DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Posebno se autor zadržava na problemu prirodne
obnove sastojina crnogoricom (uglavnom smrekom i o.
borom), koje su u prijašnjim stoljećima osnovane na ranije
autoktonim šumama hrasta kitnjaka i bukve. Problemi
koji u ovim sastojinama nastaju su pojava truleži,
potkornjaci, štete od vjetra i snijega. Posebno ukazuje
da je kod većine ovih šuma, uslijed degradiranja tla,
došlo do znatnog smanjenja prirasta drvne mase (u trećoj
i četvrtoj generaciji). Da bi se stanje popravilo, preporučuje
obnovu autoktonih vrsta drveća i prevođenje
prirodnim putem ove najčešće čiste sastojine, u mješovite
šume bjelogorice i crnogorice.


Ovo je vrijedan udžbenik za studente, a i veoma koristan
priručnik za šumarske stručnjake u praksi.


Hans Leibundgut: WALDPFLEGE (Njega šuma).
III prerađeno i dopunjeno izdanje. 214 stranica, 14
crno-bijelih fotografija, 17 grafičkih prikaza. Verlag
Paul Haupt, Bern-Stuttgart, 1984. 42 SFr / 50 DM.


Na samom početku, autor izlaže materiju koja se odnosi
na njegu šuma od najranije razvojne faze do pred
kraj produkcijskog razdoblja. Autor detaljno obrazlaže
ciljeve i osnovu njene šuma. U prvom poglavlju govori
se o značenju njege šuma, razvojnim fazama sastojine,
klasifikaciji stabala te utjecaju okoliša i nasljednih
svojstava na njegu šuma. Znakovito mjesto zauzima
poglavlje o utjecaju njege šuma na pojedine taksacijske
elemente (visinu i visinski prirast, debljinu i debljinski
prirast), ulogu sporedne sastojine u razvoju glavne sastojine,
kao i bitna obilježja i greške stabala.


Posebno poglavlje odnosi se na mjere i funkcije njege
šuma, s posebnim osvrtom na njegu šuma u pojedinim
razvojnim fazama (njega mladika.,njega guštika,
selektivna proreda, svijetle prorede), njega sporedne
sastojine. Posebice je interesantno obrađeno pitanje
proreda kojima je cilj prevođenje sastojina u druge gospodarske
oblike (čiste u mješovite, niske i srednje u visoke
šume i dr.).


Posebnu pozornost autor posvećuje njezi preborne
šume, njezi šuma u visoko planinskom području te dodatnim
mjerama kojim je zadaća poboljšanje proizvo


*


GOZDARSKI VESTNIK,


godina 56, br. 2, ožujak 1998.


Oslobodimo se osjećaja nemoći, uspostavimo
stručni dijalog, naslov je uvodnika autora dr. Iztoka
VVinklera. Slovensko šumarstvo doživjelo je poslije
osamostaljenja u procesu društvene i gospodarske
dnje po količini i kvaliteti stabala (rezanje grana, prihranjivanje,
zašita od šteta koje pričinjava divljač i domaća
stoka i slično).


Zasebno poglavlje posvećeno je planiranju i njezi
šuma, koje pak obuhvaća planiranje njege šuma, organizaciju
i samu njegu šuma.


Na kraju je autor ukratko izlazio biografiju Walter-a
Schädelina, autora novog pristupa njezi šuma.


Za ovaj rad korišteno je 184 izvora strane i domaće
literature, što povećava, značenje ovog udžbenika i priručnika.


Hans Leibundgut: DIE AUFFORSTUNG (Pošumljavanje).
88 stranica, 8 crno-bijelih fotografija.
Verlag: Haupt, Bern-Stuttgart, 1982. 34 SFr/ 39 DM.


