DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 52 <-- 52 --> PDF |
D. Getz: ZAŠTITA PRIRODE BELJSKOGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE I POS. ZOO REZERVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski lisl br. 5 6, CXXII (1998), 245-260 Slika 5. Lovački dvorac "Köriserdö" ("Jasenak"), od 1918. "Tik vcš" u kojem je živjela obitelj Fridricha. Izgrađen je u dru goj polovici 19. stoljeća. hrvatskih znanstvenika koji su imali pristup lovištu LŠG "Jelena". Trend političkog izolacionizma prema svemu što je Hrvatsko zadržao se sve do Domovinskoga rata 1991/92., kada je dio uposlenih javno stao na stranu velikosrpske politike, uzeo oružje i protjerao iz Baranje gotovo sve Hrvate, Mađare, djelatnike lovstva i zaštite prirode. Istovremeno s osnivanjem Operativno-naučnog centra (ONC-a 16. travnja 1961.) u Bilju, odnosno Operativno- naučnog instituta "Dr. Ilija Đuričić", započela je manja suradnja sa znanstvenim institucijama iz Zagreba, Ljubljane i inozemstva. Jedan od prvih poznatijih ornitologa koji su posjetili Kopački rit nakon osnivanja Uprave uzgajališta divljači "Jelen" (U.U.D. "Jelen"), bio je bračni par Rucner (Drago i Renata). Na zamolbu Odjela za zaštitu prirode Konzervatorskoga zavoda iz Zagreba, boravili su prvi puta na području Kopačkog rita od 15. do 17. lipnja 1954. godine. Tamo su upoznali Josipa Majica, poznavatelja ptica i područja, kojega će kasnije obučiti vještini prepariranja životinja i uputiti ga osnovama prikupljanja znanstvenoga materijala. Tijekom idućih 17 godina, Majić će izraditi stotinjak dermoplastičkih preparata ptica i sisavaca, sakupiti veći broj ptičjih jaja, jelenskih rogova, lubanja i zubi divljih svinja, lisica, divljih mačaka, lovačko oružje, mreže, udice i drugi ribolovni pribor za budući Prirodoslovni muzej u selu Kopačevu.*3" Drago i Renata Rucner obavljali su terenska istraživanjajoš i 1956. (17.-20. 10.), 1957. (25. 6.-1. 7.) i 1958. (17. 7. - 23. 7.). U dva navrata bili su gosti U.U.D. Slika 6. Oznaka Mađarskoga narodnoga muzeja nađena je u obrambenom jarku dvorca u Bilju. Na emajliranom limu bio je natpis: Magyar Nemzcti Muzeum, Albrccht Kir. Herceg, Biologiai Allomasa, Bellyc - Baranya "Jelen" s kojim su sklopili ugovor o znanstvenoj suradnji, a rezultat toga su vrijedni radovi, posebice "Prilog poznavanju ornitofaune Kopačkog rita i okolice u Ba ranji". Taj je rad nastavak opisivanja i popisivanja ptica koji je započeo Pfennigberger, Mojsisovics, Rössler, a kasnije nastavili neki drugi istraživači. Rucnerovim izvješćem o Kopačkom ritu, koji je podnio Odjelu za zaštitu prirode, potaknut je proces*31 provođenja zakonske zaštite cijeloga područja, iako je u to vrijeme svaka misao i prijedlog kojim bi se od "Jelena" oduzelo dio lovišta i stavilo ga pod nadzor Odjela za zaštitu prirode Konzervatorskog zavoda, bio ravno herezi. Takvi prijedlozi, i to još od strane Zagreba, nisu dobro došli, stoga su svi posjetitelji, istraživači, profesori i voditelji studentskih ekskurzija bili na oprezu prilikom iznošenja svojih stavova o zaštiti prirode ovoga područja. Taj oprez vidljiv je i u radovima prof. M a t o ničkina, Pavletića i drugih (1964.). Uostalom, ideja o upravljanju prirodom koju su zastupali u "Jelenu", pokazala se kasnije kao jedinom mogućom i realnom za to područje. Rezolutni zagovornik zakonske zaštite prirode Kopačkoga rita bila je Zvjezdica M i k u 1 i ć *´2 (1965), koja je po službenoj dužnosti od početkka pratila tijek pregovora između LSG "Jelen" i Republičkog zavoda za *´" Iz političkih i drugih razloga Majica su 1971. godine nakon smjenjivanja direktora LŠG "Jelen" Adalberta Tićaka i postavljanja novog direktora, doslovce protjerali iz "Jelena". Uz podršku nekih ljudi našao je provizorni smještaj za zbirku u Društvenom domu u selu Kopačevu, gdje je kasnije osnovan "Zoološki muzej Baranje".. *" Citat iz izvješća Rucnerovih:... "Na temelju svih ovdje iznesenih podataka potpuno je jasno da Kopački rit s okolnim močvarama i šumama predstavlja vanredno zanimljivo područje kojem bi u smislu zaštite trebalo posvetiti veliku pažnju Dosadašnjim istraživanjima ptica u Kopačkom ritu i okolici dovoljno je dokazano da to područje zavređuje maksimalnu zaštitu jer to je u smislu suvremene biološke nauke važan naučni objekt". (R.Z.Z.P., 1966.) *32 Zvjezdica Mikulić (citat)... Zaštita Kopačkoga rita je nužna, a djelomično se sprovodi, jer su korisnici toga područja svjesni njegove vrijednosti; ipak zaštita još nije formalno provedena iako je Zavod za zaštitu prirode u Zagrebu poduzeo sve stoje potrebno. |