DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 19     <-- 19 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPLRS Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), 221-233
UDK 630* 231. 001


STRUKTURA I REGENERACIJSKI PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORNIH
ŠUMA S PRETEŽITIM UČEŠĆEM SMREKE U SLOVAČKOJ


THE STRUCTURE AND REGENERATION PROCESSES OF SELECTED SELECTION
FOREST TYPES WITH DOMINANT PROPORTION OF SPRUCE IN SLOVAKIA


Milan SANIGA*


SAŽETAK: Preborni način gospodarenja šumama Slovačke produkcijski je
učinkovita i funkcijski poželjna koncepcija, koja je vezana za šumske ekosustave
s velikim učešćem četinjača, koje su tolerantne na zasjenu. Najčešća uporaba
ove metode s najmanje problema, provodi se u šumama 5. šumskog vegetacijskog
tipa (jela-bukva) i 6. šumskog vegetacijskog tipa (smreka-bukva-jela).


Proučavanje modela (sastojinskih tipova) prebornih šuma u geografskoj oblasti
Niskih Tatri, potvrdilo je da se kod prebornih šuma s dominantnom produkcijskom
funkcijom ne bi trebalo ići na zalihu drvne mase iznad 400-420 m´
/ha i ciljanim promjerom stabala preko 60-65 cm. Uprebornim šumama s dominantnom
zaštitnom funkcijom bi se drvna zaliha trebala kretati oko 300 m!
/ha s ciljanim promjerom 60 cm.


U geografskoj oblasti Oravskih Beskyda preborne šume bi trebale imati
svoju optimalnu drvnu zalihu 320-350 mJ /ha spoželjnom debljinom 65 cm.
KIj u č n e r ij e č i: preborna šuma, prirodna obnova, smreka, jela.


1. UVOD I PROBLEMATIKA - Introduction and main issues
Izmijenjeni ekološki uvjeti šumskih ekosustava Uporaba prebornog načina gospodarenja u šumama
(imisije, učinak staklenika, ozon) izrazito utječu na njis
posebnom namjenom (naročito zaštitnih), ali i u goshov
ekološki stabilitet. Navedene činjenice prisiljavaju podarskim šumama namijenjena je uglavnom za mješumarskog
stručnjaka da putem uzgojnih mjera usmješovite
sastojine smreke-jele, smreke-jele-bukve i jelerava
sastojine u smjeru funkcijski integriranog šumbukve.
skog gospodarstva. Jedna forma je i europsko udružeAutoktone
preborne sastojine smreke poznate su u
nje Pro silva, koje udružuje šumare, vlasnike šuma i isSlovačkoj
u 7. šumsko-vcgctacijskom stupnju (lvs), ali
traživače u šumarstvu. Ova organizacija se orijentira na i u 5. šumsko-vegetacisjskom stupnju, uglavnom na kikoncepcije
gospodarenja u šumi, koje su vrlo slične priselim
tlima (Fageto - abietino -piceosum), gdje je buk


rodnim procesima. Autoktonost šumskih ekosustava sa va u prošlom stoljeću, ali i početkom 20. stoljeća, bila
sposobnošću obnove prirodnom obnovom, uvjeti su za pretežito sječena za paljenje drvenog ugljena (Korytniovu
pretpostavku. Prema vrsti drveta, gospodarenje je ca, Stare hory), a jela je zbog intenzivnog sušenja nesta


usmjereno na prirodno pomlađivanje putem preborne la iz prethodne smjese drveća (Oravske Beskydy).
tehnike.


PoAmmonu (1937) i Treppi (1974) navedene


Šume Slovačke po vrsti drveta sadrže oko 70-80% su tri vrste drveća, koje se odlikuju visokom tolerancišuma
prethodne autoktone strukture. Navedena pretpojom
prema svjetlu u čistim sastojinama i sposobne su
stavka omogućava postupno povećavanje učešća priroformirati
prebornu strukturu. Kao primjer prebornih


di blizkih gospodarskih načina ili gospodarskih formi.
šuma bukve može poslužiti objekat Keula i Langula
(Gerold -Biehl, 1992).


* Prof. inž. Milan Saniga, đr. se , Zvolcn, Češka Republika


ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 20     <-- 20 -->        PDF

M. Saniga: STRUKTURA 1 RHGENERAC1.ISKI PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORNIH SUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXII( 1998). 221-233
Općenito možemo reći, da formiranje preborne
šume putem preborne sječe koristi sve zakonitosti koje
postoje u prirodnim šumama. Putem oduzimanja drvne
zalihe u sastojini, prema određenim kriterijima (zrelost,
oplemenjivanje, potpora prirodne obnove) preborne
sječe, osigurava se puna biloška automatizacija.


