DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 55 <-- 55 --> PDF |
AKTUALNO ČUVANJE SUMA; JUČER I DANAS Ono što šumski ekosustav čini nezamjenjivim u zaštiti, očuvanju i unapređenju čovjekova okoliša su stalno rastuće spoznaje o vrijednosti i značenju općih dobrobiti koje nam pruža šuma, a čovjek ih ne može nadoknaditi nikakvim tehničkim sredstvima. Zbog toga šume, biljni i životinjski svijet u njima, uživa Ustavom Republike Hrvatske, određenu osobitu zaštitu. Zakon o šumama je člankom 9. točkom 4. mjere za zaštitu i čuvanje šuma odredio kao jednostavnu biološku reprodukciju, obvezavši (čl. 49.) Poduzeće za šume na osiguranje zaštite šuma od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji u šumi. Takvu zaštitu šuma, Poduzeće za šume koje gospodari šumama u državnom vlasništvu, dužno je osigurati kroz neposredno čuvanje šuma (čl. 50.). Istim člankom Zakona o šumama, propisuje se i obveza donošenja općeg akta (Pravilnika), kojim se utvrđuju zadaci i način obavljanja dužnosti čuvanja šuma. Dakako daje zakon predvidio i nadzor nad provedbom i osiguranjem neposrednog čuvanja šuma (čl. 77.) kao i sankcioniranje neprovedbe propisanih mjera zaštite šuma (čl. 84.). Popis dužnosti čuvara šume iz (čl. 8.) važećeg Pravilnika o čuvanju šuma kaže slijedeće: 1. Čuvati od krađe, uništenja, odnosno oštećenja stojeća i ležeća stabla i dijelove stabala u šumi, podmladak, mlade sastojine, sadni materijal u rasadnicima i sporedne šumske proizvode (listinac, gljive, sjeme, tra ve, voće, ljekovito bilje i dr.) kao i izrađeni drvni materijal u sječinama i na pomoćnim stovarištima. 2. Čuvati od uništenja i oštećenja šumske putove, ceste, rampe i šumske objekte te sprečavati uzurpacije. 3. Čuvati i brinuti se za održavanje međašnih znakova (humke, propusti, jarci) kao i oznake unutrašnje podjele šuma, održavanje bunara, cisterna, šumskih izvora, ispomagati kod uređajnih radova na rekognosciranju te osiguravati povremene radnike za te poslove. 4. Spriječavati krivolov te brinuti o zaštiti divljači i čuvanju lovnogospodarskih objekata u lovištu kojim gospodari Poduzeće. 5. Voditi nadzor nad prometom glavnih i sporednih proizvoda šuma. 6. Redovito pratiti fenološka i hidrološka motrenja, urod šumskog sjemena, pojavu biljnih bolesti, štetnih insekata, elementarnih nepogoda, pojava sušaca, štete od divljači, glodavaca i mehanizacije, vjetroloma i izvala, te o tome obvezno i redovito podnašati jedanput mjesečno pismeno izvješće Šumariji. 7. Provoditi planom utvrđene mjere na preventivnoj zaštiti šuma od požara, a naročito se brinuti o čišćenju, održavanju prosjeka i osmatračnica, postavljanju znakova upozorenja i zabrana. 8. Kod pojave šumskih požara ili loženja otvorene vatre bliže od 200 m od ruba šume odmah prići gašenju, a ako ocijeni da to neće moći sam učiniti, najhitnije obavijestiti šumariju, područne vatrogasce, okolno stanovništvo, a po potrebi i organe sigurnosti. 9. Spriječavati bespravno pašarenje, brst, žirenje i sakupljanje listinca, vađenje kamena, šljunka, pijeska i zemlje te odlaganje smeća u šumi. 10. Izvještavati pismeno revirnika o održavanju šumskog reda u sječinama. 11. Pored čuvarskih obveza, dužan je sudjelovati u radovima na uzgajanju šuma prema nalogu upravitelja ili revirnika. 12. U slučaju nastanka šumske štete provesti radnje utvrđene ovim Pravilnikom, biti nazočan sudskim raspravama, po zahtjevu suda, izvidima, vještačenju i dr. 13. Utvrditi identitet nepoznate osobe koju zateknu u svom čuvarskom rajonu pregledom osobne karte ili druge odgovarajuće isprave, njezinu prtljagu ili prijevozno sredstvo. 