o 5 Sastavnice boje - Colour components Slika 7. Dijagram odnosa između osnovnih sastavnica boje i stupnja oštećenosti bukovih krošanja Fig. 7. Diagram of relationships among colour components and damage stages of beach crowns Korelacijski koeficijenti između sastavnica boje i stupnja oštećenosti (SO) Correlation coeficients between colour components and damage stage (SO) Tablica - Table 2 R G B R 1 G 0,686785 1 B 0,618871 0,927683 1 SO 0,567315 0,858499 0,831941 SO 1 Iz podataka u tablici 2 vidljivo je daje veza između stupnja oštećenosti i crvene boje čvrsta (R=0,567), a između stupnja oštećenosti i zelene boje veza je vrlo čvrsta (R = 0,858). Jednako tako je veza vrlo čvrsta između stupnja oštećenosti i plave boje (R = 0,832). Korelacijska veza između pojedinih sastavnica boje je također vrlo čvrsta (R se kreće od 0,69 do 0,93). Kakav je odnos pojedine sastavnice boje i stupnja oštećenosti može se vidjeti iz scatter dijagrama (slika 8). Iz scatter dijagrama na slici 8 može se uočiti daje raspršenost podataka takva da se za procjenu stupnja oštećenosti na temelju osnovnih sastavnica boje može najbolje primjeniti regresijska analiza (Hadživuković, 1984). Na temelju položaja elipsa vjerojatnosti u sva tri dijagrama može se zaključiti da bi se na temelju osnovnih sastavnica boje jasno moglo razlikovati: stupanj 0 od stupnja 2b, 3a, 3b stupanj 1 od stupnja 2b, 3a, 3b stupanj 2a od stupnja 3b stupanj 2b od stupnja 0, 1, 3b stupanj 3a od stupnja 0, 1 stupanj 3b od stupnja 0, 1, 2a, 2b Regresijska analiza provedena je pomoću multiple regresije. Rezultati analize su prikazani u tablicama 3 i 4. Rezultati multiple regresije za procjenu stupnja oštećenosti krošanja bukve na 1CK aerosnimkama na temelju sastavnica boje (R, G, B) Results of multiple regression for predicting damage stage of beach crowns on CIR aerial photographs using colour components (R, G, B) Tablica - Table 3 Multipli R 0.86409840 R2 0.74666605 F (3,208) 204.35 Standardana pogreška proc. Standard errors of estimates 0.83019 0.0000 P< Vrijednost koeficijenata i njihove statističke veličine Regression coefficients and their statistical values Tablica - Table 4 Standardna N=212 Koeficijenti pogreška t(208) p-level Coefficients koeficijenata Standard error ofcoeficients bo -0,118516 0,635975 -0,186352 0,852350 b,(R) -0,002394 0,003434 -0,696975 0,486597 b2(G) 0,034936 0,005448 60,412490 0,000000 b,(B) 0,020231 0,007568 20,673340 0,008106 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 35 <-- 35 --> PDF |
1. Gallo: PROCJENA OSTLCI .NOSTI STABALA OBICNL BUKVE (/-«ffl« sylvatica) DIGITALNOM OBRADOM ... Šumarski list hr. 3 4. CXXI1 ( l´W8), 155-164 20« 140 ; 160 180 200 220 240 1 260 Crvena Red 140, 0« 1 1 20 40 60 80 100 120 140 160 180 Zelena Green Slika 8. Scatter dijagrami odnosa stupnjeva oštcćcnosti bukovih krošanja prema pojedinim kombinacijama osnovnih sastavnica boje Fig. 8. Scatter diagrams ofrciationships of the damage stages of beach crowns and different combinations of colour components |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Činilo: I´ROCII-.NA OSTLĆLNOSTI STABALA OB1ĆNH BUKVI-: (Fa<;,is svlvalicti) DIGITALNOM OBRADOM Šumarski list br. 3 4, CXXII (1998), 155-164 Rezultati analize varijance (tablica 3) pokazuju daje provedena multiple regresija statistički značajna (F = 204,35) na razini od p = 0,0000. Izračunati koeficijent za zelenu i plavu boju su statistički značajni. Na temelju tih podataka može se zaključiti da se stupanj oštećenosti pojedinog stabla može procijeniti na temelju sastavnica boje s koeficijentom determinacije (R2) 0,747 i sa standardnom pogreškom procjene 0,83. Takva se procjena može obaviti pomoću linearne jednadžbe: SO = -0,118516 - 0,002394R + 0,034936G + 0,020231B Pomoću izrađene jednadžbe procijenjena je oštećenost 18 stabala odabranih za testiranje