DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 49     <-- 49 -->        PDF

P. Gctz: ZASUTA PRIRODE BELJSKOGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE I POS. ZOO REZERVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998),245-260
skom (1920.), veći dio Baranje pripao je Kraljevini Szechenyi posebno lijepo piše obeljskom krajoSHS.
Gospodarstvo "Belje" ušlo je u sekvestar Generalliku
koji ga podsjeća na Afriku.*21 Ponosan je što u njene
direkcije državnih dobra koja je djelovala pri Minigovoj
zemlji postoji takvo područje, koje je doduše tastarstvu
financija u Beogradu. Već 1921. godine "Belje" ko malo da bi ga se za 15 minuta moglo preletjeti zrakoje
proglašeno državnim dobrom (D i v i d 1, 1932.).*19 plovom, ali istovremeno toliko zanimljivo, impresivno,


Ugovorom o razgraničenju Kraljevine Mađarske i uzbudljivo i jedinstveno da zavrijeđuje posebnu pozorKraljevine
SHS, obitelj Habsburg-Teschen gubi oko nost. Javlja mu se ideja da bi ga trebalo zaštititi i proz2/
3 Belja, odnosno južne dijelove Baranje gdje se navati
Beljskim nacionalnim parkom na radost budućim
lazi i Kopački rit.*2" naraštajima i proučavanju. Istina, piše, da u njemu ne bi


U novoosnovanoj Kraljevini SHS, D.d. "Belje" bilo bilo kao u Yelowstonu grizlija, wapiti jelena ... no zato
je podijeljeno na 11 poljodjelskih i 4 šumske uprave, a bi se ovdje mogle vidjeti divlje svinje, jeleni, srne, crne
samo lovište u 4 šumsko-lovna rejona.*21 rode, kormorani, orlovi, vidre, divlje mačke.


Iz publikacija toga vremena, a posebno iz "LovačOvaj
Mađar bio je zaista jedan od najboljih promicakoga
glasnika" iz 1932. godine, dostupni su nam zanitelja
ideje o zaštiti Kopačkog rita. Piše impresivno, pomljivi
opisi lovišta, divljači, te lovaca-gostiju. U spomalo
pjesnički "u starom gnijezdu (orla) mlada sreća".
menutom glasniku osim naslovnice glavnoga urednika Između dva rata lovište "Belje" često su posjećivapojavljuju
se napisi poznatih lovnih stručnjaka Zori-li novinari, prirodoslovci, ljubitelji prirode i lovci *24
čića, Marinovića, Borisavljevića i drugih. Zani(
G e t z, 1996). Postoji velik broj novinskih naslova komljiv
je članak Marinovića "Iz predratne statistike lova ji se odnose na ovo područje i njegov bogat životinjski
na dobru "Belje", u kojem je i tablični pregled ulovljesvijet.
Svi oni na ovaj ili onaj način veličaju prirodne
ne divljači, sisavaca i ptica od 1785-1913. godine. Poljepote
i (ekološke) osobitosti ovoga kraja, pa je zapradaci
ulovljene divljači djeluju impresivno u današnjem vo čudo što se već tada nije javno iskazivala želja za zapoimanju
brojnosti sisavaca i ptica. Tako npr., začuđuje konskom zaštitom prirode, a ona se iz konteksta tih
podatak da je tijekom četiri godine (1836-1840) od-naslova itekako naslućuje.
streljeno 347 orlova i 1.166 velikih grabljivica (dakle Premda izgleda paradoksalno velike zasluge u proopet
orlova, sokolova, jastrebova, škanjaca itd.), zatim midžbi i zaštiti ovoga područja imaju lovci, u svakom


