DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 39 <-- 39 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA O PASI, ZIRENJU I BRSTU U SUMAMA; ZA ILI PROTIV? Razvoj šumarske znanosti i struke dobrim je dijelom zauzima sve značajnije mjesto u zakonskoj regulativi uzrokovan strahom od posljedica neracionalnih zahva-koja određuje odnos čovjeka prema šumi i prirodi u cićanja u šume, njihovu devastaciju i konačno nestajanje. jelosti. Prepoznavanje i vrednovanje općekorisnih funkcija Prirodno je daje taj odnos u razvijenijem i ekonomšume: ski jačem dijelu svijeta postavljen vrlo rigorozno, dok - zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, je isto tako taj odnos prema šumi u dijelu manje razvijebujica i poplava nog svijeta nažalost obrazloživ. - utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav Povod ovom i ovakvom uvodu u naslovljenu pro- utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju blematiku je akcija ministra Poljoprivrede i Šumarstva, - utjecaj na klimu kojom sugerira "Hrvatskim šumama" dopuštanje ispaše - zaštita i unapređenje čovjekova okoliša stoke u šumama. Kako dopis nije dug, najbolje je da ga - stvaranje kisika i pročišćavnje atmosfere prenesem u cijelosti: - rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija Kao odgovor na ovu sugestiju ministra, "Hrvatske - utjecaj na faunu i lov šume" su napravile Plan korišćenja šuma i šumskih - zaštitne šume i šume s posebnom namjenom, zemljišta za ispašu stoke. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE 1 ŠUMARSTVA 10000 Zagreb, Ul. grada Vukovara 78, P.P. 1034 Telefon: 61-33-444, Telefaks: 442-070 Klasa: 320-1/97-1/1436 Zagreb, 12. studenoga 1997. "HRVATSKE ŠUME", p.o. Zagreb Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2 n/r. gosp. A. Serdarušića Predmet: Ispaša stoke u šumama Poštovani gospodine Serdarušić, temeljem mnogobrojnih pismenih molbi u svezi s mogućnošću ispaše ovaca, koza i svinja u šumama, u državnom vlasništvu, treba razmotriti ovu problematiku te u područjima gdje je to moguće dopustiti ispaše stoke po propisanim uvjetima i uz novčanu naknadu. Stoga Vam predlažemo da kategorizirate: 1. površine u priobalju i na otocima koje bi se mogle dati u zakup za ispašu a) ovaca, b) koza i c) ovaca i koza. 2. površine u Slavoniji koje bi se davale u zakup za ispašu svinja (posebice u onim krajevima gdje je takva ispaša tradicija). Ovakvim pristupom postigle bi se višestruke koristi: financijska za "Hrvatske šume", ekonomska za mnoga obiteljska gospodarstva i ekološka u priobalnim šumama i na otocima (smanjila bi se opasnost od požara). Očekujući Vaše očitovanje o navedenome, stojimo Vam na raspolaganju za daljnju suradnju! S osobitim štovanjem, |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Evo tog plana u hektarima raščlanjenog po vrsti korišćenja i po upravama šuma : PLAN ŽIRENJA, ISPAŠE I BRSTA ŽIRENJE UPRAVA ŽIRENJE ISPAŠA I ISPAŠA BRST ŠUMA ha VINKOVCI 2.472 OSIJEK 3.898 NAŠICE 1.238 7.100 466 N. GRADIŠKA 3.157 SENJ 7.537 BUZET 9.298 SPLIT 76.815 13.952 UKUPNO 4.395 104.648 2.938 13.952 Izvor: Plan korišćenja šuma i šumskih zemljišta za ispašu stoke - IIŠ 1997. god BRSTI PAŠA UKUPNO 2.472 3.898 8.804 3.157 7.537 9.298 3.100 95.867 3.100 129.033 U tekstualnom dijelu toga plana, uvodno je izrečeno nekoliko krasnih misli: Citat (1) Osnovni cilj šumarstva kao gospodarske grane koja se bavi gospodarenjem i čuvanjem šuma je postizanje optimalnih prinosa šumskih proizvoda i osiguranje stabilnosti šumskih ekosustava. U težnji za ostvarenjem ovoga cilja razvijena je koncepcija potrajnog gospodarenja šumom, koja po definiciji usklađenoj na Ministarsko/ konferenciji o zaštiti i očuvanju europskih šuma (Helsinki, lipanj 1993), podrazumijeva gospodarenje i korišćenje šuma i šumskih zemljišta na takav način i u takvoj mjeri kojima se održava njihova biološka raznolikost, proizvodnost, obnovljivost, vitalnost i njihov potencijal da ispune, sada i u budućnosti, bitne ekološke, gospodarske i socijalne funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini i da to ne šteti drugim ekosustavima. Temeljna odrednica modernog šumarstva je pridavanje jednakog značenja svim funkcijama šuma i težnja zamjeni načela maksimizacije proizvodnje načelom skladnosti i kordinacije u korištenju s vih funkcija šume. Potrajnostprihoda od niza proizvoda i usluga znači postizanje i trajno održanje, proizvodnje na visokoj razini, bez pogoršanja proizvodnosti tla. Ovo načelo imali smo u vidu kod definiranja obima i načina korišćenja dijela šumskih površina za ispašu, brst i žirenje stoke. Planom su obuhvaćene prvenstveno površine šuma i šumskih zemljišta za koje je ovakav oblik korišćenja predviđen osnovama gospodarenja te, prema prijedlozima uprava šuma i šumarija, dijelovi neuređenih šumskih površina koje udovoljavaju propisanim uvjetima. (završen citat) Program razvoja šumarstva Hrvatske od 1991 do 2025. godine, u dijelu uzgajanja šuma