rezultata (u svakom stupnju oštećenosti po tri stabla). Očitavanje osnovnih sastavnica boje za odabrana stabla provedeno je jednako kao i za stabla na temelju kojih je provedena regresijska analiza. Ocjena stupnja oštećenosti pojedi nog stabla obavljena je vizualnom interpretacijom na aerosnimci. Rezultati usporedbe prikazani su u tablici 5. Iz podataka u tablici 5 je vidljivo daje sveukupna točnost procjene oštećenosti svega 27,78%. Najmanja točnost postignuta je pri procjeni stupnja 2a (8,33%), a najveća pri procjeni stupnja 2b (58,33%). Takvi rezultati ukazuju na to da se procjena oštećenosti stabala bukve na temelju osnovnih sastavnica boje na ICK snimkama ne bi mogla provoditi ukoliko bi se stabla svrstavala u šest stupnja oštećenosti. Svrstavanjem stabala u četiri stupnja oštećenosti (0, 1, 2, 3) točnost procjene se povećava (tablica 6). Na temelju podataka iz tablice 6 vidljivo je daje sveukupna točnost procjene na četiri stupnja oštećenosti 57%. Pri tome su stupnjevi 2 i 3 procijenjeni s razmjerno zadovoljavajućom točnošću (70,83%), dok je procjena za stupnjeve 0 i 1 nezadovoljavajuća (16,67% i 41,67%). Matrica točnosti razvrstavanja stabala u šest stupnjeva oštećenosti Contingency matrix of predicted values classified in six damage stages Tablica - Table 5 Opažano na Procjenjeno pomoću regresijskog modela Točnost aerosnimci Predected using regression model procjene Observed on Correctly aerphoto 0 1 2a 2b 3a 3b predicted (%) 0 2 9 1 16,67 1 5 5 2 41,67 2a 1 1 8 2 8,33 2b 1 7 4 58,33 3a 2 3 7 25,00 3b 5 5 2 16,67 Ukupno 27,78 Total Matrica točnosti razvrstavanja stabala u četiri stupnja oštećenosti Contingency matrix of predicted values classified in four damage stages Tablica - Table 6 Opažano na Procjenjeno pomoću regresijskog modela -Točnost aerosnimci Predected using regression model procjene Observed on 0 1 2 3 Correctly aerphoto predicted (%) 0 2 9 1 16,67 1 5 7 41,67 2 1 17 6 70,83 3 7 17 70,83 Ukupno 56,94 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 38 <-- 38 --> PDF |
I. Ciallo: PROC.ILNA OSTLCT.NOSTI STABALA QBICNL BUKVK (hugiis xvlvaticu) D1GI IALNOM OBRADOM ... Šumarski list br. 3-4.CXX1I {19W). 155-164 Mansberger , R., 1992.: Ein System zur visucll-di- infracrvcnim kolornim (ICK.) aerosnimkama. gitalen Zustandsbeurteilung von Baumkronen Magistarski rad. Šumarski fakultet Zagreb, 61 str. auf Farb-Infrarot-Luftbildern. Disertation. Wien, p ra njić , A., 1990.: Šumarska biomctrika. Zagreb, 9 7 str - 205. str. Pernar , R., 1993.: Način i pouzdanost određivanjaoštećenosti hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na SUMMARY: The damage status assessment using colour infrared (CIR) aerial photographs are usually performed by visual interpretatation. Aerial photographs can be converted in digital form by scanning. The aim of this investigation was to find out the possibilities of automation in the process of damage status assessment on digital CIR aerial photographs due to the fact that base colour components (red, green and blue - RGB) of tree crown are in the strong relationship with its damage status. The investigation was performed on 72 beech trees on CIR aerial photographs of national parks Plitvička jezera and Risnjak, and management unit Brloško. The 54 trees were used in regression analysis, and 18 for the testing of developed regression model. Average accuracy was 27,8 % when the predicted values were classified into six damage stages, and 56,9 % when the predicted values were classified into six damage stages. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 37 <-- 37 --> PDF |
