DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Knjigovodstvo proizvodnje, njihov trošak u cijelosti evidentira i naplaćuje iz jednostavne biološke reprodukcije, te na taj način znakovito umanjuje moguće troškove za osnovne radove jednostavne biološke reprodukcije. Prosječno se godišnje, udio troška čuvanja šuma unutar troškova jednostavne biološke reprodukcije kretao, prema poslovnim izvješćima, ovako: 1993. g. 14,3% 1994. g. 15,4% 1995. g. 16,8% 1996. g. 15,5% 1997. g. 21,2% Radikalniji, pozitivan zaokret prema kontroli troškova čuvanja šuma dogodio se već u planu za 1998. godinu, no treba pričekati i nadati se boljim rezultatima u njegovom izvršenju. Ono, na što hoću ukazati, kada je riječ o čuvanju šuma, je naša inertnost u tako nužnim promjenama na koje nas život neizbježno navodi. Ako isključimo ratna stradanja i ozbiljnije šumske štete prošlih godina zbog krađe, uništenja i oštećenja stabala, a moramo vjerovati u mirnu budućnost i uspostavu normalnog života, tadaje broj slučajeva i količina šumskih šteta učinjena nepovlasnom sječom sigurno zanemariva u odnosu na druge, "modernije" opasnosti po šumsko bogatstvo. Svakako, nema mjesta zaključku, kako klasičnog čuvanja šuma više neće biti, no moramo shvatiti da romantičnih zelenih šetača šumom i lugarevih kućica više nema i neće biti.Nema više nekadašnjih šumskih krađa Sušenje šuma - kada i kako sanirati? sjekirom i odnošenja drveta na ramenu, no ima nešto novo, bitno opasnije od toga. Otvorenost šuma bitno je porasla, broj mehaniziranih radnji mnogostruko se povećao, mogućnost utovara i prijevoza također. Nove opasnosti za šumu dolaze već od izmjere i ustanovljenja drvne zalihe, pa preko izmjere kod doznake stabala, prikrajanja i klasiranja oblovine do proizvoljnih obračuna otpada i nekorištenja značajne količine prostornog drveta. U ozbiljnoj su opasnosti površine šuma zbog sve većih zahtjeva za legalnim prenosom prava u slučajevima utvrđenih općih interesa temeljom čl. 15. ZOŠ-a, kada se nerjetko poseže u državnu šumu zbog, npr. lakše rješivog imovinsko-pravnog postupka u odnosu na privatni posjed. Druga, već odavno znana a stalno prijeteća opasnost šumi je požar, koja se sa otvorenošću šuma i brojem motoriziranih posjetitelja šume mnogostruko uvećala. Dobro organizirana preventiva kroz patroliranje i rigorozno kažnjavanje svakog loženja otvorene vatre u šumi ili blizu nje, za vrijeme opasnosti od šumskih požara, spriječila bi veći dio šumskih požara izazvanih nepažnjom. Nažalost, za onaj drugi dio, na sreću manji, podmetnutih požara (paljevina), moramo se osigurati drugim metodama zaštite. Još jedna, isto tako ne nova opasnost, ali svakako s izraženim rastom njenog značenja je čuvanje općekorisnih funkcija šume ili zaštita šume od zagađenja svih vrsta, pa do oštećenja od mehanizacije kod sječe, izrade i privlačenja drvne mase. Štete od divljači, zbog poremetnje stanišnih uvjeta, nemira u lovištima, prekobrojne divljači na manjim ograđenim prostorima, sve više ugrožavaju kakvoću, ali i opstanak šumskih sastojina. Neracionalno ili preintezivno korištenje sporednih proizvoda šume (ljekovito bilje, gljive, šumski plodovi i dr.) najizravnije negativno utječe na šumski ekosustav, slabi ga i ugrožava njegovu ravnotežu. Utjecaj na vodni režim šume, smanjenjem dotoka vode, padom razine podzemnih voda ili pak dovođenjem više vode u šumu, stvaranjem retencija ili tzv. "kazetiranje", tragično se odražava na budućnost i zdravstveno stanje šuma. |