14. Zadržati osobe zatečene u vršenju krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti i odmah o tome obavijestiti nadležni organ unutarnjih poslova. 15. Voditi redovito i točno dnevnik rada zbog mjesečnog obračuna, obračuna šumskih šteta, dokaza na sudu, te fenoloških motrenja, pojave šumskih štetnika, hidroloških i meteoroloških motrenja i si. 16. Vršiti zamjenu na čuvanju šuma uzeti drugog čuvara za vrijeme godišnjeg odmora, bolovanja, i dr. po nalogu upravitelja šumarije. Šumskogospodarska osnova s valjanošću od 1996. do 2005. godine (na str. 559), određuje obvezu neposrednog čuvanja sa 940 čuvara šuma i troškom kroz deset godina od 670 milijuna kuna na razini "Hrvatskih šuma". U operativi, rad i učinci čuvanja šuma teško su mjerljivi i najčešće se ne kontroliraju, pa je opravdano pitati; ima li opravdanja tako velik uloženi novac za ono što se njime postiže. U praksi, čuvari šuma više od polovine svog radnog vremena, u prosjeku, rade ostale poslove na uzgajanju i iskorištavanju šuma (priprema staništa, sadnja, njega, čišćenje, samoizrada, uređenje sječina i drugo). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Knjigovodstvo proizvodnje, njihov trošak u cijelosti evidentira i naplaćuje iz jednostavne biološke reprodukcije, te na taj način znakovito umanjuje moguće troškove za osnovne radove jednostavne biološke reprodukcije. Prosječno se godišnje, udio troška čuvanja šuma unutar troškova jednostavne biološke reprodukcije kretao, prema poslovnim izvješćima, ovako: 1993. g. 14,3% 1994. g. 15,4% 1995. g. 16,8% 1996. g. 15,5% 1997. g. 21,2% Radikalniji, pozitivan zaokret prema kontroli troškova čuvanja šuma dogodio se već u planu za 1998. godinu, no treba pričekati i nadati se boljim rezultatima u njegovom izvršenju. Ono, na što hoću ukazati, kada je riječ o čuvanju šuma, je naša inertnost u tako nužnim promjenama na koje nas život neizbježno navodi. Ako isključimo ratna stradanja i ozbiljnije šumske štete prošlih godina zbog krađe, uništenja i oštećenja stabala, a moramo vjerovati u mirnu budućnost i uspostavu normalnog života, tadaje broj slučajeva i količina šumskih šteta učinjena nepovlasnom sječom sigurno zanemariva u odnosu na druge, "modernije" opasnosti po šumsko bogatstvo. Svakako, nema mjesta zaključku, kako klasičnog čuvanja šuma više neće biti, no moramo shvatiti da romantičnih zelenih šetača šumom i lugarevih kućica više nema i neće biti.Nema više nekadašnjih šumskih krađa Sušenje šuma - kada i kako sanirati? sjekirom i odnošenja drveta na ramenu, no ima nešto novo, bitno opasnije od toga. Otvorenost šuma bitno je porasla, broj mehaniziranih radnji mnogostruko se povećao, mogućnost utovara i prijevoza također. Nove opasnosti za šumu dolaze već od izmjere i ustanovljenja drvne zalihe, pa preko izmjere kod doznake stabala, prikrajanja i klasiranja oblovine do proizvoljnih obračuna otpada i nekorištenja značajne količine prostornog drveta. U ozbiljnoj su opasnosti površine šuma zbog sve većih zahtjeva za legalnim prenosom prava u slučajevima utvrđenih općih interesa temeljom čl. 15. ZOŠ-a, kada se nerjetko poseže u državnu šumu zbog, npr. lakše rješivog imovinsko-pravnog postupka u odnosu na privatni posjed. Druga, već odavno znana a stalno prijeteća opasnost šumi je požar, koja se sa otvorenošću šuma i brojem motoriziranih posjetitelja šume mnogostruko uvećala. Dobro