1. Gallo: PROCJENA OŠTEĆENOSTI STABALA OBIČNE BUKVI; (Fagus sylvalica) DIGITALNOM OBRADOM ... Šumarski list br. 3 4, CXX1I (1998), 155-164 Stoga se može zaključiti da bi se zadovoljavajuća procjena oštećenosti stabala bukve na temelju sastavnica boje na ICK snimkama mogla provesti svrstavajući stabla kao: zdrava (stupanj Oil), oštećena (stupanj 2) i jako oštećena (stupanj 3). Razmjerno slab rezultat procjene oštećenosti prilikom testiranja izračunate jednadžbe može se potražiti u činjenici da je procjena oštećenosti stabala za testi ZAKLJUČAK Istraživanje procjene oštećenosti stabala bukve na digitaliziranim ICK snimkama provedeno je sa svrhom da se utvrde mogućnosti automatizacije i objektivizacije procjene oštećenosti stabala. Istraživanje je provedeno na digitaliziranim ICK aerosnimkama gospodarske jedinice Brloško, NP Risnjak i NP Plitvička jezera. Pri tome su za 53 stabla različitog stupnja oštećenosti pomoću računala očitane vrijednosti osnovnih sastavnica boje (RGB) svake pojedine krošnje. Provedena je regresijska analiza da bi se utvrdilo može li se na temelju sastavnica boje na digitaliziranim ICK aerosnimkama procjenjivati stupanj oštećenosti stabala bukve. Testiranje dobivene jednadžbe provedeno je na 18 stabala da bi se utvrdila točnost procjene. Na temelju rezultata dobivenih statističkim analizama može se zaključiti: Procjene stupnja oštećenosti stabala bukve na temelju osnovnih sastavnica boja može se provesti pomoću jednadžbe: LITERATURA Arbeitsgruppe Forstlicher Luftbildinterpreten, 1988.: Auswertung von Color-Infrarot-Luftbildern. Freiburg, 32 str. Cvek, V., 1985.: Zavisnost boja stabala hrasta kitnjaka (Quercuspetraea Liebl.) na infrakolornim aerosnimcima o prosječnom periodičnom debljinskom prirastu. Diplomski rad, Šumarski fakultet Zagreb, 46 str. H adži vuko vić, S., 1984.: Statistika. Beograd, 244 str. Kalafadžić, Z. and V. Kušan, 1990: Ustanovljavanje stanja šuma na velikim površinama primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka. Glas. šum. pokuse, Broj 26: 447-459 Kalafadžić, Z.,V.Kušan, Z.Horvatić and R. Fintić , 1991.: Inventarizacija oštećenosti šuma bukve i jele u jugozapadnoj Hrvatskoj pri ranje obavljena na ekranu računala. Mnogo bolja procjena stupnja oštećenosti pojedinog stabla može se postići stereoskopskom procjenom na originalnim aerosnimkama, koje nisu bile na raspolaganju. Prilikom stereoskopske procjene oštećenosti u obzir se osim boje pojedine krošnje uzima njena struktura i tekstura, dok se za procjenu oštećenosti na ekranu računala u obzir uzima samo boja krošnje. Conclusion SO = -0,118516 - 0,002394R+ 0,034936G+0,020231B Ako se rezultati razvrstaju u šest stupnjeva oštećenosti, točnost procjene iznosi 27,78%, stoje nezadovoljavajuće. Ukoliko se rezultati razvrstaju u četiri stupnja oštećenosti uobičajene pri terenskoj procjeni stupnja oštećenosti, postiže se sveukupna točnost od 56,94%. Pri tome je procjena za stupnjeve 2 i 3 70,83%, a za stupnjeve 0 i 1 16,67 odnosno 41,67%. Rezultati ovoga rada pokazuju da bi se automatizacija i objektivizacija procjene oštećenosti stabala bukve na ICK aerosnimkama mogla provesti, ali se istraživanje mora provesti na mnogo većem uzorku, kako bi se izradila zadovoljavajuća jednadžba koja bi davala bolju procjenu oštećenosti. References mjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimki. Bilten savjeta za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju, HAZU, Vol. 11: 23-28 Kalafadžić, Z.,V. Kušan, Z.Horvatić and R. Pernar, 1993.: Inventarizacija oštećenosti šuma u Republici Hrvatskoj primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka. Glas. šum. pokuse, posebno izdanje 4: 163-172 Kušan, V., Z. Kalafadži ć, B. Hrašovec, D. Diminić and M. Zdjelar, 1991.: Izgled oštećenih stabala jele, smreke i bukve. Mala ekološka biblioteka 5, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb, 92 str. Kušan, V. and R. Pernar, 1996.: Procjena oštećenosti stabala hrasta lužnjaka digitalnom obradom ICK aerosnimaka. Zbornik: Zaštita šuma i pridobivanje drva, knjiga 2, 149-158 |