DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 19     <-- 19 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPLRS Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), 221-233
UDK 630* 231. 001


STRUKTURA I REGENERACIJSKI PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORNIH
ŠUMA S PRETEŽITIM UČEŠĆEM SMREKE U SLOVAČKOJ


THE STRUCTURE AND REGENERATION PROCESSES OF SELECTED SELECTION
FOREST TYPES WITH DOMINANT PROPORTION OF SPRUCE IN SLOVAKIA


Milan SANIGA*


SAŽETAK: Preborni način gospodarenja šumama Slovačke produkcijski je
učinkovita i funkcijski poželjna koncepcija, koja je vezana za šumske ekosustave
s velikim učešćem četinjača, koje su tolerantne na zasjenu. Najčešća uporaba
ove metode s najmanje problema, provodi se u šumama 5. šumskog vegetacijskog
tipa (jela-bukva) i 6. šumskog vegetacijskog tipa (smreka-bukva-jela).


Proučavanje modela (sastojinskih tipova) prebornih šuma u geografskoj oblasti
Niskih Tatri, potvrdilo je da se kod prebornih šuma s dominantnom produkcijskom
funkcijom ne bi trebalo ići na zalihu drvne mase iznad 400-420 m´
/ha i ciljanim promjerom stabala preko 60-65 cm. Uprebornim šumama s dominantnom
zaštitnom funkcijom bi se drvna zaliha trebala kretati oko 300 m!
/ha s ciljanim promjerom 60 cm.


U geografskoj oblasti Oravskih Beskyda preborne šume bi trebale imati
svoju optimalnu drvnu zalihu 320-350 mJ /ha spoželjnom debljinom 65 cm.
KIj u č n e r ij e č i: preborna šuma, prirodna obnova, smreka, jela.


1. UVOD I PROBLEMATIKA - Introduction and main issues
Izmijenjeni ekološki uvjeti šumskih ekosustava Uporaba prebornog načina gospodarenja u šumama
(imisije, učinak staklenika, ozon) izrazito utječu na njis
posebnom namjenom (naročito zaštitnih), ali i u goshov
ekološki stabilitet. Navedene činjenice prisiljavaju podarskim šumama namijenjena je uglavnom za mješumarskog
stručnjaka da putem uzgojnih mjera usmješovite
sastojine smreke-jele, smreke-jele-bukve i jelerava
sastojine u smjeru funkcijski integriranog šumbukve.
skog gospodarstva. Jedna forma je i europsko udružeAutoktone
preborne sastojine smreke poznate su u
nje Pro silva, koje udružuje šumare, vlasnike šuma i isSlovačkoj
u 7. šumsko-vcgctacijskom stupnju (lvs), ali
traživače u šumarstvu. Ova organizacija se orijentira na i u 5. šumsko-vegetacisjskom stupnju, uglavnom na kikoncepcije
gospodarenja u šumi, koje su vrlo slične priselim
tlima (Fageto - abietino -piceosum), gdje je buk


rodnim procesima. Autoktonost šumskih ekosustava sa va u prošlom stoljeću, ali i početkom 20. stoljeća, bila
sposobnošću obnove prirodnom obnovom, uvjeti su za pretežito sječena za paljenje drvenog ugljena (Korytniovu
pretpostavku. Prema vrsti drveta, gospodarenje je ca, Stare hory), a jela je zbog intenzivnog sušenja nesta


usmjereno na prirodno pomlađivanje putem preborne la iz prethodne smjese drveća (Oravske Beskydy).
tehnike.


PoAmmonu (1937) i Treppi (1974) navedene


Šume Slovačke po vrsti drveta sadrže oko 70-80% su tri vrste drveća, koje se odlikuju visokom tolerancišuma
prethodne autoktone strukture. Navedena pretpojom
prema svjetlu u čistim sastojinama i sposobne su
stavka omogućava postupno povećavanje učešća priroformirati
prebornu strukturu. Kao primjer prebornih


di blizkih gospodarskih načina ili gospodarskih formi.
šuma bukve može poslužiti objekat Keula i Langula
(Gerold -Biehl, 1992).


* Prof. inž. Milan Saniga, đr. se , Zvolcn, Češka Republika