organizirana preventiva kroz patroliranje i rigorozno kažnjavanje svakog loženja otvorene vatre u šumi ili blizu nje, za vrijeme opasnosti od šumskih požara, spriječila bi veći dio šumskih požara izazvanih nepažnjom. Nažalost, za onaj drugi dio, na sreću manji, podmetnutih požara (paljevina), moramo se osigurati drugim metodama zaštite. Još jedna, isto tako ne nova opasnost, ali svakako s izraženim rastom njenog značenja je čuvanje općekorisnih funkcija šume ili zaštita šume od zagađenja svih vrsta, pa do oštećenja od mehanizacije kod sječe, izrade i privlačenja drvne mase. Štete od divljači, zbog poremetnje stanišnih uvjeta, nemira u lovištima, prekobrojne divljači na manjim ograđenim prostorima, sve više ugrožavaju kakvoću, ali i opstanak šumskih sastojina. Neracionalno ili preintezivno korištenje sporednih proizvoda šume (ljekovito bilje, gljive, šumski plodovi i dr.) najizravnije negativno utječe na šumski ekosustav, slabi ga i ugrožava njegovu ravnotežu. Utjecaj na vodni režim šume, smanjenjem dotoka vode, padom razine podzemnih voda ili pak dovođenjem više vode u šumu, stvaranjem retencija ili tzv. "kazetiranje", tragično se odražava na budućnost i zdravstveno stanje šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Mehaničku oštećenje- da li seje ovo Zamočvarenje F - trupci, po kojoj cijeni? moglo izbjeći? S druge pak strane, zbog ugroženosti faune i rijetkih vrsta divljači, nužno je trajno ulagati trud i provoditi radnje u cilju unapređenja njihovog staništa, ali i najizravnije mjere zaštite njihovih obitavilišta. Iz ovog kratkog pregleda aktualne problematike čuvanja šuma, ali i šumskih ekosustava, jasno proizlazi naša zadaća izrade prijedloga izmjena zakonske i podzakonske regulative koja se odnosi na čuvanje šuma. Prepoznamo li promjene koje je život donio, nove opasnosti za šumu, preustrojit ćemo čuvanje šuma i dati mu bitno nove zadaće. Evo nekoliko mojih prijedloga o tome, koje bi dodatne dužnosti morao obnašati čuvar šume u novim okolnostima: * kontrolirati, evidentirati i redovno izvješćivati o utjecajima koji izazivaju promjene stanišnih uvjeta šumskih sastojina (progaljivanje sastojina, pad obrasta zbog kalamiteta, zamočvarivanje, isušivanje i dr.) radi izrade programa sanacije i obnove. * kontrola, utvrđivanje šteta na sastojinama i tlu izazvanih radom mehanizacije u iskorištavanju šuma. * redovita izmjera i opažanje na stalnim opažačkim mjestima: - površinskih voda - podzemnih voda - zagađenosti voda - meteoroloških pojava * sudjelovanje u terenskim radovima uređivanja šume. * nadzor nad izvođenjem doznake, obilježavanja i žigosanja stabala. * kontrola izmjere, prikrajanja, klasiranja i prometa drvnih sortimenata oblovine. * kontrola iskorištenja, klasiranja i prometa prostornog drveta. * nadzor na izvršavanjem uzgojnih radova po kakvoći i površini. * osnivanje i praćenje kontrolnih ploha sastojina u obnovi (prvi dobni razred) radi ocjene kakvoće i brojnosti glavnih vrsta drveća te praćenja šteta od divljači i sitnih glodavaca. * kontrola i skrb o zaštiti staništa rijetkih životinjskih vrsta i divljači. * kontrola stvarne brojnosti svih vrsta divljači, provedbe lovnogospodarskih osnova (posebno u ograđenim dijelovima lovišta - uzgajalištima). Novi čuvari šumskih ekosustava morat će imati značajna ovlaštenja, morat će biti stručniji, šire obrazovani, osposobljeni i samostalniji, možda čak ustrojeni kao posebna služba unutar Poduzeća. Tomislav Starčević, dipl. inž. šum. |