DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 56     <-- 56 -->        PDF

D. Getz: ZAŠTITA PRIRODE 0E1JSKOGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE 1 POS. ZOO RH/HRVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski lisl br. 5 6, CXXII (I99X). 245-260
tom prirode, što nije jednostavno, pogotovo ako se motrenja
zbivaju u rasponu od 200 godina. Nekome će se
cijeli taj pokušaj i trud činiti nestvarnim; tražiti počela
zaštite prirode u vremenu kada pojam zaštite prirode nije
bio ni jezično definiran?


O Kopačkom ritu i njegovim ekološkim osobitostima
počelo se intenzivnije pisati od druge polovice 19.
stoljeća, posebice nakon posjete Rudolfa von O e s t e r reicha
i njegovih prijatelja Brehma iHomeyera.
Bio je to stanovit poticaj drugim istraživačima koji su
svojim znanstvenim prilozima i priopćenjima upoznavali
širu europsku javnost s ovim područjem.


S današnjeg gledišta i ove vremenske udaljenosti,
bilo bi nepravedno osuđivati bivše korisnike Beljskog
lovišta i njegovog Dunavsko-Dravskog ugla. Subjektivnom
procjenom koja se temelji na brojnim literaturnim
podacima, znanstvenim izvješćima, putopisima i
drugim materijalnim podacima koji neizravno podstiću
potrebu zaštite prirode, pokušali smo naći vezu (pozitivnu
ili negativnu) između korisnika Gospodarstva
"Belja" i zaštite prirode.


Saint-Germainskim ugovorom o miru i razgraničenju
Habsburzi su izgubili veći dio beljskog Veleposjeda,
no nakon njih, ako se tako može reći, ostale su lijepo
odnjegovane šume, bogato lovište jelenske i druge
divljači, zadovoljavajući broj orlova štekavaca (i drugih
orlova), crnih roda, sokolova, više gnijezdilišta čaplji,
žličarki i ibisa, te veliko Kopačko jezero puno slatkovodne
ribe i sakupljalište brojnih vrsta ptica močvarica.
Slično stanje ekosustava ostavili su Karađorđevići
i nešto slabije LŠG "Jelen". Kolika je zapravo krivica
bivših korisnika područja u svezi s izgradnjom dunavsko-
dravskih nasipa i isušivanjem branjenog područja,
a zbog kojih se katastrofalno promijenio (i dalje
se mijenja) kopački ekosustav, teško je ustvrditi. I danas,
kao i prije 200 godina, postojali su tzv. viši društveni
(državni) interesi, kojima se nije moglo suprotstaviti
nekim vlasničkim pravom, a još manje potreba


ma šumarstva, lovstva ili ljubavi prema prirodi. Eventualnim
pomicanjem trase nasipa dalje od korita rijeka
spašeno je što se u tom trenutku spasiti moglo.


Za zaštitu Kopačkog rita u ovim današnjim granicama
zaslužni su mnogi ljudi, različite narodnosti, vjeroispovjesti
i staleške pripadnosti. Beljsko lovište je više
od 200 godina okupljalište glasovitih ljudi iz kulturnog,
društvenog i političkog vrha srednje Europe. Brojni
prinčevi, vojvode, nadvojvode, kneževi i po koji car i
kralj, suvereni, poslovni ljudi, - svi su oni svojom nazočnošću
doprinijeli značaju i potrebi čuvanja toga prostora.
Većina od njih bili su strastveni lovci.


Posebne zasluge ima i Albrecht Habsburg, Tešcnski
osnivač Biološke stanice "Albertina", kao i njezino
znanstveno osoblje, zatim mnogi djelatnici Republičkog
zavoda za zaštitu prirode (Mikulić Z.,Kamenarovi
ć M., Kev o R.), Instituta za šumarstvo i lovna
istraživanja (Car Z.) Zavoda za ornitologiju, Operativno-
naučnog instituta iz Bilja, Prirodoslovno-matematičkog
fakulteta u Zagrebu i drugih znanstvenih
ustanova i institucija.


Moguće je da će ovim zaključkom netko biti nezadovoljan
i imati svoje viđenje problema. Dopuštamo da
smo nenamjerno izostavili neke osobe ili imena institucija
kojima nesumnjivo pripada veća zasluga u pogledu
zaštite prirode nego što smo je istakli. U svakom slučaju
ovaj je rad mali prilog u pokušaju sučeljavanja korisnika
(vlasnika) ovoga područja sa zahtjevima zaštite
prirode te prikaz povijesnih zbivanja u odnosu na
zaštitu prirode od 1784. do 1990. godine.


Oni koji će uskoro odlučivati o sudbini ovoga područja
ne bi smjeli zaboravit, da jedna pogrešna odluka
može znatno utjecati na budućnost ovoga prostora, i
da su mnogi znani i neznani ljudi, različitih političkih
uvjerenja, ugradili dio svoga života u želju da se to područje
i cjelokupni ekosustav očuva za neko drugo vrijeme,
u kojemu će biti više razumijevanja za zaštitu
prirode.


LITERATURA


Crvcnčanin, M., Pinčir, S. (1965.): Problematika
ribarstva Apatinskog plavnoga područja, Stručna
tema, LŠG "Jelen" Apatin


D i v i d 1, J. (1932.): Prvi puta na Belju, Lovački glasnik,
God. XI, br. 1-2, Glasilo saveza lovačkih
društava za Vojvodinu i kinološkog udruženja,
pp. 21-23, Novi Sad


D i v i d 1, J. (1932.): Kraljevsko lovište "Belje", Lovački
glasnik, God. XI, br. 1-2, Glasilo saveza lovačkih
društava za Vojvodinu i kinološkoga
udruženja, pp 1-8, Novi Sad


Getz , D. (1997.): Vrijeme kada su košena gnijezda,
"Hrvatske šume", br. 3/4, God. I, "Hrvatske šume",
p.o. Zagreb, pp 12-17, Zagreb


Getz , D. (1973): Biološka stanica na području Kopačkog
rezervata, Priroda, God. LXII, časopis Hrvatskog
prirodoslovnog društva, br. 7, pp 218221,
Zagreb


Getz , D. (1973.): Lovne močvarice Kopačkog rezervata
i šire okolice, Priroda, God. LXII, časopis
Hrvatskog prirodoslovnog društva, br. 4, pp 110115,
Zagreb