DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 46     <-- 46 -->        PDF

padnici su istočno-karpatskog soja europskog šumskog
risa (Z. Mikulić i N. Tvrtković 1982) ili, kako to
pojašnjava B. Krystufek (1991), pripadaju karpatskoj
podvrsti (Lynx lynx carpathicus), koja se odlikuje
posebnom krupnoćom.


Dvadeset godina od prvog ulova risa u
Hrvatskoj


Ispuštanjem triju obitelji riseva slovačke provenijencije
iz karantene u Kočevskem, u ožujku 1973., ova
je najveća europska divlja mačka, spontanim širenjem
nakon gotovo jednog stoljeća, ponovno pristigla u Hrvatsku.
Prvi odrasli primjerak osmotren je u gorskoj livadi
Lazac u Gorskom kotaru, na području Nacionalnog
parka Risnjak, 16. lipnja 1974. Godinu dana ranije,
točnije 21. ožujka 1973., predstavnik Instituta za gozdno
in lesno gospodarstvo i kasnije voda "Projekta ris",
već spomenuti dipl. biolog Janez Čop, na sastanku u
Dclnicama upoznao je nazočne šumarske i lovne djelatnike
Gorskog kotara o provedenom ispuštanju riseva na
slobodu i mogućnosti da ovaj kraj Hrvatske uz izvornog
smedeg medvjeda i vuka uskoro dobije i trećeg
krupnog predatora - risa. Od tada potpisani kao stručni
lovni djelatnik bivšeg Šumskog gospodarstva Delnice,
sa zadovoljstvom prihvaća suradnju s ljubljanskim institutom,
prikupljajući podatke o tijeku naseljavanja,
odstrijeljenim ili na druge načine usmrćenim risevima,
štetama i dr.


Slika 5. Gorska livada Lazac u NP Risnjak (Gorski kotar) u kojoj je


16. lipnja 1974. osmotren prvi ris u Hrvatskoj nakon ispuštanja
triju obitelji riseva u Sloveniji
Foto: A. Frković


Prvi dokazni primjerak ulovljenog risa u Gorskom
kotaru, a otud i u Hrvatskoj, stečen je odstrjelom u lovištu
"Snježnik", lokalitet Kašljevac (općina Čabar) točno
prije 20 godina ili točnije 27. rujna 1978. Radilo se o
odrasloj risovici, staroj dvije godine, mase (bez utrobe)
16 kg. Iste godine, ali neutvrđenog datuma, saznati ću
mnogo kasnije, jedan je ris ustrijeljen na Žumberku, lo


kalitet Blaževo brdo (danas područje Županije zagrebačke),
nedaleko slovenske granice. Već 1979. g. ulovljena
su dva risa, 1980. -5, 1981.-9 itd. Kako se areal
risa postupno širi na druga gorska područja Hrvatske
(Lika, Sjeverni Velebit), tadašnji Savjet za zaštitu prirode
Hrvatske 1. lipnja 1982. donosi Odluku o posebnoj
zaštiti risa. Njome se ris proglašava posebno zaštićenom
životinjskom vrstom i stavlja pod zaštitu Zakona
o zaštiti prirode. Od tada se ris u Hrvatskoj lovi na temelju
posebnih rješenja Republičkog zavoda za zaštitu
prirode (danas Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne
baštine), a na prijedlog stalnog Povjerenstva za
praćenje populacije risa.


Donošenjem novog Zakona o lovu (1994.), ris u Hrvatskoj,
protivno očekivanjima, nije uvršten u popis
divljači. Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca
(Mammalia) od 9. svibnja 1995., Državna uprava za zaštitu
kulturne i prirodne baštine proglasila je risa (kao i
do tada) zaštićenom životinjskom vrstom na temelju
novog Zakona o zaštiti prirode (iz 1994.).


Slika 6. Prvi dokazni primjerak ulovljenog risa u Hrvatskoj odstrijeljcn
27. rujna 1978. u lovištu Snježnik, općina Čabar, Županija
primorsko-goranska. Risovicu drže lovni djelatnici
Šumskog gospadarstva Delnice Josip Malnar st. i Alojzije
Frković.
Foto: A. Frković