DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Kažimo na kraju da u Crvenoj knjizi životinjskih svojti Republike Hrvatske-Sisavci (Zagreb 1994.), ris uživa status rijetke vrste. Izvori 1. Čop, J., 1994.: Spremljanje naselitve risa (Lynx lynx L.) v Sloveniji 1973-1993. Projekt Gozd-Divjad. Gozdarski institut Slovenije Ljubljana. 2. Čop, J., 1995.: Po dvehdesetletjih od naselitve risov v Sloveniji. Lovec 6, str. 231 -238. 3. Frković , A., 1973.: Ali je ris dobrodošcl v Gorskem kotarju? Lovec 8, str. 231-238. 4. Frković , A., 1978.:Unatoč zaštićenosti odstrjeljen prvi ris. Drvosječa 82, str. 23. 5. Krystufek, B., 1991.: Ris - Lynx lynx (Linnaeus 1758). Sesalci Slovenije, Ljubljana, str. 227-229. 6. Mirić,Đ., 1972.: Morfometrijske karakteristike risa iz Jugoslavije. Simpozijum o lovstvu, Beograd, str. 60-70. KNJIGE T ČASOPISI 7. Mikulić,Z.,Tvrtković,N., 1982.: Život s prirodom. Ris. Priroda 2, str. 60-61. 8. Stani ša, C, 1996.: Ko umolknejo telemetrični signali. Lovec 9, str. 345-347. 9. Staniša, C, Huber, T., 1997.: Kolikšen je življenski prostor največje evropske mačke. Lovec 2, str. 59-62. 10. St an i š a, C, 1998.: Četvrt stoletja po naselitvi risa v Sloveniji (umnoženo kao radni materijal). 11. Strumbelj, C, 1994.: Na Kočevskem smo pričeli raziskavami risa s pomočjo telemctrije. Lovec 4, str. 144-145. 12. Str umbel j , C, 1998.: Od sedmih najuspješnejša v Evropi. Ob 25-letnici vrnitve risa v Slovenijo najuspešnejše akcije slovenskega lovstva. Lovec 3, str. 96. Alojzije Frković MEDVJED - DRAGULJ HRVATSKE PRIRODNE BAŠTINE Nakon, grafički uspjelog i već gotovo raspačanoga plakata S.O.S. - MEDVJED iz veljače 1997., krajem veljače ove godine, u ruke je dijela naših šumarnika, lovaca i školske mladeži došao novi poučni letak Medvjed - dragulj hrvatske prirodne baštine, propagirajući i na taj način učinkovitiju zaštitu ugroženog europskog smedeg medvjeda. Kao izdavači letka - prospekta potpisani su Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (u okviru projekta "Velike zvijeri Hrvatske"), European Natural Heritage Fund i International Bear Association "John Sheldon Bevins Memorial Foundation". Autor teksta, idejnog rješenja i većine slikovnih priloga, posebno uspjelih snimaka medvjeda te željenog i neželjenog "ambijenta" u kojem živi ovaj "najveći od trojke s vrha piramide", naš je uvaženi znanstvenik- medvjedolog prof dr. Đuro Hub er s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prospekt je tiskan u nakladi od 2000 primjeraka, a tiskala ga je tiskara "Impress" iz Zagreba. Ponovivši već znanu brojku od procijenjenih 400 grla medvjeda u gorskoj Hrvatskoj, a ta brojka odgovara kapacitetu raspoloživog staništa te je više-manje stabilna u posljednjih četvrt stoljeća, autor upozorava daje usprkos tomu budućnost medvjeda u našoj zemlji nesigurna. Što to ugrožava stabilnost populacije medvjeda u Hrvatskoj? U prvom redu to su razne promjene u staništu, potom pojačani odstrjelni zahvati i konačno krivolov! Loše gospodarenje prebornim šumama Svojevremeno široko rasprostranjen grupimičan i skupinast preborni način gospodarenja mješovitim sastojinama Gorskoga kotara, (sječa dogola u krugove veličine 0,2 - 0,4 ha s pošumljavanjem kruga smrekovim sadnicama) i konverzije, učinile su da su se na uštrb zrele bukve stale povećavati površine pod smrekom. Valja naime znati daje plod bukve tzv. "bukvica" glavna medvjeda hrana, koja pospješuje stvaranje prijeko potrebnih rezervnih masti za nesmetano zimsko brloženje medvjeda. Nasreću, s tim se načinom gospodarenja u novije vrijeme prekinulo (doduše ne zbog medvjeda već zbog šume!), čime je anuliran jedan od glavnih čimbenika promjene u staništu. Ostaju još dva, šumske prometnice i smetlišta u šumi. Dok je početkom 1980. prosječna otvorenost gospodarskih šuma u tadašnjem Šumskom gosporstvu Delnice (87.086 ha) iznosila 17,6 km/1000 ha danas je ona (1998.) dostigla brojku od gotovo 21,5 km/1000 ha. U razdoblju od 1960. do 1969. na području Gorskog kotara i dijela Hrvatskog primorja izgrađeno je 182 km šumskih cesta, a u sljedećem 10godišnjem razdoblju (1970-1979) novih 296 km ili prosječno godišnje 29,6 km*. Zbornik Šumsko gospodarstvo Delnice 1960-1980. Delnice 1981. |