U ovoj knjizi autor na prvom mjestu izlaže svrhu i
zadatak pošumljavnja, značenje poznavanja ekoloških
obilježja površina predviđenih za pošumljavanje. Posebno
je značenje koje autor poklanja prirodnom nasijavanju
golih površina, raznim pionirskim vrstama (jasika,
breza, vrbe, johe, borovi i si.). Autor ukazuje na
uvjete uspješnog, prirodnog nasijavanja te prirodnom
tijeku prirodne obnove ovih inicijalnih šuma prema klimatogenoj
šumskoj zajednici ili unošenju vrsta koje će
formirati buduću sastojinu.


Za uspjeh pošumljavanja, preporučuje se izvođenje
potrebnih pripremnih radova (zaštita od erozije, popravljanje
fizikalnih i kemijskih uvjeta itd.)


Pri podizanju zasada na većim površinama, ukazuje
se na štetočine i bolesti koje se masovno mogu pojaviti,
što može ugroziti podignute zasade.


Posebnu pozornost autor posvećuje projektiranju i
izvođenju pošumljavanja, pri čemu valja voditi računa
o odgovarajućoj vrsti drveća i provenijenciji, proizvodnji
sadinca i opskrbi sadnicama, izvođenju pošumljavanja,
te njezi podignutih zasada. Na kraju autor je istakao
značenje pošumljavanja u specifičnim uvjetima,
(fliš, livade, pašnjaci, vrištine, dine i krš).


Knjiga može poslužiti kao odličan udžbenik, a za
praktičare šumare, kao odličan priručnik.


K. Pintarić
preobrazbe mnogo potresa. Nešto potrebnih zbog neprilagodbe
novim prilikama, a još više zbog odluka koje
nisu imale nikakve istinske strukovne podloge ili pak
nisu poštovale prihvaćene zakonske norme.


Nakon usvajanja novog zakona o šumama 1993. godine
očekivali smo da će se prilike stabilizirati na zajedničku
društvenu korist, te korist vlasnika šuma i onih




ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 52     <-- 52 -->        PDF

koji ih rabe. Da lije baš tako? Još prije nego što smo dobivena
rješenja uspjeli primijeniti u praksi, brzopleto,
bez prethodne stručne kritičke prosudbe i bez sudjelovanja
šumarske struke, pripremaju se zakonske odluke,
koje će opet imati dalekosežne posljedice za šume i šumarstvo.
U cjelini očita je nakana da se problemi u
poljoprivredi rješavaju na račun šuma, stoje samo na
prvi pogled mudro rješenje. Ne ponašamo li se u
trenucima možda i sami suviše samozadovoljno, ili pak
prečesto bježimo od stvarnih šumarskih problema?


Verbalno kićenje o prirodnom i potrajnom gospodarenju
prati zasigurno svaki stručni razgovor, no najčešće
nema realne podloge u svakodnevnom upravljanju
šumama. Pri oblikovanju nekih stručnih rješenja sudjeluju
također i šumari. Da li smo ih spremni upitati ili
tražiti njihovu odgovornost za stručno pogrešne ili samodopadljive
koncepte, ili pak za sugestije pri ostvarenju
usvojenih zakonskih rješenja?


Osnovno pitanje na koje moramo odgovoriti a tiče
se uspješnosti je da li se pri gospodarenju šumama optimalno
poštiva gospodarska, ekološka i socijalna funkcija
svojstava šuma, stoje temeljni ustavni zahtjev gospodarenja.
Za takvo usklađeno razumijevanje potreban
je radni udio svih koji sudjeluju u gospodarenju šumama,
tj. svi koji djeluju na pojedinim područjima gospodarenja
s šumama. Pri tome nije najopasnija slabo promišljena
politika, koja se i koja će se zasigurno miješati
u šumarstvo. Brinuti nas mora što se u šumarskoj struci
počela javljati malodušnost, a sve je manji interes za
istinski stručni i inventivni rad. Desetljećima to je bila
odlika slovenskih šumara, koji su bili uvažavani po cijelome
svijetu.


Struka, koja se miri sa svojom nemoći, osuđena
je na propast. Odgovor šumara na sve rečeno mora biti
težnja na kvaliteti kao i odgovornost. Odgovor su jače
zbijeni šumarski redovi. Uz stručno argumentirane rasprave
premostiti će razlike šumarskih institucija. To je
jedini vjerodostojni temelj za djelovanje koji vodi u
bolju budućnost slovenskih šuma i šumarstva.


