DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 42 <-- 42 --> PDF |
5. Nije li znanost ta koja bi morala odgovoriti na pitanje: Ima li potrebe, da u vremenima tako rastućeg značenja općekorisnih funkcija šuma, otvaramo vrata toliko ekstenzivnom stočarskom uzgoju na području državnih šuma uz spoznaju da se značajan dio poljoprivrednih površina ne obraduje niti koristi (pašnjaci), već se pionirska šumska vegetacija sustavno širi na tim prostorima? OBLJETNICE Moje je opredjeljenje jasno, a ovim razmišljanjima želim potaknuti dobronamjernu, javnu i stručnu raspravu. Tomislav Starčević, dipl. inž. šum. PEDESETA OBLJETNICA BIOTEHNIČKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U LJUBLJANI (1947-1997) Do 1949. godine u Sloveniji nije postojala mogućnost studiranja šumarstva. Visokoškolsku šumarsku naobrazbu slovenski su studenti stjecali izvan domovine, dobrim dijelom kod nas u Zagrebu. Nakon Drugog svjetskog rata, vlada LR Slovenije izdala je 8. svibnja 1947. uredbu o osnivanju Agronomskog fakulteta u Ljubljani, a dvije godine kasnije osnovala je odjel za šumarstvo, priključila ga agronomiji i tako je nastao Poljoprivredno-šumarski fakultet u Ljubljani, po ugledu na odgovarajući fakultet u Zagrebu i bečku Visoku školu za kulturu tla (Hochschule für Bodenkultur). Kada je 1953. godine tom fakultetu priključen i studij veterine, nastao je opet novi naziv -Fakultet za agronomiju, šumarstvo i veterinu. Daljnji razvoj nastavljen je rasformiranjem Prirodoslovno- matematičkogfakulteta 1960. godine. Iz njega je izdvojena biologija i priključena Fakultetu za agronomiju, šumarstvo i veterinu, pa je tako nastao sadašnji Biotehnički jakultet. Prošle, 1997. godine, obilježena je pedeseta obljetnica njegova postojanja. U šumarskoj nastavi 1962. godine došlo je do grananja na šumarski i drvno-tehnološki smjer u trećoj godini studija, a 1968. započeo je samostalni studij drvne tehnologije od prve godine studija. Tako je najprije nastao šumsko-drvnotehnološki odjel, a zatim 1975. godine dva samostalna odjela: šumarski i drvnotehnološki. Broj odjela na Biotehničkom fakultetu smanjio se kada se iz njega 1990. godine izdvojio odjel za veterinu i postao samostalni Veterinarski fakultet. Nakon te reorganizacije, danas se u okviru Biotehničkog fakulteta nalazi sedam odjela: odjel za agronomiju, za biologiju, za šumarstvo, za krajinsku arhitekturu, za drvnu tehnologiju, za zootehniku, za prehrambenu tehnologiju i Centar za biotehnologiju. Puni je naziv šumarskog odjela Odjel za šumarstvo i obnovljive šumske resurse. Sastoji se od 9 katedri: - Katedra za biometriju i primijenjenu matematiku - Katedra za ekonomiku i organizaciju šumarstva - Katedra za šumskogospodarsko planiranje - Katedra za uzgajanje šuma - Katedra za inventarizaciju i prostornu informatiku - Katedra za šumsku tehniku i rad u šumi - Katedra za krajinsku ekologiju - Katedra za zaštitu šuma - Katedra za ekologiju divljači i lovnogospodarsko planiranje Dodiplomski studij sastoji se od trogodišnjeg visokoškolskog stručnog studija šumarstva i gospodarenja obnovljivim šumskim resursima, i četverogodišnjeg sveučilišnog studija šumarstva (u četvrtoj godini studenti mogu birati između izbornih skupina: Gospodarenje životinjama koje žive slobodno u prirodi, Gospodarenje obnovljivim šumskim resursima i Urbano šumarstvo). Poslijediplomski studij može biti dvogodišnji magistarski studij šumarstva i obnovljivih šumskih resursa, dvogodišnji magistarski studij zaštite prirodne baštine, doktorski studij šumarstva i dvogodišnji magistarski studij zaštite okoliša. Programi se sastoje od šest predmeta, od kojih su dva obvezna za sve studente, a četiri odabire kandidat u dogovoru s mentorom, iz područja njegovog užeg usmjerenja. Istraživanja u šumarstvu odnose se na tri šira područja: priroda šume, šuma kao predmet zaštite i gospodarenja te šuma kao dio čovjekova životnog okoliša. I. Mikloš |