DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Kako je pitanje utvrđivanja pravog počinitelja štete, pesebice kad se radi o tri krupna predatora -vuku, risu i smedem medvjedu, čije tragove na žrtvi i oko nje možemo lako zamijeniti s tragovima drugih grabežljivaca, poput lisice, čaglja ili krupnog domaćeg psa, Upravi za zaštitu kulturne i prirodne baštine bila je glavna briga kako osposobiti stručne osobe koje obavljaju očevid da znalački i pouzdano po tragovima i znacima prepoznaju počinitelja štete. To je posebice došlo do izražaja kada je uz risa i divlju mačku, i do tada omraženi vuk došao na popis posebno zaštićenih životinjskih vrsta (1995.), buduću da se glavnina budućih šteta očekivala upravo od tog predatora. Uz održana dva stručna seminara (prvi u NP Risnjak u Crnom Lugu siječnja 1996. i drugi u NP Krka u Novigradu i Šibeniku u srpnju 1997.)´, zacijelo najveća pomoć ovlaštenim vještacima ali i šumarima, lovcima, veterinarima kao i svima onima koji se u svom radu susreću s problematikom identifikacije predatora, pristigla je objavom brošure "Čije je to djelo?" ili, kako to stoji u podnaslovu, priručnika za prepoznavanje tragova predatora na žrtvi. Autori originalnog austrijskog izdanja tiskanog na njemačkom jeziku travnja A. Frković: 2. Seminar o metodologiji utvrđivanja šteta od krupnih zaštićenih predatora, Šum. list 7-8 1997., str. 434-436. 1994. su dipl. biolozi Petra Kaczensky i Thomas Hub er iz bečkog Institut für Bodenkultur. Uz opis ugriznih rana pričinjenih od risa, lisice, psa i smeđeg medvjeda te ptica grabljivica i gavrana, hrvatsko izdanje dopunjeno je uputama o identifikaciji za vuka i čaglja autoraAlojzijaFrko vica, dipl. inž. šum., savjetnika za lovstvo Direkcije "Hrvatskih šuma" Zagreb. Urednici hrvatskog izdanja su prof. dr. Đuro H u b e r i Dinko N o v o s e 1 s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok se kao izdavači, uz spomenuti bečki Institut i Zentralstelle Österr. Landesjagdvebände, vodi i naše Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine. Brošura je obima 44 stranice, a zbog praktičnog džepnog formata lako ju je ponijeti na teren. Ilustrirana je s 56 fotografija, pretežito u boji, čiji poduži potpisi uspješno nadopunjuju osnovni tekst brošure. Preveli s njemačkog Božidar Panić i Ankica J e 1 i n č i ć . Uz predgovore austrijskom i hrvatskom izdanju (potonji je iz pera višeg inspektora zaštite prirode dipl. ing. Željka Stahana), hrvatsko izdanje brošure sadrži ovih pet poglavlja: Pribor potreban za dokumentaciju; Dokumentacija pregleda na licu mjesta s podnaslovima: Pregled mjesta događaja, Fotografska dokumentacija ozljeda, Dokumentacija tragova, Opis ugriznih rana, Pregled ozljeda i Izvođenje zaključka. Hrvatsko izdanje sadrži i obrazac Zapisnika očevida u svezi s utvrđivanje štete koju nanose zaštićene životinjske vrste, koji je obrazac, usput rečeno, u međuvremenu doživio neke izmjene i dopune. Kako je uz ugriznu ranu od osobite važnosti za identifikaciju predatora izgled otisaka šapa i slijed tragova, potpoglavlje Prepoznavanje sadrži i tablicu sa značajkama tragova (širina/dužina, oblik, dužina koraka, broj prstiju, panđe) risa, lisice, vuka, psa, čaglja, medvjeda i jazavca. Uz potvrdu već znanog da risovi poput ostalih divljih mačaka uvlaće panđe kod kretanja, pa se na otisku i ne vide, lovce i šumarnike će zasigurno iznenaditi nova saznanja da se trag odraslog vuka može zamijeniti s tragom krupnijeg psa! Naime, otisci srednja dva prsta koja su često u vuka smješteni više naprijed, nisu pouzdana razlika prema kojoj se može dokazivati porijeklo traga. Da bi se moglo razlikovati trag vuka i psa, treba dulje slijediti trag. Vukovi se naime kreću u koloni, ravno i bez mijenjanja tempa hoda, dok psi vole krivudati i trčkarati njuškajući objekte u blizini. Određena pozornost posvećena je opisu izmeta i dlaka te njihovom skupljanju i čuvanju. Opis ugriznih rana, kao glavno poglavlje brošure, obrađeno je na 15 stranica i ilustrirano sa 38 slika. Za uspješno reintegriranog risa u Hrvatskoj tu je jasno rečeno daje ova najveća europska divlja mačka "lovac iznenađenja", koja svoju žrtvu lovi iz zasjede na zemlji, a ne sa drveta. Dajući prednost mišićju, ris će prvo na |