Preborni način ne dozvoljava greške koje se javljaju
kod oplodnih sječa u fazi obnove, osobito na dobrim
staništima, gdje mlade biljke sjenke i polusjenke kod
naglog osvjetljavanja nisu tako dobro pripremljene na
izmijenjene uvjete, kao travna sinuzia podrasta (Reininger
1990).


Prema Korpelu - Sanigi (1993) u donjim slojevima
preborne šume, posebice u prizemnom zračnom
prostoru i gornjim slojevima tla, za cijelo vrijeme vegetacijskog
razdoblja stvaraju se vrlo povoljni ekofiziološki
uvjeti za obnovu drveća vrsta sjenke ili polusjenke.


Ovo vrijedi ako se preborna šuma sustavno, putem
prebornih sječa, uzgojno usmjerava. Kod dugogodišnjeg
izostanka prebornog sjeka, ostavljanjem preborne
šume prirodnom razvoju, povoljni ekološki uvjeti za
prirodnu obnovu zbog velikog povećanja broja stabala i
njegove nasljedne nivelacije nestaju, čime prirodna obnova
stagnira ili više nema uvjeta za razvoj.


Iz navedenog proizilazi spoznaja o potrebnom broju
mladih biljaka nastalih prirodnom obnovom i takve
strukture, koja bi omogućila njihovo urastanje u srednji
sloj, te pokrilo gubitak kod sječe, računajući kod toga i


2. MATERIJAL I METODIKA
Predmet istraživanja navedene problematike bile su
preborne sastojine Šumarije Korytnica (Niske Tatre),
odjel 632a, koja ima prije svega zaštitnu funkciju te sastojina
u odjelu 631 s proizvodnom funkcijom. Kao karakterističan
predstavnik prebornih šuma u Oravskim
Beskidima izabrana je sastojina u odjelu 183a, koja
svojom strukturom predstavlja većinu šuma navedene
oblasti. U navedenim sastojinama osnovani su trajni
pokusi (TVP) s površinom 50 x 50 m (0.25 ha), s transektom
u sredini 10 x 60 m. Na transektu su posebice
evidentirana stabalca promjera d, 3 od 2 cm na više s označavanjem
njihovog prostornog rasporeda u x,y koordinatnom
sustavu. Svakom stabalcu izmjerena je i visina
(h), promjer d, 3, visina krošnje (hz), širina krošnje,
kao njena projekcija na tlu u 4 smjera (x, -x4).


s određenom rezervom. U ovom području je relativno
malo rezultata. Due (1991) je za švicarske preborne
šume u Emmentalu odredio određen raspon biljaka prirodne
obnove prema visinskim kategorijama. U fazi rasta
mladika trebalo bi biti 75-1460 mladika na 1 ha s visinskim
rasponom 50-130 cm. Faza rasta letvika, služeći
se poimanjem jednodobne šume, do prosječne debljine
4 cm, 250-750 kom po 1 ha.


Iz navedenog proizilazi daje broj jedinki navedenih
kategorija vrlo nizak s velikim rasponom varijacija. Ovaj
podatak potvrđuje i Trepp (1989), koji navedenu
činjenicu objašnjava time, što način gospodarenja više
sliči prirodnim procesima, a samim time je za kontinuitet
prirodne obnove potreban manji broj jedinki pomladka,
odnosno mladika.


Većina prebornih šuma u Slovačkoj vezana je za
smreku kao osnovnu vrstu drveta. Većina šuma u 7. vegetacijskom
stupnju su čiste smrekove šume s pretežitom
zaštitnom funkcijom sastojina. Prema Reinin geru
(1992) moguće je upravo u ovom vegetacijskom
stupnju formirati čiste preborne šume smreke, koje će
optimalno ostvarivati sve svoje funkcije.


Cilj ovoga rada je prijedlog modela prebornih šuma
s pretežitim učešćem smreke, koje imaju ponajprije
proizvodno-produkcijsku, odnosno zaštitnu funkciju u
oblasti Niskih Tatri i Oravskih Beskida u 6. šumskom
vegetacijskom stupnju.


- Material and work methods
Na pojedinim dijelovima (arima) transekta evidentirana
je prirodna obnova prema vrsti drveta, prema starosti
i visini na slijedeći način: ponik, 1 god., 2 god., 3
god., 4 god., 5 god. stabalca, stabalca visine 21-50 cm,
51 -130 cm. Dalje su posebno evidentirana stabalca promjera
d, 3 od 0,1 do 7 cm.


Na cijeloj TVP (trajna pokusna ploha) evidentirana
su stabla do visine 130 cm i iznad visine 130 cm s promjerom
d, 3 od 0,1 do 7 cm. Dalje su evidentirana stabalca
s promjerom d1>3 iznad 8 cm, za koje je izmjerena
i visina (h), visina krošnje (hz) i širina krošnje (b) u
smjeru slojnica.


