DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 6 <-- 6 --> PDF |
I). Kajha i f A. KrstiniO: VRSTI- RODA Alum 1.. I´ODHSNI] /A PROIZVODNJU BIOMASI-] Šumarski list br. 3 4. C´XXH (1998). 131-137 MATERIJAL I METODE RADA - Material and methods Istraživanja uspijevanja vrsta Alnus glutinosa (L.) Gaertn., A. rubra Bong, i A. suhcordata C. A. Mey provedena su u dva klonska testa (Šumarija Kutina, rasadnik Gaj i u rasadniku Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu), te u jednom komparativnom pokusu autovegetativno i generativno razmnoženih joha (Šumarija Đurđevac, lokalitet Limbuš). Klonski materijal (ožiljenice) i sadnice, prije osnivanja terenskih eksperimenata, razmnožene su i uzgojene u rasadniku Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Za klonski materijal spomenutih vrsta joha korištene su reznice s mlađih orteta sijanaca, kao i reznice s primarno zakorjenjenih adultnih klonova, kako je vidljivo iz tablica 1., 2. i 3. Od ispitivanih vrsta, uz upotrebu stimulatora zakorjenjivanja (IBA 4000 ppm), A. suhcordata je iskazala najveći potencijal autovegetativnog razmnožavanja (Krstinić &Kajba 1993). Negativni učinci rasta, kao stoje npr. plagiotropni rast, može se kod pojedinih genotipova eliminirati sukcesivnim razmnožavanjem u pasažama. Komparativni pokus autovegetativno i generativno razmnoženih joha (Šumarija Đurđevac, lokalitet Limbuš) osnovan u proljeće 1990. godine, površine je 0,15 ha, a razmak sadnje iznosi 3 x 3 m. U spomenuti eksperiment uključeni su i sijanci od svake pojedine vrste kao kontrola u odnosu na klonski materijal. Klonski test od pet klonova Alnus subeordata, (Šumarija Kutina, rasadnik Gaj), osnovan je u proljeće 1993. godine, a razmak sadnje iznosi 2x 2 m. U sklopu rasadnika Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju, ujesen 1992. godine osnovan je matičnjak klonova za reprodukciju ovih triju vrsta joha. U terenskim eksperimentima tijekom jeseni 1997. godine, pri različitim plantažnim starostima rameta u pojedinim eksperimentima, izvršene su izmjere prsnog promjera, totalnih visina i negativnog geotropizma (plagiotropnog rasta). Procjena plagiotropnog rasta mjerena je otklonom u cm u odnosu na vertikalu pri visini od 2,5 m, a izražena je i u postotcima u odnosu na totalnu visinu (Tablica 1., 2. i 3.). REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Results and discussion Između istraživanih triju vrsta joha koje pripadaju podrodu Gymnothyrsus (Spach) Regel, utvrđena je značajna genetska varijabilnost u produkciji i preživljavanju, a njihovi su klonski testovi osnovani na različitim tipovima tala. U komparativnom pokusu autovegetativno i generativno razmnoženih joha, osnovanom natresetno-glejnom tipu tla (Šumarija Kloštar Podravski), znatno bolju produkciju iskazali su klonovi i sijanci Alnus suhcordata u odnosu na A. glutinosa i A. rubra. Prosječni prsni promjer za klonove Alnus suhcordata, kod plantažne starosti 2 + 8 godina, iznosio je od 15,1 do 23,6 cm. Širina varijabilnosti kod klonova kretala se od 11,0 do 28,5 cm. Sijanci A. suhcordata, kod starosti od 5 + 8 godina, imali su prosječni prsni promjer 21,5 cm (Tab. 1). Klonovi crne johe, koji su pripadali dvjema domaćim provenijencijama (Podravina i Posavina) te jednoj francuskoj, imali su prosječni prsni promjer od 9,5 do 13,7 cm kod plantažnih starosti 3 + 8 i 5 + 8 godina. Širina varijabilnosti za prsni promjer kretala se od 7,0 do 16,0 cm. Generativni materijal crne johe imao je prosječni prsni promjer od 10,2 cm, sa širinom varijabilnosti od 6,0 do 15,5 cm, pri plantažnoj starosti 5 + 8 godina. Od posađenog jednog klona i sijanaca A. rubre preživjela je samo jedna rameta klona AR s prsnim promjerom od 16,0 cm i totalne visine od 6,0 m. Prosječne totalne visine kod klonova A. subeordata u spomenutom pokusu kretale su se od 11,0 do 13,0 m, sa širinom varijabilnosti od 9,0 do 15,0 m (Tab. 1). Sijanci A. subeordata imali su prosječnu visinu od 12,0 m. Vrijednosti prosječnih visina za crnu johu kretale su se od 7,5 do 11,0 m, a širina varijabilnosti kretala se od 7,0 do 12,5 m. Generativno potomstvo crne johe imalo je prosječnu visinu 9,5 m, u rasponu od 6,0 do 11,0 m. Vidljivo je da je debljinski i visinski prirast klonskog i generativnog materijala u komparativnom pokusu znatno veći kod introducirane vrste A. subeordata u odnosu na autoktonu crnu johu i američku vrstu A. rubra. Najbolje rezultate iskazao je klon V 286 i time potvrdio da se selekcijom u generativnim potomstvima, uz mogućnost vegetativnog fiksiranja superiornih jedinki može ostvariti značajna genetska dobit u produkciji drvne mase (SI. 1) Izučavanjem plagiotropnog rasta utvrđeno je da se kod vrste A. subeordata kretala prosječno od 12 do 22 % u odnosu na vertikalu, a zavisno od klona. Generativni materijal A. subeordata imao je prosječni plagiotropni rast od 16 %. Kod klonova crne johe plagiotropnost je imala prosječne vrijednosti od 0 do 28 %, dok je kod sijanaca ona iznosila 6 %. |