DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 56 <-- 56 --> PDF |
D. Getz: ZAŠTITA PRIRODE 0E1JSKOGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE 1 POS. ZOO RH/HRVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski lisl br. 5 6, CXXII (I99X). 245-260 tom prirode, što nije jednostavno, pogotovo ako se motrenja zbivaju u rasponu od 200 godina. Nekome će se cijeli taj pokušaj i trud činiti nestvarnim; tražiti počela zaštite prirode u vremenu kada pojam zaštite prirode nije bio ni jezično definiran? O Kopačkom ritu i njegovim ekološkim osobitostima počelo se intenzivnije pisati od druge polovice 19. stoljeća, posebice nakon posjete Rudolfa von O e s t e r reicha i njegovih prijatelja Brehma iHomeyera. Bio je to stanovit poticaj drugim istraživačima koji su svojim znanstvenim prilozima i priopćenjima upoznavali širu europsku javnost s ovim područjem. S današnjeg gledišta i ove vremenske udaljenosti, bilo bi nepravedno osuđivati bivše korisnike Beljskog lovišta i njegovog Dunavsko-Dravskog ugla. Subjektivnom procjenom koja se temelji na brojnim literaturnim podacima, znanstvenim izvješćima, putopisima i drugim materijalnim podacima koji neizravno podstiću potrebu zaštite prirode, pokušali smo naći vezu (pozitivnu ili negativnu) između korisnika Gospodarstva "Belja" i zaštite prirode. Saint-Germainskim ugovorom o miru i razgraničenju Habsburzi su izgubili veći dio beljskog Veleposjeda, no nakon njih, ako se tako može reći, ostale su lijepo odnjegovane šume, bogato lovište jelenske i druge divljači, zadovoljavajući broj orlova štekavaca (i drugih orlova), crnih roda, sokolova, više gnijezdilišta čaplji, žličarki i ibisa, te veliko Kopačko jezero puno slatkovodne ribe i sakupljalište brojnih vrsta ptica močvarica. Slično stanje ekosustava ostavili su Karađorđevići i nešto slabije LŠG "Jelen". Kolika je zapravo krivica bivših korisnika područja u svezi s izgradnjom dunavsko- dravskih nasipa i isušivanjem branjenog područja, a zbog kojih se katastrofalno promijenio (i dalje se mijenja) kopački ekosustav, teško je ustvrditi. I danas, kao i prije 200 godina, postojali su tzv. viši društveni (državni) interesi, kojima se nije moglo suprotstaviti nekim vlasničkim pravom, a još manje potreba ma šumarstva, lovstva ili ljubavi prema prirodi. Eventualnim pomicanjem trase nasipa dalje od korita rijeka spašeno je što se u tom trenutku spasiti moglo. Za zaštitu Kopačkog rita u ovim današnjim granicama zaslužni su mnogi ljudi, različite narodnosti, vjeroispovjesti i staleške pripadnosti. Beljsko lovište je više od 200 godina okupljalište glasovitih ljudi iz kulturnog, društvenog i političkog vrha srednje Europe. Brojni prinčevi, vojvode, nadvojvode, kneževi i po koji car i kralj, suvereni, poslovni ljudi, - svi su oni svojom nazočnošću doprinijeli značaju i potrebi čuvanja toga prostora. Većina od njih bili su strastveni lovci. Posebne zasluge ima i Albrecht Habsburg, Tešcnski osnivač Biološke stanice "Albertina", kao i njezino znanstveno osoblje, zatim mnogi djelatnici Republičkog zavoda za zaštitu prirode (Mikulić Z.,Kamenarovi ć M., Kev o R.), Instituta za šumarstvo i lovna istraživanja (Car Z.) Zavoda za ornitologiju, Operativno- naučnog instituta iz Bilja, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i drugih znanstvenih ustanova i institucija. Moguće je da će ovim zaključkom netko biti nezadovoljan i imati svoje viđenje problema. Dopuštamo da smo nenamjerno izostavili neke osobe ili imena institucija kojima nesumnjivo pripada veća zasluga u pogledu zaštite prirode nego što smo je istakli. U svakom slučaju ovaj je rad mali prilog u pokušaju sučeljavanja korisnika (vlasnika) ovoga područja sa zahtjevima zaštite prirode te prikaz povijesnih zbivanja u odnosu na zaštitu prirode od 1784. do 1990. godine. Oni koji će uskoro odlučivati o sudbini ovoga područja ne bi smjeli zaboravit, da jedna pogrešna odluka može znatno utjecati na budućnost ovoga prostora, i da su mnogi znani i neznani ljudi, različitih političkih uvjerenja, ugradili dio svoga života u želju da se to područje i cjelokupni ekosustav očuva za neko drugo vrijeme, u kojemu će biti više razumijevanja za zaštitu prirode. LITERATURA Crvcnčanin, M., Pinčir, S. (1965.): Problematika ribarstva Apatinskog plavnoga područja, Stručna tema, LŠG "Jelen" Apatin D i v i d 1, J. (1932.): Prvi puta na Belju, Lovački glasnik, God. XI, br. 1-2, Glasilo saveza lovačkih društava za Vojvodinu i kinološkog udruženja, pp. 21-23, Novi Sad D i v i d 1, J. (1932.): Kraljevsko lovište "Belje", Lovački glasnik, God. XI, br. 1-2, Glasilo saveza lovačkih društava za Vojvodinu i kinološkoga udruženja, pp 1-8, Novi Sad Getz , D. (1997.): Vrijeme kada su košena gnijezda, "Hrvatske šume", br. 3/4, God. I, "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, pp 12-17, Zagreb Getz , D. (1973): Biološka stanica na području Kopačkog rezervata, Priroda, God. LXII, časopis Hrvatskog prirodoslovnog društva, br. 7, pp 218221, Zagreb Getz , D. (1973.): Lovne močvarice Kopačkog rezervata i šire okolice, Priroda, God. LXII, časopis Hrvatskog prirodoslovnog društva, br. 4, pp 110115, Zagreb |