Na temelju obrade podataka snimljenih na transektima
i TVP, izračunali smo stupanj zasjene i iskorišćenje
korisnog (raspoloživog) prostora i drvnu zalihu.


3. REZULTATI - Results
3.1. Niske Tatre - 3.1 Low Tatra Mt.
Pretežiti dio prebornih šuma u oblasti Niskih Tatri
nalazi se u 6. vegetacijskom stupnju, smreke-jele-bu


kve. Tu se radi o prebornim šumama formiranim na kiselim
tlima. Zbog relativno malog učešća bukve u
smjesi, najčešće su sastavljene od dvije vrste: jele i
smreke. Ostale vrste, posebice bukva i javor, nalaze se




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 21     <-- 21 -->        PDF

M. Saniga: STRUKTURA I REGENERACUSKI PROCESI IZABRANIH TIPOVA PRBBORNIH ŠUMA.. Šumarski list br. 5 6, CXXI1 (1998), 221 -233
samo pojedinačno. Uzornim modelnim primjerima za


navedene biljne zajednice su sastojine 632a i 631, koje
su dugi niz godina uzgajane prebormm načinom i pracene
putem Katedre za uzgoj šuma.


rti
30


20


10


Sastojina 631 - Forest stand 631


Tipološki pripada u skupinu šumskih asocijacija Fageto-
abietino piceosum, nalazi se na blagoj padini ju


LS-KORYTNICA


60 m


Slika 1: Profil sastojine preborne šume s dominantnom produkcijskom funkcijom
Figure 1 The profile of a selection forest stand with dominant production function


goistočne ekspozicije nadmorske visine 900-920 m.
Udjel vrsta drveta prema drvnoj masi: smreka 92%, jela
7%, ariš 1%. Sastojinsku strukturu prikazuje sastojinski
profil (slika 1.). Navedena sastojina ima prioritetno
produkcijsku funkciju.


Iako još djelomično nedostaje srednji sloj sastojine,
kod pažljivog oduzimanja drvne zalihe gornjeg sloja sastojine
(tab. 1), uglavnom iz debljinskih razreda 38-46
cm ili 58-62 cm, moguće je srednji sloj ispuniti vitalnim
stabalima donjega sloja na temelju dinamike njihovog
visinskog prirasta. Liocourtova krivulja koja polazi od
stvarnog broja stabala prema debljinskim razredima,
izrađena je za ciljanu debljinu 60 cm; s optimalnom drv


nom masom oko 350 mVha. Moguće je ustvrditi daje
stvarna zaliha navedene sastojine visoka, što negativno
djeluje na dinamiku prirodne obnove koja dolazi u zastoj,
kao i na ritam rasta u visinu donjeg sloja (tab. 1, si. 2).


Produkcijsko korišćenje raspoloživog prostora je
relativno visoko 22,2%, s visokim koeficijentom pokrovnosti
od 1,66. Srednji sloj nije srazmjerno zastupljen,
na što ukazuju ova dva pokazatelja (tab. 3). U donjem
sloju, ali isto tako i u gornjem sloju, nagomilan je
veliki broj stabala, što negativno utječe na dinamiku
prirodne obnove.


Regenaracijski procesi smreke, ali i jele, u zadnje su
vrijeme usporeni upravo većom gustinom donjeg sloja




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 22     <-- 22 -->        PDF

M. Saniga: STRUKTURA I REGENERAC1JSK.I PROCESI IZABRANIH PIROVA PREBORNIH SUMA... Šumarski list br. 5-6. CXXII (1998), 221 -233
Stvarni i optimalan broj stabala i zaliha drvne mase preborne šume s dominantnom
proizvodnom funkcijom (Niske Tatre)
Real and optimal number of trees and wood mass stock of a selection forest with dominant


productive function (Low Tatra Mountains)
Tablica 1. -Table 1
stvarna optimalna (A= 159, q=l,29)
real optimal (A=159,q= 1,29)
debljinski d.,3 broj stabala zaliha broj stabala zaliha
razred cm n/ha mVha n/ha mVha
diameter
class
d i,3 number
of trees
wood
stock
number
of trees
wood
stock
cm n/ha mVha n/ha mVha
1 10 189 8.30 159 7.22
2 14 93 9.57 123 12.76
3 18 54 10.63 96 19.00
4 22 51 17.79 74 24.76
5 26 54 28.36 57 29.68
6 30 57 42.18 45 32.68
7 34 56 56.75 35 34.31
8 38 47 60.88 27 34.47
9 42 38 61.62 21 33.61
10 46 30 59.70 16 31.98
11 50 22 52.52 12 29.68
12 54 16 45.00 10 27.08
13 58 8 26.07 7 24.30
14 62 4 15.00 6 21.77
15 66 2 8.50 4 19.12
16 70 3 14.28 3 16.60
17 74 1 5.30 3 14.33
Svega - All 725 522.45 698 413.36


preborne šume (tab. 2). Unatoč bogatom urodu sjemena
smreke (godina 1993) i jele (1992), naša mjerenja koja
su bila izvršena 1994. godine, nisu potvrdila naša očekivanja
za velikim brojem 1-godišnjih biljaka smreke i
2-godišnjih biljaka jele. Proredom stabala koja urastaju,
oduzimanjem 80-90 mVha, prije svega iz gornjeg
sloja, poboljšavaju se ekološki uvjeti potrebni za procese
obnove i omogućava povećanje dinamike rasta donjeg
sloja.


