DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPLRS Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), 221-233 UDK 630* 231. 001 STRUKTURA I REGENERACIJSKI PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORNIH ŠUMA S PRETEŽITIM UČEŠĆEM SMREKE U SLOVAČKOJ THE STRUCTURE AND REGENERATION PROCESSES OF SELECTED SELECTION FOREST TYPES WITH DOMINANT PROPORTION OF SPRUCE IN SLOVAKIA Milan SANIGA* SAŽETAK: Preborni način gospodarenja šumama Slovačke produkcijski je učinkovita i funkcijski poželjna koncepcija, koja je vezana za šumske ekosustave s velikim učešćem četinjača, koje su tolerantne na zasjenu. Najčešća uporaba ove metode s najmanje problema, provodi se u šumama 5. šumskog vegetacijskog tipa (jela-bukva) i 6. šumskog vegetacijskog tipa (smreka-bukva-jela). Proučavanje modela (sastojinskih tipova) prebornih šuma u geografskoj oblasti Niskih Tatri, potvrdilo je da se kod prebornih šuma s dominantnom produkcijskom funkcijom ne bi trebalo ići na zalihu drvne mase iznad 400-420 m´ /ha i ciljanim promjerom stabala preko 60-65 cm. Uprebornim šumama s dominantnom zaštitnom funkcijom bi se drvna zaliha trebala kretati oko 300 m! /ha s ciljanim promjerom 60 cm. U geografskoj oblasti Oravskih Beskyda preborne šume bi trebale imati svoju optimalnu drvnu zalihu 320-350 mJ /ha spoželjnom debljinom 65 cm. KIj u č n e r ij e č i: preborna šuma, prirodna obnova, smreka, jela. 1. UVOD I PROBLEMATIKA - Introduction and main issues Izmijenjeni ekološki uvjeti šumskih ekosustava Uporaba prebornog načina gospodarenja u šumama (imisije, učinak staklenika, ozon) izrazito utječu na njis posebnom namjenom (naročito zaštitnih), ali i u goshov ekološki stabilitet. Navedene činjenice prisiljavaju podarskim šumama namijenjena je uglavnom za mješumarskog stručnjaka da putem uzgojnih mjera usmješovite sastojine smreke-jele, smreke-jele-bukve i jelerava sastojine u smjeru funkcijski integriranog šumbukve. skog gospodarstva. Jedna forma je i europsko udružeAutoktone preborne sastojine smreke poznate su u nje Pro silva, koje udružuje šumare, vlasnike šuma i isSlovačkoj u 7. šumsko-vcgctacijskom stupnju (lvs), ali traživače u šumarstvu. Ova organizacija se orijentira na i u 5. šumsko-vegetacisjskom stupnju, uglavnom na kikoncepcije gospodarenja u šumi, koje su vrlo slične priselim tlima (Fageto - abietino -piceosum), gdje je buk rodnim procesima. Autoktonost šumskih ekosustava sa va u prošlom stoljeću, ali i početkom 20. stoljeća, bila sposobnošću obnove prirodnom obnovom, uvjeti su za pretežito sječena za paljenje drvenog ugljena (Korytniovu pretpostavku. Prema vrsti drveta, gospodarenje je ca, Stare hory), a jela je zbog intenzivnog sušenja nesta usmjereno na prirodno pomlađivanje putem preborne la iz prethodne smjese drveća (Oravske Beskydy). tehnike. PoAmmonu (1937) i Treppi (1974) navedene Šume Slovačke po vrsti drveta sadrže oko 70-80% su tri vrste drveća, koje se odlikuju visokom tolerancišuma prethodne autoktone strukture. Navedena pretpojom prema svjetlu u čistim sastojinama i sposobne su stavka omogućava postupno povećavanje učešća priroformirati prebornu strukturu. Kao primjer prebornih di blizkih gospodarskih načina ili gospodarskih formi. šuma bukve može poslužiti objekat Keula i Langula (Gerold -Biehl, 1992). * Prof. inž. Milan Saniga, đr. se , Zvolcn, Češka Republika |