DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 73 <-- 73 --> PDF |
BOGOMIL COP, dipl. inž. šum. (1912 - 1998) Dana 6. travnja 1998, godine oprostili smo se od našega kolege i prijatelja Bogomila Čopa , diplomiranog inženjera, šumarstva. Pokojni Bogo rođenje 26. veljače 1912. godine u Malom Lugu, Općina Čabar, gdje je proveo kao osnovno-školac, srednjo-školac i student, najsretnije dane u svom životu. Preostali dio života, nažalost, nije mu bio lagan, već trnovit i tegoban. Njegova obitelj bila je dobro situirana, pa je stoga Bogo imao osiguranu egzistenciju i sretno djetinjstvo, u odnosu na njegove vršnjakeškolarce, koji su, kako mi je pričao išli u školu bosonogi, po kiši i hladnoći. Da bi se solidarizirao sa siromašnim vršnjacima, Bogo bi izuo cipele i ostavljao ih kod zadnje kuće, i kuće-Joštavih. Već kao dječak shvatio je što je siromaštvo goranskoga težaka, kojemu je režim otimao dobra, da naplati porez. To je itekako djelovalo na Bogu, koji dozrijevanjem postaje lijevo orjentiran, te se zalaže za humano društvo u kojem će se čovjek vrednovati po radu, poštenju i rezultatima rada. To je bio njegov životni moto. Ta crta altruiste pratila je Bogu cijeloga života, što mu je donjelo gomilu životnih problema. Osnovnu školu završio je u Ge rovu 1922. g., gimnaziju u Varaždi nu 1930., a diplomirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1934. g. Od 1935. do 1937. g. Bogo je službovao kao šumarski pripravnik u Šumariji Čabar. Upravitelj šumarije bio je inženjer šumarsta, kolega po struci, veliki Jugoslaven te pristaša beogradskog režima. Cijela intelektualna sredina bila je privržena istom režimu, našto je Bogo reagirao, osudivši taj nehumani beogradski režim. 1941. godine par dana prije ulaska Talijana u Gorski kotar, Bogo se sklanja i odlazi u Zagreb, kako bi izbjegao uhićenje. Talijani odmah uvode talijanski jezik u škole, hrvatske simbole zamjenjuju talijanskima, tj. dolazi do asimilacije hrvatskoga življa. Goranin, iako miran po prirodi, sklon pokori, pružio je otpor Talijanima. Primjenjuje se gruba sila, uhićenja, strijeljanja, deportacije naroda u konclogore u Italiju. Dobra i blago odvoze se u Italiju, a kuće i gospodarske zgrade pale. Boginu kuću razaraju haubicama. Bogina obitclj otac Stjepan, majka Milka i sestre, deportirani su u koncentracijske logore u Italiju. Brat Bogdan odlazi u partizane, a brat Bozo pogiba u partizanima. Treći brat Milivoj, agronom po struci, poginuo je 1936. g. u Špa njolskoj, kao komesar Internacio nalne brigade. 1945. godine kada su pojedini moćnici općina i kotara zajedno sa članovima svemoćne kontrolne komisije, uz asistenciju Ministra, tražili da se šume i šumarije dodijele na upravljanje lokalnim vlastima, Bogo se suprotstavlja, čak pod cijenu da bude i smijenjen s mjesta, pomoćnika ministra. Time je spriječio da se šumarstvo izdvoji iz struke/ Bez odobrenja ministra formirao je Šumsko gospodsrstvo Ogulin u Ogulinu i Šumsko gospodarstvo Vinkovci u Vinkovcima, kao primjere, kako treba organizirati šumarstvo. Šume su spašene od devastacije. Mnogi su šumarski struč njaci pošteđeni progona lokalnih moćnika. U struci je obnašao sljedeće dužnosti: Upravitelj Šumarije Ge rovo, Upravitelj Pilane Đurđenovac do odlaska u NOV-u, gdje je obna šao dužnost šefa Tehničkog odsjeka Štaba VI. korpusa NOVJ i načelni ka Tehničkog odjeljenja Glavnoga štaba NOV i PO Hrvatske. Od 1945. do 1948. bio je po moćnik ministra šumarstva NRH-e, zatim direktor Šum. gospodarstva Bjelovar, glavni direktor DIP-a "Slavonija" Slavonski Brod, direk tor Šum. ind. pod. "Belišće", Teh. direktor i šef eksploatacije šuma DIP Đurđenovac, Teh. direktor DIP Novoselec, pomoćnik direktora In stituta za drvo Zagreb, pomoćnik gen. direktora "Exportdrva" te sa vjetnik. Bio je angažiran više godi na na akcijama i zadacima Savezne privredne Komore. Bio je i u Šved skoj nekoliko mjeseci, te u Finskoj kao predstavnik strukovnjaka drvne industrije. U Ženevi je bio nositelj referata: "O uvođenju mehanizacije u industriji za pilanarsku preradu lišćarskog drva". Surađivao je i pisao o problemima drvne industrije i šumarstva u Šumarskom listu, Drvnoj industriji, Drvarskom glasniku, "Povijest šumarstva Hrvatske 1876-1976" itd. Popis funkcija koje je obnašao, govori daje bio uvaženi stručnjak. U privatnom životu Bogomil je bio uzoran suprug, otac i djed. Imao je suprugu Danicu, koja mu je bila odana i privržena u najtežim trenu cima života. Odgojili su uzornu dje cu, dva sina i kćer intelektualce. Toje Bogomilu i pokojnoj Dani ci bila nagrada za sve tegobe i pat nje koje su proživili tijekom života. Dragi Bogo, za sve što si učinio za šumarsku struku hvala Ti! Neka mu je lahka hrvatska gruda! Za Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Zagreb Ivan Štimac, dipl. inž. šum. |