Sastojina 632a - Forest stand 632a


Tipološki pripada u skupinu biljnih zajednica na kiselim
tlima, šumske zajednice Fageto-abietino piceosum,
s geološkom podlogom od granita, s prevladajućim
tlom tipa rankera. Funkcija sastojina je pretežito


zaštitna (protulavinska). Volumno učešće vrste drveta
sastoji se od smreke 91%, jele 7% i bukve 2%. Ističe se
idealnom prebornom strukturom (si. 3). U sastojini se
već 60 godina sustavno provodi preborna sječa s ophodnjicom
od 10 godina, s intenzitetom sječe 30-40 m3
/ha. Intenzitet preborne sječe odgovara 10-togodišnjem
prirastu drvne mase, koji se u ovom tipu preborne šume
kreće oko 38-40 mVha.


Predložena optimalna Liocourtova krivulja skoro je
istovjetna sa stvarnim brojem stabala po debljinskim
razredima. Sastojina predstavlja model prebornih sastojina
u Niskim Tatrama, koje imaju dominantnu zaštitnu
funkciju. Optimalna struktura računa s drvnom
zalihom 270-290 mVha (tab. 4, si. 4).


U navedenoj strukturi preborne sastojine odvija se i
dobra dinamika prirodne obnove (tab. 5). Redovna i re




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 23     <-- 23 -->        PDF

M. Saniga: STRUKTURA I REGENERACIJSKJ PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORNIH SUMA... Šumarski list br. 5 6. (XXII (1998). 221-233
200


180
160
140 -Y


120 --- -\\


5. 100 \ 80
60
40
20
10 14 18 22 26 30 34 38 42 46 50 54 58 62 66 70 74
d1.3


Slika 2. Frekvencijska krivulja stvarnog broja stabala i Liocourtova krivulja prcborne sastojinc s dominantnom
proizvodnom funkcijom (Niske Tatrc)


Fig. 2 Frequency curve of real tree number and Liocourt curve of selection forest stand with dominant production
function (Low Tatra Mt.)


Struktura prirodne obnove preborne sastojine (sastojina 631) s dominantnom proizvodnom
funkcijom


The structure of natural regeneration in a selection forest stand (631) with dominant production
function


Tablica 2-Table 2


Kategorija Vrsta drveta (kom/ha)
category wood species (pes/ha)
smreka jela bukva svega %
spruce fir beech all %
ponik 1 god. 33 50 0 83 2
young growth 1 year
2 god.- 2 years 83 83 0 166 3
3 god.-3 years 50 200 0 250 5
4 god. -4 years 83 283 0 366 7
5 god. -5 years 100 267 0 367 7
21 -50 cm 617 417 0 1034 20
51 -80 cm 213 617 0 830 16
81-130 cm 270 400 0 670 13
131 +cm ad ,>3 do 2 cm 396 908 52 1356 26
Svega-All 1845 3225 52 5122 100
% 36 63 1 100
d i_3 od 2 cm do 7 cm 550 783 83 920




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 24     <-- 24 -->        PDF

M. Saniga: STRUKTURA I REGENERACIJSKI PROCESI IZABRANIH TIPOVA PRRBORNIH SUMA.. Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), 22 I -233
lativno dobra je prirodna obnova smreke. Jela se ističe
odgovarajućom prirodnom obnovom, koja je s obzirom
na kiselo tlo i ekstremne uvjete (tlo tipa rankera) dovoljna
radi njenog osiguranja u smjesi preborne sastojine.
Dobra dinamika prirodne obnove obje vrsteje pored
uvjeta tla uvjetovana i uskladenošću sastojinske strukture,
koja je određena optimalnim brojem pokrovnosti
tla 1,48 i ravnomjernim korištenjem raspoloživog (korisnog)
prostora od strane svih vrsta ove preborne sastojine
(tab. 6).


3.2. Oravske Beskydy - 3.2 Oravske Beskydy
Sastojina 183 - Forest stand
Strukturu prebornih sastojina navedene oblasti
predstavlja sastojina 183. Dominantna funkcija ovog ti


pa šume je produkcijska. Tipološki sastojina pripada
šumskim biljnim zajednicama formiranim na kiselim
tlima, tipa A, šumske zajednice tipa Fageto-abietino piceosum.
Tlo je fliš koji prevladava u cijeloj oblasti.
Učešće vrsta drveta po drvnoj masi je sljedeće: smreka
95%, a jela 5%. Strukturu sastojine odlikuje profil na
slici 5. Debljinska struktura i njena odgovarajuća drvna
zaliha je prikazana je na tablici 7 i slici 6.