određuje se ovako: Citat (2) U šumu se ne može neograničeno zahvaćati, bez posljedica, a na šumarskoj struci leži sada ogromna odgovornost stvaranja naše, hrvatske šumarske politike kako njen dosadašnji nedostatak ne bi skupo plaćali naši potomci. Očigledno je da seje šumski fond Hrvatske unatoč naoko strogoj zakonskoj regulativi ipak koristio i preko crte razumnosti. Trenutak je, kad se na podlozi, konačno jedinstvenog šumarstva Hrvatske,. zajamči opći probitak iznad svih drugih probitaka, te na taj način osigura razvitak našeg šumarstva. Za taj i takav razvitak nužno je prvo utvrditi ciljeve pa tek onda mjere za ostvarenje tih ciljeva. Sada u Hrvatskoj ima oko 30 % šuma koja imaju ili bi vrlo brzo mogle imati sva ekološka svojstva (da su prirodne, raznolike i zrele), a da oko 900 000 ha ima devastirane šumske vegetacije, čiji put do dobrih svojstava, traje najmanje sto godina. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Zato postoji samo moralno-stručno opredjeljenje u izboru naše šumarske politike i naših razvojnih ciljeva. Minimalni udio šuma u krajoliku, koji još uvijek jamči ekološku ulogu šume, kreće se od 40 % površine na više. Sadašnja naša šumovitost od 36, 5 % državne površine, uz već spomenutu strukturu po stupnjevima kvalitete šumskog fonda, nameće nam određenje prema obvezipošumljavanja novih površina i dakako sve radove na sanaciji postojećih devastiranih šuma. Šumarstvo Hrvatske mora težiti zaustavljanju propadanja šuma, povećati temeljnu drvnu zalihu, a lime i prirast, obaviti rekonstrukciju i pretvorbu degradiranih šuma u viši, produktivniji i stabilniji uzgojni oblik, te u zajednici sa cijelim Društvom pošumiti najmanje 200.000 ha šumom neohraslih površina, a kao rezultat svega toga bit će povećanje etata i rast kvalitete proizvedenih drvnih sortimenata. Temeljna politička odrednica ovih ciljeva mora biti opredjeljenje prema ulaganju na jako dugo vrijeme, tj. ono, što do sada nismo bili naviknuti činiti. U idućih 40 godina šumarstvo Hrvatske povećat će šumske površine, poduzimati mjere za zaustavljanje propadanja šuma, razumnom politikom etata osigurati povećanje temeljnih drvnih zaliha i prirasta te povećanje etata u budućnosti. Samim tim, rasti će i stabilnost naših šuma, a onda i njihova ekološka funkcija. Put uzgajanja prirodnih, stabilnih šuma sa zakonitom strukturom i potrajnošću prihoda osigurava nam maksimalnu produktivnost, prirodnu obnovljivost i čvrsto ekološko uporište, bez kojeg bi bilo nemoguće zamisliti normalan i kvalitetan život na ovim prostorima. Takav, uistinu ambiciozan program zahtijeva mobilizaciju šumarske znanosti, šumarske operative i Države. On istovremeno dugoročno nudi i jamči povećanje drvnih zaliha, prirasta i etata. Ono što sigurno proizlazi iz svega je značajan rast zaposlenosti. Jedino pravo opredjeljenje je ono za dugoročne, ozbiljne i skupe poslove gospodarenja šumom, ali tada uz jamstvo potrajnog, utemeljenoga i za generacije zajamčenoga života u budućnosti. (završen citat) Stav šumarske znanosti o ispaši i brstu koza, mogao bi se sažeti u nekoliko rečenica iz izvornog znanstvenog rada: Ispaša i brst koza u šikarama submediteranskog područja hrvatske (Vlado Topic, Dane Supe) Citat (3) Racionalno gospodarenje šumskim fondom na submediteranskom krškom području Dalmacije ima prioritetan zadatak ne samo zbog njegove nepovoljne strukture i golemog prostranstva koje pokriva, nego i zbog općekorisnih funkcija koje obavlja. Kako se u novije vrijeme ponovno intenzivira uzgoj koza na tom području, i to na krajnje ekstenzivan način -pustopašiea, prijeti iznova devastacija šuma, ali sada s mnogo ozbiljnijim štetnim posljedicama. Takav način držanja koza trebalo bi zabraniti, jer je u suprotnosti sa Zakonom o šumama i Zakonom o stočarstvu. (završen citat) Poscgnemo li za podacima o poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj po kategorijama korištenja (SLJH 97), upasti će nam u oči izrazito krupan podatak o površinama pašnjaka: - kod poslovnih subjekata 678.000 ha - kod individualnih proizvođača 459.000 ha Ukupno 1.137.000 ha Umjesto zaključka: Kako ne bi bili isključivi u raspravi o problemu paše, žirenja i brsta u (državnim) šumama Hrvatske, sigurno je da uvijek postoje rješenja koja najmanje destabiliziraju šumske ekosustave, pa sve do socijalnih ili političkih potresa na razini Hrvatske. Upozorit ću samo na neke činjenice: 1. Da li se ovako velike površine pašnjaka u Hrvatskoj racionalno ili barem dovoljno koriste za potrebe stočarstva? 2. Koliko poštivamo smjernice iz Programa razvoja šumarstva od 1991. do 2025. godine? 3. Možda bi struka morala pomišljati na izmjene Zakona o šumama (čl. 45) da se i ta, istina kao izuzetna mogućnost korišćenja šuma za žirenje, pašu ili brst isključi. 4. Nije li prisutnost zaraznih bolesti (svinjska kuga, bjesnoća) i parazitnih oboljenja (trihinela, salmonela i dr.) dovoljan razlog da isključimo korišćenje šume u prehrani domaće stoke? |