DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 45 <-- 45 --> PDF |
ne 1978. do zaključno lovne 1996/97. g., u Sloveniji je odstrijeljeno ili na druge načine stečeno (promet, uginuća i dr.) ravno 130 riseva. Računa se da danas (proljeće 1998.) u naših susjeda obitava 50-60 riseva (prema statističkim podacima Lovske zveze Slovenije u proljeće 1997. brojnost im je ocijenjena na 100 grla). Činjenica je da u posljednje tri godine realizacija odstrjelnih kvota zaostaje za onim odobrenim (1994/95. odobreno 9, realizirano 5 riseva, 1995/95. i 1996/97. odnos je bio 5:3), što ima za posljedicu da u minuloj sezoni lova 1997/98. nije bio odobren odstrjel riseva u Sloveniji. Po nekima se to tumači rastom populacije vukova, koji postupno zauzimaju svoja stara obitavališta, potiskujući riscve. Projekt Ris Kočevska Počevši od 1994., na Kočevskem se počelo s telemetrijskim praćenjem riseva. Uz ljubljanski Institut za gozdarstvo in lesarstvo u ovim istraživanjima, pod nazivom "Projekt Ris Kočevska", sudjelovao je i bečki Institut für Wildbiologie und Jagdkunde (nosioci zadatka Petra Kaczensky i Thomas Huber). Tijekom dvije godine koliko su trajala istraživanja, uhvaćeno je i s radio-ogrlicama obilježeno 5 odraslih riseva (prvi je ulovljen i obilježen 30. siječnja 1994.) te 7 mladih životinja, koje su obilježene samo usnim markicama. Na 70.000 ha velikom istraživačkom području na jugozapadu Slovenije, na pet obilježenih odraslih riseva izračunato je da veličina areala njihove aktivnosti iznosi od 13.200 do 22.200 ha, uz napomenu da se u vrijeme parenja taj areal gotovo udvostručuje. Krajnje točke areala aktivnosti jednog odraslog samca iznosile su puna 34 km. Ris je bio ulovljen i obilježen radio-ogrlicom na visoravni Stojna, oko 4 km sjeverno od Kočevske Reke, a njegova nazočnost evidentirana je i na hrvatskoj strani u lovištu "Risnjak", delničke Uprave šuma. Na projektu telemetrijskog istraživanja riseva sa slovenske strane sudjelovao je mladi istraživač Cvetko Stani š a, dipl. inž. šumarstva, koji je za svoj diplomski rad iz tog područja primio prestižnu Prešernovu nagradu. Prema njegovim riječima projekt je pored spomenutih rezultata otvorio i brojna nova pitanja. Je li ris zaista kriv za niže brojno stanje srneće divljači posljednjih nekoliko godina, ili tome "kumuju" lošiji prehrambeni odnosi (znatno veći udio suvislih šuma, bez šumskih čistina i grmlja, veća brojnost jelenske divljači...)? Kako je jaka konkurencija u prehrani između tri velika predatora, risa, vuka, medvjeda pa i druge zvjeradi? Postoji li povezanost među brojnosti tih triju predatora? Što je sa zdravstvenim stanjem populacije risa u Sloveniji imajući na umu daje nastala od samo triju parova slovačke provenijencije? Slika 4. Istraživači Projekta Ris Kočevska pri opremanju uspavanog risa s radio-ogrlicom. Foto: P. Kaczensky Zagovornik je izrade management plana za sva tri krupna predatora, a koji bi sadržavao gospodarenje i aktivnu zaštitu tih vrsta. Kako je Slovenija relativno mala zemlja za dugoročni opstanak stabilne populacije velikih zvijeri, S tan i š a je mišljenja daje bez suradnje sa susjednim državama, poglavito s Austrijom i Hrvatskom, njihov opstanak nesiguran. Na problem prostorne i genetske izoliranosti sadanje populacije riseva ukazao je već ranije J. C o p. Kako se s istim problemom bore i ostale europske zemlje koje su. naselile risa, rješenje vidi u međusobnoj prisnoj suradnji i nastojanjima da što prije dođe do spajanja danas izoliranih populacija. U Europi žive dvije vrste risa. Pored nama najbližeg europskog risa (Lynx lynx L.), čija najmanja podvrsta ili dinarski soj risa i danas obitava u Grčkoj, Makedoniji i Kosovu, a najkrupnija ili karpatska na Karpatima, poznamo i pirinejskog risa (Lynx pardina) koji, kako mu i samo ime kazuje, naseljava Pirinejski poluotok. Ispušteni risevi u Sloveniju uhvaćeni u Slov. Rudogorju, pri |