Uvodno treba reći, daje starosna struktura ove preborne
sastojine optimalna, glede nedostataka najdebljih
stabala. Najveću starost od 120 godina imalo je stablo
promjera d13 60 cm. Unatoč raznolike starosne strukture
stabala, težište broja stabala je starosti oko 80-90 godina.
Debljinska struktura sastojine ukazuje na prebornu
strukturu. Ova sastojina je relativno mlada, produkcijsko
korisćenje prostora za rast je niže, i zbog toga je i


Slika 3. Profil sastojine preborne šume s dominantnom zaštitnom funkcijom (sastojina 632a)
Figure 3 The profile of a selection forest stand with dominant protective function (stand 632a)




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 25     <-- 25 -->        PDF

M. Saniga: STRUKTURA 1 REGENERACUSK] PROCESI IZABRANIH TIPOVA PRHBORNIH ŠUMA... Šumarski list br. 5 6. CXXI1 (1CW8), 22 1-233
Pokrovnost krošanja stabala i korištenje raspoloživog prostora preborne sastojine s
pretežitom proizvodnom funkcijom (Niske Tatre)


Tree crown cover (canopy) and use of available space in selection stands with dominant
production function (Low Tatra)


Tablica 3 - Table 3


pokrovnost krošanj stabala


tree crown cover (canopy)


(m2) % sloj - layer/600m2


1. sloj - 1st layer 441.55 44.35
0.74
2. sloj - 2nd layer 146.15 14.68 0.24
3 sloj - 3rd layer 407.80 40.96 0.68
svega - all 995.50 100.00 1.66
korištenje raspoloživog prostora
use of available space
(m3) % sloj-layer/18000m5


1. sloj - 1st layer 605.53 18.50
0.03
2. sloj - 2nd layer 515.14 15.74
0.03
3 sloj - 3rd layer
2152.89 65.77 0.12
Svega - all 3273.56 100.00 0.18


160 T


140 -


10 14 18 22 26 30 34 38 42 46 50 54 58 62 66 70 74
d 1.3


Slika 4. Frekvencijska krivulja stvarnog broja stabala i Liocourtova krivulja preborne sastojine s
dominantnom zaštitnom funkcijom (sastojina 632a)


Figure 4 Frequency curve of real tree number and Liocourt curve of selection stand with dominant
protective function (stand 632a)




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 26     <-- 26 -->        PDF

M. Saniga: STRUKTURA I KEGENERACIJSKI PROCESI IZABRANI)! TIPOVA l´REBORNIH SUMA.. Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), 221-233
ukupna zaliha drvne mase niska (239,62 mVha). Navedeni
podatak potvrđuje i dosta velik nedostatak stabala
debljinskih razreda 38-62 cm.


Za ovu je oblast, na temelju praktičnih iskustava i
znanstvenih istraživanja, utvrđena ciljana debljina od
60 cm, s drvnom zalihom 320 mVha. Prijedlog optimalne
zalihe preborne sastojine obrazložen je slabijom
proizvodnom sposobnošću staništa (kiselo tlo sit Fap) i
strukture po vrsti drveta, gdje je dominantna smreka.
Istraživanja u Slovačkoj pokazala su da na kiselim tlima,
kod navedene strukture po vrsti drveta, nije poželjno
ići na optimalnu zalihu iznad 350 mVha, iz razloga
gubljenja kontinuiteta prirodne obnove. Na temelju
Liocourtove krivulje (si. 6) sa utvrđenim geometrijskim
kvocijentom q = 1,3 proizlazi modelna zaliha 320
mVha. To je model kojem treba težiti ili ga eventualno
lagano prekoračiti (tab. 7)


Na temelju stvarnog godišnjeg tekućeg prirasta
(5,96 mVha) kod navedene zalihe i relativno niskog korištenja
raspoloživog prostora (tab. 9) može se ubuduće
očekivati realni godišnji tekući prirast 7,29 mVha.


