DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Saniga: STRUKTURA I REGENERAC1JSK1 PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREB0RN1H ŠUMA.. Šumarski listbr. 5 6, CXXH (1998), 221-233


m
30 SLANA VODA diel. 183 a
i i 1995


Slika 5. Profil preborne sastojine u oblasti Oravskih Beskyda
Figure 5 The profile of a selection forest štand in the region of Oravske Beskydy


god se ne postigne modelna zaliha. S druge strane, treba
sjeći bar dio akumuliranog prirasta s ciljem održanja
mogućnosti odvijanja dinamike prirodne obnove i sprječavanje
visinske nivelacije stabala.


Navedeni sastojinski tip šume predstavlja za oblast
Oravskih Beskyda, za sit Fap, model s razinom zalihe
350 m´/ha i godišnjim tekućim prirastom 6-7 mVha.


Informaciju o regeneracijskim procesima pojedinih
vrsta drveća daje tablica 8. Vrijednosti u tablici potvrđuju
daje u ovom slučaju preborne sastojine dominantna
vrsta smreka. Ovdje se radi o vrsti koja je nositelj
produkcije drvne mase. Jela je po brojnosti i dinamici
obnove samo svojevrsni stabilizator sastojine. Velika
brojnost stabala smreke do starosti 5 godina (33.813
kom/ha), s težištem na poniku, ali uglavnom i na dvogodišnjim
jedinkama, potvrđuje redovnu i neprekidnu
obnovu osnovne vrste drveta ove preborne šume. S druge
strane treba zaključiti, daje broj jedinki visinske kategorije
od 21 do 130 cm također znakovito visok, što
ukazuje na vrlo povoljne ekološke uvjete za klijanje,
preživljavanje, ali i visinski rast (odrastanje) jedinki


smreke. Na temelju vizualne procjene cijele sastojine,
može se reći da se javlja obnova u većim skupinama,
što zahtijeva djelomično zaustavljanje. To se može postići
povećanjem pokrovnosti i većim korištenjem raspoloživog
prostora, povećanom drvnom zalihom, što
smo objasnili kod analize strukture. Jela, kao izrazita
vrsta sjenke, s malim visinskim prirastom i glede uvjete
tla s manje povoljnim uvjetima za prirodnu obnovu,
svojom brojnošću stvara pretpostavke za svoj opstanak
i održanje svoje funkcije u prebornoj šumi (tab. 8).


Jarebika, kao autoktona prateća vrsta, ima uvjete za
svoju regeneraciju i početni visinski rast, ali već kad
dostigne najveću visinu donje etaže, nestaje iz sastojine
autoredukcijom.


Ako usporedimo strukturu donje etaže navedene šume
promatrajući jedinke promjera d, , od 0,1 cm do 7,0
cm, možemo zaključiti, daje brojnost obadvije glavne
vrste dobra.


Možemo zaključiti, daje dinamika prirodne obnove
svih vrsta drveća vrlo dobra i u kontinuitetu.