DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 55     <-- 55 -->        PDF

D. Getz: ZAŠTITA PRIRODE BHLJSKOGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE 1 POS. ZOO REZERVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski listbr. 5-6, CXXII (1998). 245-260
Iz toga vremena je zanimljivo izvješće Getza (dopis
iz 1968.), koje oslikava tadašnji stav LŠG "Jelen" prema
Zakonu, Zagrebu i njegovim znanstvenim institucijama.
Izvješće je upućeno Republičkom zavodu za
zaštitu prirode i Institutu za biologiju Sveučilišta u
Zagrebu, a u njemu je opisan slučaj protjerivanja
Vladimira Pfeiffera*42 poznatog zaštitnika prirode i
ptica s područja Kopačkoga rita.


Pfeiffer je namjeravao hvatati i prstenovati ptice u
svezi s jednim višegodišnjim projektom Renate i Drage
Rucnera, što je samo djelomično obavljeno, jer je po
nalogu direktora "Jelena" morao prekinuti posao, napustiti
Kopački rit i Baranju.


U razdoblju od 1967 do 1990. godine, područje Zoorezervata
i Parka prirode bilo je pod neprekidnim pritiskom
zvjerokradica, sakupljača životinja za zoološke
vrtove (Getz , 1972), ribokradica (udičara i "mrežara")
(Getz, 1973). No, najveća je opasnost prijetila od (i
još i danas nije otklonjena) od vodograđevnih radova*43
(Getz , 1990), na obrambenim nasipima, koji su u spomenutom
razdoblju i u prošlosti izazivali najveće štete i
promjene u ekosustavu, ugrozivši njegov životinjski
svijet posebice ptice močvarice. Također nije otklonjena
opasnost od izgradnje vodne stepenice "Osijek" na
30 r.km, kao i novoga Osijeka na lijevoj obali Drave,
zbog kojih će biti prekinut ekološki kontinuitet dunavsko-
dravskog zaobalja te povećan pritisak civilizacije
na rubnim dijelovima Zoorezervata (Getz , 1988).


Nakon prestanka rada ONI-a u Bilju, mnogi znanstvenici
nastavljaju započeta istraživanja u okviru Pedagoškog,
Tehnološko-prehrambenog, Poljoprivrednog
i drugih fakulteta i sveučilišta u bivšoj Jugoslaviji i
sada Hrvatskoj. Nažalost, mnogi su se prestali baviti is


RASPRAVA I


Rad na ovoj temi zahtijevlo bi više vremena. Pri
obradi teme poslužili smo se objavljenim radovima,
poznatom povijesnom faktografijom, usmenim priopćenjima
osoba koje su veći dio svoga života proveli u
Baranji ili bili poslovno i na neki drugi način povezani s
Kopačkim ritom.


traživačkim radom. Istraživanjima faune i flore Kopačkoga
rita i njihovom zaštitom bavi se danas oko pedesetak
istraživača, koji povremeno objavljaju svoje radove
u domaćim, i u inozemnim znanstvenim časopisima.
Područja njihovih istraživanja su različita. Tako npr. mikrobe
slatkih voda istražuje: Živanović, Kalinović,
Todorović, Stilinović; više i niže biljne zajednice:
Topić, Rauš,Gucunski, ekologijom slatkovodnih
ekosustava (limnologijom) bave se: G u c u n ski,
Mihalj ević, Horvatić, Cesar, Mišetić,
Popović J., Surmanović, Seleši, Brajović,
Čačić; oblice {Nematoda) istražuje: Vidaković,
Šamota, Ivezić, Raspudić, Milaković, Popadić
; maločetinjašc (Oligochaeta): Jelić; pijavice
(Hirudinea): Mikuska J., dvokrilce (Diptera): Merdić,
Mikuska J., griziicc (Psocoptera): Kalinović,
Günther, ribu (Pisces): Mikuska J., Popovi
ć J.,ptice (Aves): Getz,Mikuska J., Mikuska
T.,Lakatoš,Ham,Ouweneel, Robert D. i B. Mo en;
male sisavce (Micromammalia): Mikuska J.,
Vuković; sisavce - lovna divljač: Brna,Nikolandić,
Manojlović, Urošević; problematikom zaštite
prirode bave se: Mikulić, Getz, Mikuska J.


Jedan dio istraživača bivšeg LSG "Jelen" i Uprave
šuma Osijek nastavio je započeta istraživanja pri Znanstvenoj
jedinici "Bilje" (Centar za znanstvena istraživanja
u lovstvu), koja je osnovana 19. travnja. 1986.
godine, uz financijsku potporu bivšeg LSG "Jelen" i
kasnije od 1. siječnja 1991. JP "Hrvatske šume" i Ministarstva
znanosti, tehnologije, informatike iz Zagreba.
Prestala je s radom 1993. godine, odlukom JP "Hrvatskih
šuma" o pripajanju Šumarskom institutu u Jastrebarskom.


ZAKLJUČCI


Neke naše tvrdnje zasnivaju se na subjektivnoj procjeni
i iskustvu sa suprotnom stranom, korisnicima lovišta
i Kopačkog rita, a koji zbog svojih interesa nisu
mogli podržati namjere zaštite prirode.


Ovaj rad treba shvatiti i kao pokušaj povijesnog sučeljavanja
politike, agrara, šumarstva i lovstva sa zašti


*4: Institut za biologiju Sveučilišta u Zagrebu, Odjel za ornitologiju zatražio je odobrenje od Republičkog zavoda za zaštitu prirode i LŠG
"Jelena" za hvatanje i prstenovanje ptiea. U zahtjevu je bilo naznačeno da će Vladimir Pfeiffer suradnik Instituta boraviti na području
Kopačkoga rita tijekom studenoga 1968. godine, pa se moli za pomoć pri obilasku područja i nužnoj opremi za kretanje kroz rit (čamac, vesla
itd.). Budući da LŠG "Jelen" nije odgovorio u zakonskom roku, smatralo se daje izostanak odgovora znak odobravanja. Istog mišljenja
bio je Sime Mil et ić, ondašnji voditelj Zajedničkih službi u Bilju. Pfeiffer je zajedno sGetzom boravio na području Kopačkog rita od 15. do


28. studenog 1968. godine, kada je po nalogu direktora LŠG "Jelen" u pratnji lugara doslovce otjeran iz Kopačkoga rita i Baranje. U tom
kratkom razdoblju, sa suvremenim japanskim mrežama uhvaćeno je 213 ptica od 35 vrsta. Kasnije dobijeni nalazi dopunili su neka saznanja
o migraciji divljih pataka.
*45 Tako napr. zbog rekonstrukcije nasipa "Zmajevac-Kopačevo" (od 1980-1984) na dionici kod Ribnjaka "Podunavlje", bile su zasipane
prinasipne bare, okupljalište močvarica; nastalo je jezero "Rupa" koje je privuklo brojne ribokradice. Nadalje, zbog izgradnje dionice nasipa
"Drava-Dunav" (od 1967 - 1971) u dužini od 6,5 km bio je probijen (bagerom) hulovski prag, zbog čega je presušilo Kopačko jezero.
Kasnije nakon pokušaja podizanja praga na kotu +0,80 m bagerskim nasipavanjem pijeskom iz Dunava, došlo je do opličavanja južnoga dijela
Kopačkoga jezera. Propao je i pokušaj gradnje praga s fašinskim šibljcm i kamenom, koji je voda raznijela, stvorivši istovremeno veći
liman koji je ugrozio staru (više od 100 godina) ribarsku kuću "Hulovo". Bilo je i drugih slučajeva.