Pokrovnost s vrijednošću 1,422 (tj. 142,2%) je također
dosta niska u odnosu na dinamiku prirodne obnove
za spomenutu oblast (tab. 9). Proizvodno korišćenje
raspoloživog prostora (0,22) je nisko i nije proporcionalno
u pojedinim slojevima preborne sastojine. U ovakvom
tipu preborne sastojine trebao bi biti u rasponu
0,30-0,35, ili više. Zbog toga je moguće ustvrditi, da
unatoč smanjenju broja debljih stabala i preborne strukture
sastojine, nisu u punoj mjeri iskorištene proizvodne
mogućnosti staništa. Sječa drvne zalihe mora biti
umjerenog intenziteta, kod čega treba koristiti oko 50%
akumuliranog prirasta za razdoblje jedne ophodnjice.
Prirast drvne mase ne može se u cijelosti koristiti, dokle


Stvarni i optimalni broj stabala i zaliha drvne mase preborne sastojine s dominantnom
zaštitnom funkcijom (sastojina 632a)
Real and optimal tree number and wood mass stock of selection stand with dominant pro


tection function (stand 632a)
stvarni
debljinski d,,3 broj stabala zaliha
razred
real
diameter d,,3 number wood
class of trees stock
cm n/ha mVha
1 10 112 3.54
2 14 133 15.08
3 18 73 16.39
4 22 60 22.50
5 26 47 26.91
6 30 28 22.40
7 34 24 25.44
8 38 21 28.40
9 42 11 18.35
10 46 18 36.06
11 50 8 18.81
12 54 9 24.56
13 58 5 15.45
14 62 1 3.46
15 66 3 11.78
16 70 4 16.80
17 74 0 0.00
Svega - all 557 305.93


Tablica 4-Table 4
optimalni (A=159,q=l,29)
broj stabala zaliha
optimal (A=159,q=l,29)


number wood
of trees stock
n/ha mVha
135 4.05
102 11.25
77 17.05
59 21.72
44 25.35
34 26.95
26 27.05
19 26.29
15 24.46
11 22.30
8 19.75
6 17.32
5 14.91
4 12.65
3 10.63
2 8.81
2 7.26
552 297.80




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Saniga: STRUKTURA I REGENERAC1JSK1 PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREB0RN1H ŠUMA.. Šumarski listbr. 5 6, CXXH (1998), 221-233


m
30 SLANA VODA diel. 183 a
i i 1995


Slika 5. Profil preborne sastojine u oblasti Oravskih Beskyda
Figure 5 The profile of a selection forest štand in the region of Oravske Beskydy


god se ne postigne modelna zaliha. S druge strane, treba
sjeći bar dio akumuliranog prirasta s ciljem održanja
mogućnosti odvijanja dinamike prirodne obnove i sprječavanje
visinske nivelacije stabala.


Navedeni sastojinski tip šume predstavlja za oblast
Oravskih Beskyda, za sit Fap, model s razinom zalihe
350 m´/ha i godišnjim tekućim prirastom 6-7 mVha.


Informaciju o regeneracijskim procesima pojedinih
vrsta drveća daje tablica 8. Vrijednosti u tablici potvrđuju
daje u ovom slučaju preborne sastojine dominantna
vrsta smreka. Ovdje se radi o vrsti koja je nositelj
produkcije drvne mase. Jela je po brojnosti i dinamici
obnove samo svojevrsni stabilizator sastojine. Velika
brojnost stabala smreke do starosti 5 godina (33.813
kom/ha), s težištem na poniku, ali uglavnom i na dvogodišnjim
jedinkama, potvrđuje redovnu i neprekidnu
obnovu osnovne vrste drveta ove preborne šume. S druge
strane treba zaključiti, daje broj jedinki visinske kategorije
od 21 do 130 cm također znakovito visok, što
ukazuje na vrlo povoljne ekološke uvjete za klijanje,
preživljavanje, ali i visinski rast (odrastanje) jedinki


smreke. Na temelju vizualne procjene cijele sastojine,
može se reći da se javlja obnova u većim skupinama,
što zahtijeva djelomično zaustavljanje. To se može postići
povećanjem pokrovnosti i većim korištenjem raspoloživog
prostora, povećanom drvnom zalihom, što
smo objasnili kod analize strukture. Jela, kao izrazita
vrsta sjenke, s malim visinskim prirastom i glede uvjete
tla s manje povoljnim uvjetima za prirodnu obnovu,
svojom brojnošću stvara pretpostavke za svoj opstanak
i održanje svoje funkcije u prebornoj šumi (tab. 8).


Jarebika, kao autoktona prateća vrsta, ima uvjete za
svoju regeneraciju i početni visinski rast, ali već kad
dostigne najveću visinu donje etaže, nestaje iz sastojine
autoredukcijom.


Ako usporedimo strukturu donje etaže navedene šume
promatrajući jedinke promjera d, , od 0,1 cm do 7,0
cm, možemo zaključiti, daje brojnost obadvije glavne
vrste dobra.


