DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Evo tog plana u hektarima raščlanjenog po vrsti korišćenja i po upravama šuma : PLAN ŽIRENJA, ISPAŠE I BRSTA ŽIRENJE UPRAVA ŽIRENJE ISPAŠA I ISPAŠA BRST ŠUMA ha VINKOVCI 2.472 OSIJEK 3.898 NAŠICE 1.238 7.100 466 N. GRADIŠKA 3.157 SENJ 7.537 BUZET 9.298 SPLIT 76.815 13.952 UKUPNO 4.395 104.648 2.938 13.952 Izvor: Plan korišćenja šuma i šumskih zemljišta za ispašu stoke - IIŠ 1997. god BRSTI PAŠA UKUPNO 2.472 3.898 8.804 3.157 7.537 9.298 3.100 95.867 3.100 129.033 U tekstualnom dijelu toga plana, uvodno je izrečeno nekoliko krasnih misli: Citat (1) Osnovni cilj šumarstva kao gospodarske grane koja se bavi gospodarenjem i čuvanjem šuma je postizanje optimalnih prinosa šumskih proizvoda i osiguranje stabilnosti šumskih ekosustava. U težnji za ostvarenjem ovoga cilja razvijena je koncepcija potrajnog gospodarenja šumom, koja po definiciji usklađenoj na Ministarsko/ konferenciji o zaštiti i očuvanju europskih šuma (Helsinki, lipanj 1993), podrazumijeva gospodarenje i korišćenje šuma i šumskih zemljišta na takav način i u takvoj mjeri kojima se održava njihova biološka raznolikost, proizvodnost, obnovljivost, vitalnost i njihov potencijal da ispune, sada i u budućnosti, bitne ekološke, gospodarske i socijalne funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini i da to ne šteti drugim ekosustavima. Temeljna odrednica modernog šumarstva je pridavanje jednakog značenja svim funkcijama šuma i težnja zamjeni načela maksimizacije proizvodnje načelom skladnosti i kordinacije u korištenju s vih funkcija šume. Potrajnostprihoda od niza proizvoda i usluga znači postizanje i trajno održanje, proizvodnje na visokoj razini, bez pogoršanja proizvodnosti tla. Ovo načelo imali smo u vidu kod definiranja obima i načina korišćenja dijela šumskih površina za ispašu, brst i žirenje stoke. Planom su obuhvaćene prvenstveno površine šuma i šumskih zemljišta za koje je ovakav oblik korišćenja predviđen osnovama gospodarenja te, prema prijedlozima uprava šuma i šumarija, dijelovi neuređenih šumskih površina koje udovoljavaju propisanim uvjetima. (završen citat) Program razvoja šumarstva Hrvatske od 1991 do 2025. godine, u dijelu uzgajanja šuma određuje se ovako: Citat (2) U šumu se ne može neograničeno zahvaćati, bez posljedica, a na šumarskoj struci leži sada ogromna odgovornost stvaranja naše, hrvatske šumarske politike kako njen dosadašnji nedostatak ne bi skupo plaćali naši potomci. Očigledno je da seje šumski fond Hrvatske unatoč naoko strogoj zakonskoj regulativi ipak koristio i preko crte razumnosti. Trenutak je, kad se na podlozi, konačno jedinstvenog šumarstva Hrvatske,. zajamči opći probitak iznad svih drugih probitaka, te na taj način osigura razvitak našeg šumarstva. Za taj i takav razvitak nužno je prvo utvrditi ciljeve pa tek onda mjere za ostvarenje tih ciljeva. Sada u Hrvatskoj ima oko 30 % šuma koja imaju ili bi vrlo brzo mogle imati sva ekološka svojstva (da su prirodne, raznolike i zrele), a da oko 900 000 ha ima devastirane šumske vegetacije, čiji put do dobrih svojstava, traje najmanje sto godina. |