93 vuka. U usporedbi s tim podacima o životinjskom slučaju oni iz najviših državnih političkih tijela. Uz
obilju, današnji životinjski svijet ovoga područja izglestalnu
težnju za obogaćivanjem lovišta, ponajprije jeda
siromašno. lenskom divljači, provlačilo se i nastojanje za očuvaOcjenu
gospodarenja lovištem i divljači za vrijeme njem ekosustava, stoje i logično. Da nije bilo te težnje
Kraljevine Jugoslavije opisao je Szechenyi Zsig-za vrhunskim trofejama jelenske divljači, i lovištem komond,
kojega je u studenome 1942. godine pozvao Al-je je ispred mnogih sličnih u Europi, tko zna što bi se
brecht na Belje. Između ostalog piše: "Jugoslaveni su dogodilo s Kopačkim ritom? Možda je to samo jedan
gospodarili lovištem na način samo njima znan".*22 Meod
bitnih razloga, međutim postoje i drugi, koje vjerođutim,
pišući o orlovima štekavcima koji odlijeću sa vatno nitko u potpunosti neće moći objasniti. Sama pristabla
tek kada im se približi, zaključuje da su bili zaroda
ovdje je jedna posebnost začuđujuće i neobjašnjištićeni
i čuvani od jugoslavenskih lovaca. ve ljepote i uprizorenja, koja je mnoge nadahnjivala i


*" Godine 1921. (3.7. 1921.) donesena je Uredba o organizaciji i uređenju Državnoga dobra "Belje", koja je 31.12. iste godine zamijenjena
Zakonom o državnom dobru "Belje".
*2° Obitelj Habsburg-Teschen izgubila je Mirovnim ugovorom u Saint-Germainu (Francuska) temeljem čl. 208. 86.277 kj površine, praktično južni
dio Baranje, glasovito lovište i poznato obitavalište ptica, današnji Park prirode i Posebni zoološki rezervat "Kopački rit".
*21 Lovište "Belje"; Prvom (I) šumsko-lovnom rejonu pripadale su površine Šumske uprave "Tikveš" i dio Šumske uprave "Zmajcvac" (8.632 ha),
koje su proglašene rezervatom Njegovoga kraljevskog veličanstva Aleksandra Karađorđevića. U šumsko-lovni rejon II upisane su površine
Šumske uprave "Beli Manastir" i dio šume Siget Šumske uprave "Tikveš" (2.877 ha), a u šumsko-lovni revir 111 ostale površine Šumske uprave
"Zmajevac" (7.481 ha), osim šume Bikovac i Sarvašhata, koje su uvrštene u šumsko-lovni revir I. U IV šumsko-lovnom rejonu nalazio se današnji
Kopački rit (9.207 ha)
*" A jugoszlävokpedig kifogastalanu, igaz vadaszokhoz nagyon is meltö mödon kezeltek nekik jutott teriiletet, kimclćtes szakćrtelcmmel gazdakoldtak
szarvasaikkal, ahogyhallom - manapsäg teszik.
*23 Inkäbb valami egzotikus, dzungelszerü vadonsagnak tünik cz a videk ... höködös idö järja-, megis Afrika jut eszembe, mikor az eppen elejtett.
meg gözöglö ...
*24 Na području lovišta "Belje" boravili su (u razdoblju od 1880.do 1918.) Franjo Josip I. Austro- Ugarski car, Rudolf von Ocstcrrcich, prijestolonasljednik
i ornitolog, Franjo Ferdinand austrijski nadvojvoda, Wilim I. Hohenzollern pruski car, Brehm Edmund Alfred zoolog, (od 1919.
do 1941.) Aleksandar Karadorđević I. kralj Kraljevine Jugoslavije, Ciano Galcazzo ministar vanjskih poslova Italije, (od 1942 - 1944) nadvojvoda
Albrecht Habsburg Teschen, Szecheny Zsigmond putopisac i poznati lovni stručnjak (od 1945.-1990.) Josip Broz predsjednik SR Jugoslavije,


Lavoslav Ružička kemičar, nobelovac, Nikolai Ceausescu, političar predsjednik R. Rumunjske, Janos Kadar političar predsjednik R. Mađarske,
Nikita Sergejević Hruščov, političar, predsjednik SSSR, Leonid Brežnjev, političar predsjednik SSSR, Erich Honecher, političar predsjednik DDR
Njemačke, Abdoreza Pahlavi iranski princ, brat Reze Pahlavija, iranskoga šaha, Mahendra, nepalski kralj, Gustav Krklec, hrvatski književnik i pjes


nik, Bernhard Grzimek, njemački zoolog, Yves Jaques Cousteau, istraživač, putopisac, filmski stvaralac i drugi.