Možemo zaključiti, daje dinamika prirodne obnove
svih vrsta drveća vrlo dobra i u kontinuitetu.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 28     <-- 28 -->        PDF

M. Siiniga: STRUKTURA 1 REGENERACIJSKl PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORNIH ŠUMA... Šumarski list br. 5 6. CX.XI I (1998). 221 -233
Struktura prirodne obnove preborne sastojine (sastojina 632a) s dominantnom zaštitnom
funkcijom


The structure of natural regeneration in selection stand (stand 632a) with dominant pro


tection function


Kategorija
category


Ponik 1 god.
young growth 1 year
2 god - 2 years.
3 god. - 3 years
4 god - 4 years.
5 god. - 5years
21-50 cm
51-80 cm
81 -130 cm
131+ cm a d] 3 do 2 cm
Svega - all
%
d| 3 od 2 cm do 7 cm


Tablica 5 - Table 5


Vrsta drveta (kom/ha)
wood species (piece/ha)


smreka jela svega %
spruce fir all %
650 56 706 45


142 72 214 14
83 33 116 7
73 25 98 6
17 17 34 2
122 29 151 10
25 0 25 2
27 17 44 3
147 17 164 11


1286 266 1552 100
83 17 100
417 83 500


Slika 6. Frekvencijska krivulja stvarnog broja stabala i Liocourtova krivulja prebornc sastojine iz oblasti
Oravskih Beskyda


Fig. 6 Frequency curve of real tree number and Lioeourt curve of selection forest stand in the region of
Oravskc Beskydy




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 29     <-- 29 -->        PDF

M. Saniga: STRUKTURA I REGENERACUSKJ PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORN1H ŠUMA... Šumarski list br. 5 -6, CXXIl (1998). 221-233
Pokrovnost krošanja stabala i korištenje raspoloživog prostora preborne sastojine s
pretežitom zaštitnom funkcijom (sastojina 632a)
Tree crown cover (canopy) and use of available space in selection stands with domi


nant protection function (stand 632a)


1. sloj - 1st layer
2. sloj - 2nd layer
3. sloj - 3rd layer
Svega - all
1. sloj - 1st layer
2. sloj - 2nd layer
3. sloj - 3rd layer
Svega - all
(m2)


146.64


303.57


437.41


887.62


pokrovnost krošanja stabala
tree crown cover (canopy)
%


16.52


34.20


49.28


100.00


Tablica 6 - Table 6


sloj - layer/600m2


0.24


0.51


0.73


1.48


korištenje raspoloživog prostora
use of available space


(m3) % sloj-layer/18000m´´
263.30 6.82 0.01
950.02 24.61 0.05
2647.27 68.57 0.15
3860.59 100.00 0.21


Stvarni i optimalni broj stabala i zaliha drvne mase preborne sastojine (sastojina 183, oblast
Oravske Beskydy)
Real and optimal number of trees and wood mass stock of selection forest stand (stand 183,
region Oravske Beskydy)


Tablica 7 - Table 7


stvarna optimalna (A= 159, q= 1,29)
real optimal (A=159,q= 1,29)


debljinski d l, 3 broj stabala zaliha broj stabala zaliha
razred cm n/ha mVha n/ha mVha
diameter
class
di,3 number
of trees
wood
stock
number
of trees
wood
stock
cm n/ha mVha n/ha mVha
1 10 178 6.12 170 5.10
2 14 87 7.31 131 10.46
3 18 72 11.86 101 11.67
4 22 63 17.72 77 21.67
5 26 47 20.50 60 25.59
6 30 50 31.61 46 28.85
7 34 34 29.50 35 30.64
8 38 21 24.04 27 30.89
9 42 17 24.77 21 30.22
10 46 12 21.68 16 28.86
11 50 7 25.29 12 26.88
12 54 5 12.69 9 24.66
13 58 1 3.03 7 22.11
14 62 1 3.50 6 19.65
Svega- all 595 239.62 718 317.25




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 30     <-- 30 -->        PDF

M. Saniga: STRUKTURA I REGENERACIJSKl PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORNIH SUMA... Šumarski list br. 5-6. CXX1I (W9S), 221-233
Struktura prirodne obnove preborne sastojine s dominantnom proizvodnom funkcijom (oblast
Oravskih Beskyda)


The structure of natural regeneration in selection forest stand (631) with dominant production
function (The Oravske Beskydy region)


Kategorija
category


Ponik 1 god.
young growth 1 year
2 god. - 2 years
3 god. -3 years
4 god. - 4 years
5 god. -5 years
21 -50 cm
51-80 cm
81-130 cm
131 + cm a d 1,3 do 2 cm
Svega - all
%
di 3 od 2 cm do 7 cm


Tablica 8 Table
8
Vrsta drveta (kom/ha)
wood species (piece/ha)
smreka jela jarebika svega %
spruce fir beech all %
6728 143 0 6871 16
15514 300 86 15900 36
4257 400 57 4714 11
2743 257 43 3043 7
4571 343 43 4957 11
4143 371 1414 5928 13
843 214 971 2028 5
243 29 271 543 1
114 29 71 214 0
39156 2086 2727 43969 100
88 5 7 100
380 94 19 493


Pokrovnost krošanja stabala i korištenje raspoloživog prostora preborne sastojine s
pretežitom proizvodnom funkcijom (Oravske Beskydy)


