DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 51 <-- 51 --> PDF |
D. Cici/: ZAŠTITA PRIRODE BELJSK.OGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE I POS. ZOO REZERVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski list hr. 5 6. (XXII (1998). 245-260 loga) interno zaštitio područje proglasivši ga Prirodnim že zaključiti iz uvodnika A. Pongratza u prvom broju zaštićenim područjem (Naturschutzgebiete), što se mo-"Albertine".*27 NASTANAK SAVEZNIH LOVIŠTA (1952.) I UPRAVLJANOG PRIRODNOG REZERVATA (1967) (Lovište "Belje" 1945-1951.; LŠG "Jelen" 1952-1990) Nastankom Titove Jugoslavije, cijelo je područje, a posebno divljač (jelenska, srneća, divlje svinje) izložena nemilom progonu i zatiranju. Tko god da se ćutio lovcem, ribolovcem ili je imao druge nečiste namjere, našao bi se na ovom području i uzimao od prirode stoje htio. Nitko to nije branio. Posebno privilegirana kasta bili su ondašnji borci - "drugovi". Ulazili su u Kopački rit i druge dijelove beljskoga lovišta kada su htjeli, lovili su sve što im je došlo pod pušku, na udicu ili u mrežu. Danas je teško objektivno objasniti sve motive koji su doveli do izdvajanja šuma i lovišta iz sustava "Belja". Razloge i objašnjenja imao je LŠG "Jelen" ("Jelen", Jubilarno izdanje u povodu 25 godina rada LŠG "Jelen". 1977). "Do izdvajanja šumskoga kompleksa iz sastava "Belja" došlo je uslijed neravnopravnog položaja šumarstva i lovstva u odnosu na poljoprivredu. U cilju podmirenja velikih rashoda u poljoprivrednoj proizvodnji vršila se neracionalna i prekomjerna sječa i iskorištavanje šumskog fonda, istovremeno za obnovu šuma i razvoj lovstva davala su se neznatna sredstva stoje dovelo do pojave velikih površina bez šume .... nije se poklanjala pažnja uređenju lovnih terena i objekata dok se s fondom divljači nije organizirano gospodarilo." Da lije zaista bio u pitanju nemar čelnih ljudi PIK-a "Belje", određeno nerazumjevanje i neshvaćanje vrijednosti šuma, divljači, ili su postojali neki drugi razlozi? U svakom slučaju oni koji su pokrenuli proces za izdvajanjem lovišta i šuma iz sustava "Belja", danas nisu živi, ili ako jesu, nemaju prilike da o tome govore, ili neće s razlogom. Od 1950. do 1954. godine raznim odlukama, rješenjima i si. državno-pravnim aktima Vlada Narodne Republike Hrvatske i Vlada Federativne Narodne Repu blike Jugoslavije odvajaju i spajaju šumska gospodarstva i njihove dijelove u jedinstveno lovno-šumsko područje, tako da će do kraja listopada dozrijeti trenutak za osnivanje Uprave saveznih lovišta "Jelen" - Beograd* 2", samostalnoga poduzeća, koje će 1959. godine dobiti naziv Lovno-šumsko gazdinstvo "Jelen". U to vrijeme PIK "Belje" zalagao se za isušivanje Kopačkoga rita; predlagala se sječa šuma Haljevo i Kozarac (Koha) s ciljem dobijanja novih poljorpivrednih oranica. Po jednom francuskom projektu hidromelioracija iz prošloga stoljeća, trasa glavnoga nasipa trebala je ići neposredno uz obalu Dunava i Drave. Daje kojim slučajem došlo do realizacije projekta, danas gotovo i ne bi bilo Kopačkoga rita. Na jednom sastanku s čelnicima "Belja", Josip