DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 21     <-- 21 -->        PDF

M. Saniga: STRUKTURA I REGENERACUSKI PROCESI IZABRANIH TIPOVA PRBBORNIH ŠUMA.. Šumarski list br. 5 6, CXXI1 (1998), 221 -233
samo pojedinačno. Uzornim modelnim primjerima za


navedene biljne zajednice su sastojine 632a i 631, koje
su dugi niz godina uzgajane prebormm načinom i pracene
putem Katedre za uzgoj šuma.


rti
30


20


10


Sastojina 631 - Forest stand 631


Tipološki pripada u skupinu šumskih asocijacija Fageto-
abietino piceosum, nalazi se na blagoj padini ju


LS-KORYTNICA


60 m


Slika 1: Profil sastojine preborne šume s dominantnom produkcijskom funkcijom
Figure 1 The profile of a selection forest stand with dominant production function


goistočne ekspozicije nadmorske visine 900-920 m.
Udjel vrsta drveta prema drvnoj masi: smreka 92%, jela
7%, ariš 1%. Sastojinsku strukturu prikazuje sastojinski
profil (slika 1.). Navedena sastojina ima prioritetno
produkcijsku funkciju.


Iako još djelomično nedostaje srednji sloj sastojine,
kod pažljivog oduzimanja drvne zalihe gornjeg sloja sastojine
(tab. 1), uglavnom iz debljinskih razreda 38-46
cm ili 58-62 cm, moguće je srednji sloj ispuniti vitalnim
stabalima donjega sloja na temelju dinamike njihovog
visinskog prirasta. Liocourtova krivulja koja polazi od
stvarnog broja stabala prema debljinskim razredima,
izrađena je za ciljanu debljinu 60 cm; s optimalnom drv


nom masom oko 350 mVha. Moguće je ustvrditi daje
stvarna zaliha navedene sastojine visoka, što negativno
djeluje na dinamiku prirodne obnove koja dolazi u zastoj,
kao i na ritam rasta u visinu donjeg sloja (tab. 1, si. 2).


Produkcijsko korišćenje raspoloživog prostora je
relativno visoko 22,2%, s visokim koeficijentom pokrovnosti
od 1,66. Srednji sloj nije srazmjerno zastupljen,
na što ukazuju ova dva pokazatelja (tab. 3). U donjem
sloju, ali isto tako i u gornjem sloju, nagomilan je
veliki broj stabala, što negativno utječe na dinamiku
prirodne obnove.


Regenaracijski procesi smreke, ali i jele, u zadnje su
vrijeme usporeni upravo većom gustinom donjeg sloja