DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 31     <-- 31 -->        PDF

I. Gallo: PROCJENA OŠTEĆENOSTI STABALA OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica) DIGITALNOM OBRADOM ... Šumarski list br. 3-4. CXX11 (1998). 155-164
Razlike u refleksiji zbog različitih vrsta drveća i
zbog stupnja oštećenosti, a time i razlike u načinu preslikavanja,
veće su u infracrvenom dijelu spektra nego
u vidljivom području. Zbog toga su metode daljinskih
istraživanja, koje se služe IC zračenjem, učinkovitije
od metoda koje se služe samo vidljivim dijelom spektra.
Te prednosti infracrvenog zračenja dobro su iskorištene
kod ICK filma, jer čovjek može bolje i više razlikovati
promjene u boji nego promjene u crnobijelom
području. ICK film se na tržištu najčešće pojavljuje kao
preobratni film, kojim se dobivaju dijapozitivi, a jedan
od najpoznatijih je Kodak Aerochrome 2443. Njegova
grada i način djelovanja prikazani su na slici 2.


On se sastoji od tri, na svjetlo osjetljiva sloja: plavog
koji je senzibiliziran za zelenu boju, zelenog koji je
senzibiliziran za crvenu boju i crvenog koji je senzibiliziran
za bliže IC zračenje.


Zeleno obojeni neživi objekti preslikaju se na ovom
filmu plavo, crveni objekti zeleno, a objekti koji intenzivno
zrače infracrveno, kao npr. živa, zelena, zdrava
vegetacija preslikaju se crveno. Time je preslikana prirodna
scena obojena u neprirodnim, lažnim bojama, pa
se ICK snimke nazivaju i "pseudokolor" (falškolor)
snimke.


Preobratnim postupkom razvijanja stvaraju se slojevi
boja, koji su komplementarni osnovnim bojama, u
smislu suptraktivnog mješanja boja: plavo - žuto, zeleno
- magenta (purpur), crveno - cijan (plavozeleno).
Gustoća tih slojeva obrnuto je proporcionalna količini
svjetla koja je došla do filma kao posljedica refleksije
Sunčeva zračenja od objekata u prirodi.


CILJ RADA -


Informacije se iz aerosnimaka mogu dobiti uobičajenim
načinima fotointerpretacije, a u novije vrijeme i
na temelju digitalne obrade aerosnimaka (Mansber ger,
1992).


Glavni cilj ovog rada bio je iznalaženje kvalitetnog i
pouzdanog načina digitalne interpretacije krošanja obične
bukve kao pomoći pri određivanju stupnja ošteće


METODE RADA -


Zavod za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta
u Zagrebu (Katedra za geodeziju) proveo je na području
jugozapadne Hrvatske inventarizaciju oštećenosti
šuma bukve i jele primjenom metoda daljinskih istraživanja
i to interpretacijom infracrvenih kolornih
(ICK) aerosnimki. Aerosnimanjeje izvršeno od 1. do 10.
kolovoza 1988. Inventarizacija oštećenosti šuma provedena
je na oko 400 000 ha šumskih površina na području
bivše Zajednice općina Rijeka. Za inventarizaciju
je prihvaćena metoda uzoraka u obliku klastera, slična


Formiranje lažnih boja nastaje na ovaj način: kompletna
prirodna scena reflektira plavu, zelenu, crvenu i
IC komponentu Sunčeva spektra. Prije dolaska do filma
plava komponenta se reže odgovarajućim filterom.
Kod preobratnog postupka razvijanja za zeleni objekt
se na sloju osjetljivom na zeleno svjetlo stvorila čista
(prozirna) slika bez boje. Na sloj osjetljiv na crveno zeleno
svjetlo ne djeluje, te se ondje razvijanjem formira
gust magenta sloj.Takoder zeleno ne djeluje na IC sloj
pa se na njemu stvori cijan sloj. Tako stvoreni slojevi
djeluju kao filteri za suptraktivno miješanje boja. Promatranjem
dijapozitiva u bijelom prolaznom svjetlu cijan
zadržava crveno, a magenta zeleno, te kroz prozirni
sloj prolazi samo plavo svjetlo. Zeleni objekti se preslikaju
plavo.


Crveni objekt formira na sloju osjetljivom na crveno
prozirnu sliku. Na sloj osjetljiv na zeleno, crveno ne
djeluje i formira se sloj obojen žuto, a na sloju osjetljivom
na IC cijan. Žuti sloj sadržava plavo svjetlo, a cijan
crveno, te se crveni objekt preslika zeleno.


Objekti koji zrače IC zrake stvaraju na IC sloju prozirnu
sliku, na zelenom žuti sloj, a na crvenom magentu.
Žuti sloj sadržava plavo svjetlo, a magenta zeleno,
pa kroz prozirni dio filma prolazi crveno svjetlo. Tako
se objekti koji zrače IC zrake preslikaju crveno.


Iz toga proizlazi da se vegetacija, zbog intenzivne
IC refleksije na ICK filmu preslikava crveno. Smanjenjem
IC zračenja boja preslikavanja vegetacije dobiva
određenu plavu komponentu. Kako intenzitet IC zračenja
pada promjenom zdravstvenog stanja stabla, tj. slabljenjem
njegove fiziološke kondicije, to se pomak prema
plavom smatra znakom smanjenja kondicije stabla.


Aim of Work


nosti na skeniranim infracrvcnim kolornim (ICK) aerosnimkama.
Za to bi bilo potrebno izračunati regresijske
modele pomoću kojih se na izravan način može procijeniti
zavisna varijabla (Kušan iPernar, 1996), u ovom
slučaju stupanj oštećenosti stabla, poznavajući
vrijednosti osnovnih sastavnica boja (RGB komponente;
engl, red - crveno, green - zeleno, blue -plavo).


Methods of Work


metodologiji predloženoj za područje Europske zajednice
(Kal afadžić i Kušan 1990). Dizajniranje metode
izvršeno je na osnovi prethodnih istraživanja provedenih
na aerosnimkama Plitvičkih jezera, gdje su uvjeti
slični kao i na inventariziranom području. Pouzdanost
interpretacije testirana je s tri nezavisna interpretatora.
Ustanovljeno je da između terenske procjene oštećenosti
stabala i procjene oštećenosti na ICK aerosnimkama nema
značajne razlike bez obzira koliko stručnjaka interpretira
aerosnimke (Kal afadžić i dr. 1991).