DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Zato postoji samo moralno-stručno opredjeljenje u izboru naše šumarske politike i naših razvojnih ciljeva. Minimalni udio šuma u krajoliku, koji još uvijek jamči ekološku ulogu šume, kreće se od 40 % površine na više. Sadašnja naša šumovitost od 36, 5 % državne površine, uz već spomenutu strukturu po stupnjevima kvalitete šumskog fonda, nameće nam određenje prema obvezipošumljavanja novih površina i dakako sve radove na sanaciji postojećih devastiranih šuma. Šumarstvo Hrvatske mora težiti zaustavljanju propadanja šuma, povećati temeljnu drvnu zalihu, a lime i prirast, obaviti rekonstrukciju i pretvorbu degradiranih šuma u viši, produktivniji i stabilniji uzgojni oblik, te u zajednici sa cijelim Društvom pošumiti najmanje 200.000 ha šumom neohraslih površina, a kao rezultat svega toga bit će povećanje etata i rast kvalitete proizvedenih drvnih sortimenata. Temeljna politička odrednica ovih ciljeva mora biti opredjeljenje prema ulaganju na jako dugo vrijeme, tj. ono, što do sada nismo bili naviknuti činiti. U idućih 40 godina šumarstvo Hrvatske povećat će šumske površine, poduzimati mjere za zaustavljanje propadanja šuma, razumnom politikom etata osigurati povećanje temeljnih drvnih zaliha i prirasta te povećanje etata u budućnosti. Samim tim, rasti će i stabilnost naših šuma, a onda i njihova ekološka funkcija. Put uzgajanja prirodnih, stabilnih šuma sa zakonitom strukturom i potrajnošću prihoda osigurava nam maksimalnu produktivnost, prirodnu obnovljivost i čvrsto ekološko uporište, bez kojeg bi bilo nemoguće zamisliti normalan i kvalitetan život na ovim prostorima. Takav, uistinu ambiciozan program zahtijeva mobilizaciju šumarske znanosti, šumarske operative i Države. On istovremeno dugoročno nudi i jamči povećanje drvnih zaliha, prirasta i etata. Ono što sigurno proizlazi iz svega je značajan rast zaposlenosti. Jedino pravo opredjeljenje je ono za dugoročne, ozbiljne i skupe poslove gospodarenja šumom, ali tada uz jamstvo potrajnog, utemeljenoga i za generacije zajamčenoga života u budućnosti. (završen citat) Stav šumarske znanosti o ispaši i brstu koza, mogao bi se sažeti u nekoliko rečenica iz izvornog znanstvenog rada: Ispaša i brst koza u šikarama submediteranskog područja hrvatske (Vlado Topic, Dane Supe) Citat (3) Racionalno gospodarenje šumskim fondom na submediteranskom krškom području Dalmacije ima prioritetan zadatak ne samo zbog njegove nepovoljne strukture i golemog prostranstva koje pokriva, nego i zbog općekorisnih funkcija koje obavlja. Kako se u novije vrijeme ponovno intenzivira uzgoj koza na tom području, i to na krajnje ekstenzivan način -pustopašiea, prijeti iznova devastacija šuma, ali sada s mnogo ozbiljnijim štetnim posljedicama. Takav način držanja koza trebalo bi zabraniti, jer je u suprotnosti sa Zakonom o šumama i Zakonom o stočarstvu. (završen citat) Poscgnemo li za podacima o poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj po kategorijama korištenja (SLJH 97), upasti će nam u oči izrazito krupan podatak o površinama pašnjaka: - kod poslovnih subjekata 678.000 ha - kod individualnih proizvođača 459.000 ha Ukupno 1.137.000 ha Umjesto zaključka: Kako ne bi bili isključivi u raspravi o problemu paše, žirenja i brsta u (državnim) šumama Hrvatske, sigurno je da uvijek postoje rješenja koja najmanje destabiliziraju šumske ekosustave, pa sve do socijalnih ili političkih potresa na razini Hrvatske. Upozorit ću samo na neke činjenice: 1. Da li se ovako velike površine pašnjaka u Hrvatskoj racionalno ili barem dovoljno koriste za potrebe stočarstva? 2. Koliko poštivamo smjernice iz Programa razvoja šumarstva od 1991. do 2025. godine? 3. Možda bi struka morala pomišljati na izmjene Zakona o šumama (čl. 45) da se i ta, istina kao izuzetna mogućnost korišćenja šuma za žirenje, pašu ili brst isključi. 4. Nije li prisutnost zaraznih bolesti (svinjska kuga, bjesnoća) i parazitnih oboljenja (trihinela, salmonela i dr.) dovoljan razlog da isključimo korišćenje šume u prehrani domaće stoke? |