Bojan J u r k o, predsjednik


Celjsko šumarsko društvo predstavljanje
djelatnosti
Celjsko šumarsko društvo od 1997. godine pod
ovim nazivom, nastavlja tradiciju djelovanja Društva
inženjera i tehničara šumarstva i drvarstva Celja. Broji
70 članova, otvorenog je tipa, i omogućuje učlanjenje i
stručnjacina "graničnih područja šumarstva" (uređenje
prostora, zaštita prirode, ekologija, biologija itd.).


Glavne djelatnosti u nekoliko zadnjih godina bile su:
Izobrazba: izvođenje radionica i jednodnevnih seminara,
tzv. izobrazbeni dani (tehnologija rada s procesorom,
problematika potkornjaka, obilasci Kočevskog
roga, Trnovske šume, šuma Prekomurja i krša).


Sudjelovanje u aktivnostima Saveza šumarskih
društava Slovenije: sudjelovanje u stručnim savjetovanjima
te društvenim i športskim priredbama u okviru
Saveza šumarskih društava Slovenije (republička skijaška
natjecanja, natjecanja triju država, europsko
šumarsko skijaško prvenstvo, putovanja itd.).


Organizacija višednevnih stručnih ekskurzija i
izleta u inozemstvo: U zadnjih nekoliko godina putovalo
se u Englesku, Grčku, dva puta u Španjolsku (Katalonija,
Madrid), Njemačku (Schwarzwald), Švicarsku,
Austriju, na Korziku, u Egipat, Tursku i Tunis.


Popularizacija šumarstva: popularizacija među
predškolskom i školskom omladinom, stručno vodstvo
po "šumskim poučnim stazama" (Pekcl u Savinjskoj dolini
i Boč), skrb za održavanje europskog pješačkog puta
E6, aktivnosti prigodom Tjedna šuma (savjetovanja, izložbe,
sudjelovanje u sredstvima javnog priopćavanja
itd.), otvaranje "šumarske škole" u Rogaškoj Slatini.


Sportska djelatnost: svake godine organizacija skijaškog
natjecanja i teniskog turnira, povremene utakmice
u kuglanju i gađanju zračnom puškom.


Susreti s drugim šumarskim društvima: razmjena
ekskurzija i iskustava u radu u društvima, športski
susreti.


Celjsko je šumarsko društvo uspjelo u vrijeme burnih
promjena u gospodarstvu te u vrijeme razbijanja
dosadašnje kadrovski homogene populacije djelatnika
unutar šumskih gospodarstava, sačuvati prilično visok
stupanj motiviranosti za rad i suradnju. Pokazalo se da
je sudjelovanje u radu društva dobar oblik povezivanja
šumara i njihovih istomišljenika zbog toga će se takav
stav nastojati održati i proširiti ga na sljedeća područja:


- izobrazba članstva - organiziranje zanimljivih
predavanja iz područja psihologije (komunikologija,
tehnika učenja, osobni razvoj itd.), kraće jednodnevne
ekskurzije koje će organizirati i voditi članovi društva
- ustanovljavanje stalnih društvenih komisija (za
izobrazbu, popularizaciju, šport)
- unapređenje i proširenje međudržavne suradnje
- proširenje športske djelatnosti na područje planinarstva
i športova na vodi
- zabavna djelatnost - npr. šumarska večer s plesom,
organizirane posjete kulturnim i zabavnim priredbama.
Raznolika društvena aktivnost traži također i odgovarajuće
financijsko pokriće. Godišnja članarina, koja
pojedinačno iznosi 5.000 SIT (oko 185 kn) neće biti dovoljna,
pa je namjera zamoliti za pomoć neke sponzore
i šumarsku struku.


Ako Vas zanima suradnja, obratite se na adresu koja
glasi: Celjsko gozdarsko društvo, Ljubljanska 13, 3000
Celje, tel.(063)442-016.