Broz*2´´je predložio modernizaciju poljodjelstva, uvođenje suvremene tehnologije u proizvodnju ratarskih kultura, modernizaciju strojnoga parka i si., umjesto isušivanja Kopačkoga rita i uklanjanja šuma Haljevo i Kozarac. Sasvim sigurno daje u svemu tome postojao i osobni interes Josipa Broza i njegovih čelnih ljudi ondašnjega političkog etablissementa. Ustalom osobni interes lovca koji je u jednom trenutku povijesti bio usmjeren težnji osnivanja velikoga lovišta zbog ugode i zadovoljstva malobrojnih, odabranih iz svjetskog i domaćeg "Jet-Seta", doveo je do učinkovite zaštite današnjega Kopačkog rita. Nastavljajući tradiciju europskoga lovstva, kojega su začetnici mađarsko-tešenski Habsburzi, LŠG "Jelen" je nažalost, unatoč proklamiranom bratstvu i jedinstvu svih južnih Slavena, provodio određenu pro-srpsku politiku, favorizirajući sve stoje dolazilo iz Srbije i Beograda, a na štetu ostalih naroda i narodnosti bivše Jugoslavije. Veći dio visoko obrazovnog osoblja "Jelen" dolazio je s beograskog Sveučilišta. Malo je bilo *:7 Ertzhcrzog Albrecht deklarierte nich nur grosse Teile der Herschaft Bellyc Naturschutzgebiete, sonder verlieh auf seinem entschiedenen Wunsche Ausdruck, an dieser Stelle eine biologische Forschungsstatiton zu errichtet *lx U prosincu 1944. godine beljske šume i lovište preuzima Direkcija šuma u Somboru (Vojvodina). Rješenjem Ministarstva poljoprivrede FNR Jugoslavije (od 2.11.1945) ponovno se vraćaju "Bclju". Na temelju tog rješenja Glavna uprava državnoga dobra "Belje" osniva šumsko odjeljenje koje upravlja šumama i lovištem do 1. 1. 1950., kada je osnovano Šumsko gospodarstvo "Košutnjak", kao samostalna poslovna jedinica u sastavu "Belja". Slijedi Rješenje Vlade FNRJ br. IV-0444 od 4. 2. 1952., kojim se Savezna lovišta pri Savjetu za poljoprivredu i šumarstvo prenose na Vladu FNRJ, zatim nekako u isto vrijeme Generalni sekretar Vlade FNRJ odlukom br. IV-521/52 od 22. 3. 1952. predaje Vladi NR Srbije dio iločkog lovišta "Srijemski borac", koji se nalazi na teritoriju NR Srbije, dok je sva ostala lovišta zadržao u Predsjedništvu Vlade FNRJ u Upravi saveznih lovišta. Zatim Vlada NR Hrvatske Rješenjem POV 287/52 od 2.06.1952. prenosi na Vladu FNRJ: Poljoprivredno dobro "Zlatna Greda" (Kneževi Vinogradi), Preduzeće za ribolov i preradu ribe "Dunav" u Apatinu, sa svim ribolovnim vodama osim Stare Drave (Biljski rit - Dravica) i dunavca na Puškašu, Šumsko gospodarstvo "Košutnjak" (Bilje) osim šuma Šarkanj, Busiklica, Haljevo, Biljski rit i pilane u Kneževu. Vlada FNRJ Rješenjem br. 1V-2590 od 28.07.1952. proglašava Upravu saveznih lovišta - Beograd privrednom ustanovom sa samostalnim poslovanjem. Slijedi, Rješenje Saveznog izvršnog vijeća (SIV) br. 431 od 18. 10. 1954., kojim se ukida spomenuta Uprava saveznih lovišta i osniva Uprava uzgajališta divljači "Jelen"-Bcograd sa samostalnim financiranjem. Tek 1959. godine Rješenjem SIV-a R. p. br. 295 od 24.11.1959. Uprava uzgajališta divljači "Jelen" mijenja naziv u Lovno-šumsko gazdinstvo "Jelen"-Beograd. *-" Josip Broz, političar, predsjednik SR Jugoslavije od 1945.-1980.g. |