DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 32 <-- 32 --> PDF |
1. Gull»: PRQCJl-.NA OŠTEĆENOSTI STABALA OBIČNE BUKVE (Fagns sylnituv) DIGITALNOM OBRADOM ... Šumarski list hr. 3 4. CXXI1 11998). 155-164 Aerosnimanjc je izvršeno u 12 primjernih pruga ukupne dužine 296 km, koje su se protezale u smjeru sjever- jug. Razmak između sredina pruga iznosio je 8 km. Na području Velebita razmak je neznatno smanjen da bi uzorak bolje prekrio teren. Na svakom drugom kilometru snimljene pruge postavljena je skupina (klaster) od šest primjernih točaka, na kojima je interpretirano po 20 krošanja s obzirom na vrstu drveća (jela -Abies alba Mill., smreka -Picea abies L., bukva -Fagus sylvatica L.) i stupanj oštećenosti. Položaj primjernih točaka prenesen je na aerosnimku iz topografske karte (1:5 000 ili 1 : 25 000) na osnovi provedene radijalne triangulacije. Ukupno je postavljeno 790 primjernih točaka i interpretirano 15 860 krošnji (Kalafadžić i dr. 1993). Aerosnimanje je izvršeno normalnokutnom mjernom fotogrametrijskom kamerom LMK 305/23 Zeiss Jena, ICK filmom Kodak Acrochrome infrared 2443. Snimljeno je ukupno 595 aerosnimki prosječnog mjerila 1 : 5 800, s uobičajenim uzdužnim preklopom 60%. Snimljena površina pruga iznosila je oko 39 400 ha tj. oko 11 % površine inventarizacije. Oštećenost pojedinačnih stabala (krošanja) definirana je jedinstvenim stupnjem oštećenosti, na osnovi terestrički procijenjenog postotka osipanja i žućenja asimilacijskih organa (iglica i lišća), te postotka odumiranja krošnje, a sve u odnosu na posve neoštećenu krošnju (Kušan i dr. 1991). Skala stupnjeva oštećenosti koja je primijenjena u Europskoj zajednici (AFL, 1988) proširena je dijeljenjem stupnja oštećenosti 2 na dva podstupnja 2a i 2b i stupnja 3 na podstupnjeve 3a i 3b, na osnovi istraživanja prirasta različito oštećenih stabala. Terestrički uočljivi simptomi oštećenosti, gubitak i žućenje asimilacijskih organa, te odumiranja krošnje, dovode do promjene u refleksiji sunčevog spektra elektromagnetskih valova, osobito u bližem infracrvenom dijelu. To uvjetuje diferencirano preslikavanje na ICK snimkama i izobraženi fotointerpretator može na osnovi ICK aerosnimki zaključivati o stupnju oštećenosti preslikanih stabala (krošanja), odnosno sastojina. Pre duvjet za to je pažljivo izrađen fotointerpretacijski ključ za pojedine vrste drveća i stupnjeve oštećenosti s načinom njihova preslikavanja na aerosnimkama (Pernar, 1993). Za ovaj rad korištene su tri snimke: po jedna iz NP Plitvička jezera, NP Risnjak i šumarije Fužine (gospodarska jedinica Brloško). Te tri snimke bile su mi dostupne u digitalnom obliku. Fotografija se u digitalni oblik pretvara skeniranjem. To je postupak pri kojem se snimka koja se skenira dijeli na, po volji, male kvadratiće (piksle). Skener za svaki kvadratić očitava vrijednosti osnovnih sastavnica boje (RGB) i bilježi ih u obliku binarnih brojeva (0-255) na magnetni medij. To znači daje svaka sastavnica boje podijeljena na 256 nijansi, pri čemu 0 predstavlja odsutnost boje u toj nijansi, a 255 predstavlja najveću gustoću boje u toj nijansi. Snimke koje su skenirane bile su različite kvalitete, odnosno različitih boja. Stoga je za snimke nakon skeniranja trebalo izjednačiti količinu osvjetljenja i zasićenje pojedine osnovne boje (RGB) koji nam zajedno daju sliku pojedinog stupnja oštećenosti. Sve je to učinjeno sa svrhom dobivanja što preciznijih rezultata (u protivnom se moglo dogoditi da jednaka nijansa na različitim snimkama koje su skenirane predstavlja različite stupnjeve oštećenosti). Zatim su na svakoj skeniranoj snimci obilježena stabla za koja je iz terestričkih proučavanja poznat stupanj oštećenosti. Na snimci NP Plitvička jezera obilježeno je 9 stabala (slika 3), NPRisnjak 10 stabala (slika 4) i na snimci gospodarske jedinice Brloško 34 stabla (slika 5), dakle sveukupno 53 stabla. Sa snimke gospodarske jedinice Brloško uzeto je mnogo više stabala, za razliku od snimaka Plitvičkih jezera i Risnjaka gdje je bukva zdrava ili neznatno oštećena. slika 3. ICK aerosnimka s područja Plitvičkih jezera Slika 4. ICK aerosnimka s područja Risnjaka Fig. 3. OR aerial photograph of´Plitvička jezera region Fig. 4. CIR aerial photograph of Risnjak region |