DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 9 <-- 9 --> PDF |
D. Kajba i t A. Krstinić: VRSTE RODA /Units L. PODESNE ZA PROIZVODNJU Totalne visine bile su u prosjeku od 3,0 do 6,2 m, a širina varijabilnosti se između klonova kretala od 3,0 do 8,0 m. Plagiotropan rast klonova u ovom pokusu, iskazan je u postotcima otklona od vertikale, a imao je prosječne vrijednosti od 12 do 18 %, zavisno o klonu. Preživljavanje na ovom tipu tla bilo je od 25 do 91 %, a budući je relativno veći broj ožiljenica stradao od divljači, to je imalo znatnog utjecaja na njihovu daljnju dinamiku rasta i formiranja. BIOMASE Šumarski list br. 3 4, CXXI1 (19´)8), 131-137 U klonskom testu, osnovanom u vrtu Zavoda za šu marsku genetiku i dendrologiju u Zagrebu, na pseudo gleju, zastupljene su sve tri vrste istraživanih joha. Iz mjere su izvršene kod plantažne starosti 2 + 5 godina, uz napomenu da su ramete u pokusu bile više godina prikraćivane i služile su kao matičnjak za autovegeta tivno razmnožavanje joha (Tab. 3). Prsni promjer kod četiriju klonova A. subeordata, kretao se od 10,0 do 16,7 cm, dok je kod dvaju klonova crne johe iznosio 5,7 i 6,7 cm, a jedan klon A. rubra imao je promjer od 3,0 cm. Tab. 3 Uspijevanje autovegetativno razmnoženih klonova joha Tab. 3 Growing of autovegetatively propagated alders Red. Oznaka Orteta Starost Starost br. klona ortete ramete Ortete No. Clone Age of Age of sign ofortetes rametes (god/yrs) (god/yrs) Alnus glutinosa 1. V259 Ku21 60 2+5 2. V296 Ku4 52 2+5 Alnus subeordata 1. V286 Asl 2 2+5 2. V287 As 2 2 2+5 3. V288 As 3 2 2+5 4. V289 As 4 2 2+5 5. V299 AsG 2 2+5 Alnus rubra 1. V301 Ar 67 2 2+5 Totalna visina za klonove A. subeordata iznosila je od 7,0 do 9,2 m, kod klonova crne johe 5,8, odnosno 6,2 m, a kod klona A. rubra 2,8 m. Na sve tri istraživane pokusne plohe najbolje rezultate u produkciji i preživljavanju iskazali su klonovi vrste A. subeordata, u odnosu i na klonski materijal crne johe domaćih provenijencija, dok je najslabije rezultate imala A. rubra, te se pokazala nepodesnom za uzgoj na istraživanim staništima. Prisutna međuklonska varijabilnost kod svake pojedine vrste, ukazala je na velike mogućnosti selekcije i daljnjeg autovegetativnog razmnožavanja najproduk Šumarski fakultet Zagreb - Faculty of Forestry Zagreb Prsni Plagiotropan Preživljapromjer Visina i fototropan vanje rast D.b.h. Height Plagiotropic/ Survival X X phototropic growth % (kom) min-max min-max X (cm) (m) min-max cm (%) 6,7 5,8 20(8) 100(1) 5,7 6,2 15(6) 100(1) 14,7 8,5 60(24) 100(1) 10,0 7,0 50(20) 100(1) 13,0 9,2 40(16) 100(1) 16,7 9,0 20(8) 100(1) 12,3 9,0 50(20) 100(1) 3,0 2,8 30(12) 100(1) tivnijih klonova. Negativna strana kod najproduktivnije vrste A. subeordata u dosadašnjim istraživanjima je izostajanje izdanačke snage iz panja, koja ne omogućuje proizvodnju biomase u nizu vegetativnih generacija. Budući da ova mogućnost uzgoja bitno smanjuje troškove proizvodnje biomase, trebalo bi daljnja istraživanja usmjeriti selekciji genotipova koji posjeduju taj potencijal. Kod vrste A. subeordata, koja se pokazala najperspektivnija, najbolji uspjeh u produkciji i preživljavanju u terenskim eksperimentima iskazao je klon V 286. Također je isti klon u drugoj pasaži imao i nešto bolji |