Tree crown cover (canopy) and use of available space in selection stands with dominant
production function (Oravske Beskydy)


1. sloj - 1st layer
2. sloj - 2nd layer
3. sloj - 3rd layer
Svega - all
1. sloj - 1st layer
2. sloj - 2nd layer
3. sloj - 3rd layer
Svega - all
Tablica 9 - Table 9


Pokrovnost krošanja stabala
tree crown cover (canopy)
(m2) % sloj - layer/600 m2


45.07 0.64
35.21 0.50
19.72 0.28
100.00 1.42
Korištenje raspoloživog prostora
use of available space
(m3) % sloj-layer/21000m3


59.09 0.13
27.27 0.06
13.64 0.03
100.00 0.22


ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 31     <-- 31 -->        PDF

M. Saniga: STRUKTURA I REGENERACT.ISK1 PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORN1H ŠUMA.. Šumarski list br. 5 6, CXXI1 (1998), 221-233
4. ZAKLJUČAK - 4. Conclusion
Problematika provođenja načela prebornog načina njača, koje su tolerantne na zasjenu. Najčešće se provogospodarenja
šumama Slovačke, dobiva u posljednje di, a najmanje problema ima u šumama 5. šumskog vevrijeme
u stručnim šumarskim krugovima sve više na getacijskog stupnja (jela-bukva) i 6. šumskog vegetaznačaju,
koji mu s pravom i pripada. Šumarska praksa cijskog stupnja (smreka-bukva-jela).
pak treba modelne primjere za proizvodnu službu, koje


Istraživanje modela (sastojinskih tipova) prebornih


bi za šumara predstavljale stvarne provedbene upute,


šuma u oblasti Niske Tatre, potvrdilo je da kod prebor


ukoliko bi bila ostvarena u jednakim ili sličnim sasto


nih šuma s dominantnom proizvodnom funkcijom ne


jinskim uvjetima.


treba s optimalnom drvnom zalihom ići preko 400-420


Polazni okvir za to su šumsko-vegetacijski stupnjemVha
i ciljanim promjerom 60-65 cm. U prebornim šuvi
i vezivanje na raznodobne, visinski izrazito izdife-mama s dominantnom zaštitnom funkcijom drvna zalirencirane
sastojine, koje imaju približno ili u potpunoha
bi se trebala kretati oko 300 mVha, s ciljanim prosti
nekadašnju prirodnu strukturu po vrsti drveta. mjerom 60 cm.


Preborni način gospodarenja kao produkcijski učinU
oblasti Oravske Beskydy preborne šume bi trebakovit
i funkcijski poželjna koncepcija u šumama Slole
imati svoju optimalnu drvnu zalihu 320-350 mVha, s
vačke, vezana je za ekosustave s visokim učešćem četiciljanim
promjerom 65 cm.


5. LITERATURA - References
1. Ammon , W., 1946: Vyberkovy princip vo švaj- 4. Reininger , M., 1990: Das Plcenterprizip
čiarskom lesnom hiospodärstve. Bratislava II.-Anwendungsbereiche Öster. Fostzeitung
SNLP, 115s. 103(4):20-21
Gerold, D., Bi eh 1, R., 1992: Vergleich zwischen Trepp, W., 1974: Der plenterwald ein LichBuchenplenterwald
und Buchenbetriebsklasse. twuschbetrieb - beste Schutz - und WohlfahrtAllg.
Forstzeitschrift (2): 91-94 swirkungen und hohste nachhaltige Erträge.


Hespa-Mitteilung 66, 68s.


Korpel, S., - Saniga, M., 1993: Vyberny hospodärsky
spösob. Matica lesnicka Pisek, 127s.


SUMMARY: The application of the sustainable forest management principle
in Slovakia is an issue that has lately with good reason increasingly drawn
attention in forestry circles. However, forestry practice needs production models
to be used as real instructions.


A starting point should be forest vegetation degrees and connecting to the
uneven-aged, height-differentiated stands with nearly or entirely original natural
structure as to the tree species.


A productively effective and functionally desirable concept, selective forest
management in Slovakian forests is associated with the ecosystems with high
proportion of shade-tolerating conifers. It is mainly practiced, and with fewest
problems in the forests of 5th (fir/beech) and 6th forest vegetation degrees
(spruce-beech-fir).


The research on the selection forest models (stand types) in the region of
Low Tatra Mountains has proved that in case of selection forests with dominant
productive function the optimal wood stock need not go over 400-420 mi/ha,
the target diameter 60-65 cm. In selection forests with dominant protective
function the stock should be about 300 mi/ha, the target diameter 60 cm.


In the region of Oravske Beskydy, selection forests should have their optimal
wood stock of 320-350 m3/ha, the target diameter 65 cm.
Professor Milan Saniga, Ph.D.