DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 69 <-- 69 --> PDF |
ACTA FACULTATIS ECOLOGIAE ZVOLEN, Zbornik slovačog Fakulteta ekologije i environmentalistike Tehničkog sveučilišta u Zvolenu, 1996. sadrži ove priloge: Kri žo, M.: Utjecaj egzogenih giberelina (GA3) na mirovanje pupova odabranih vrsta drveća, N i č, J.: Istraživanje promjena u sinuzijalnom kompleksu podrasta skupine šumskih tipova Fageto abietum više zone, Kmet´ , J., Blaho , J.: Sadržaj fotosintetičkih pigmenata u iglicama smreke (Picea abies Ih.I Karst.) iz raznih nadmorskih visina, Jaloviar, P., Kmet´, J.: Sumskouzgojni i fiziološki aspekti smrekovih sastojina oštećenih od imisija na području šumarije Sihla, Dubova, M., Bublinec, E.: Kakvoća površinskih voda u rukavcu Dunava na području Gabčikovo, Repa č , I.: Utjecaj mješavine šumskog listinca i komposta u mineralnim tlima na rast i stvaranje mikorize na smrekinim sjemenjacima golog korjena, San i ga, M.: Struktura sastojine u poodmaklom stadiju prelaza u prebornu šumu, Reh , J.: Rast, razvoj i zaliha prirodne mješovite šume u rezervatu prirode Jedlinka, Saniga , M., S zan y i, O.: Dinamika prirodne obnove u odabranim tipovima prebornih šuma, G u b k a, K.: Sastojinska struktura gornje granice šume u ovisnosti o ekspoziciji i nadmorskoj visini, Hladik, M, Sedmak, R.: Utjecaj prorjedana strukturu i proizvodnju bukove sastojine (na primjeru trajne pokusne plohe Poruba), Smelko , S.: Nasumični načini utvrđivanja plošnih udjela kvalitativnih i kvantitativnih značajki stanja šume i njihova moguća točnost, S cheer , L´.: Modeli procjene nekih karakteristika stanja šume na temelju satelitskih snimaka, Zihvalnik, S., Tunäk, D.: Poligonizacija u šumovitim područjima pomoću elektroničkih tahimetara, Pavličkova, A., Frandel, M.: Utjecaj uskladištenja dendrokronološkog materijala na veličinu radij alnog prirasta, Garaj , R: Trofejna kakvoća muflona (Ovis musimon Pali.) u Slovačkoj, Jakubis , M.: Istraživanja o bujičnim karakteristikama pritoka vodnog bazena Hrinova u području zaštićenog krajolika Poljana, rezervata biosfere, Koren , J.: Površinsko otjecanje i vodna erozija šumskog tla oštećenog privlačenjem traktora s kotačima, Lukač , T.: Stabilnost, mobilnost i djelotvornost malog traktora s kotačima MKT 6x6, Tuček , J.: Prikupljanje empiričkog materijala za modeliranje dimenzija smrekinih grana, Demko , J.: Toplina spaljivanja smole četinastih vrsta drveća, Marko , J.: Studij geometrije oruđa bezivernogreznog mehanizma, Mikleš , M.: Stabilnost šumskih tegljača na padinama, Smrtnik, J., Abdusalamovovä, V.: Procjena potražnje drva u Republici Slovačkoj. I. Mikloš MONTI E BOSCHI, 1. siječanj- veljača 1998. Bounous G., Giacalone G., Mondo M.: Aktualna situacija i problematika uzgajanja kestena u pokrajini Cuneo U sjeverozapadnoj Italiji pitomi je kesten vrijedan prirodni resurs i karakterističan element njezina krajobraza. Povećano zanimanje za proizvodnju kvalitetnih plodova i preradu drva potaklo je istraživanja u pokrajini Cuneo sa ciljem da se utvrde opće značajke nasada, površina, proizvodnja, zdravstveno stanje sastojina i komercijalni aspekt proizvodnje. Rezultati istraživanja pokazali su da kesten zaprema površinu od oko 25.000 ha s ukupnom proizvodnjom od 8.400 tona u godini 1996. Većina kestenika starija je od 40 godina. Rak kestenove kore (Cryphonectria parasitica) i tintana bolest (Phytophthora spp.) još su uvijek čimbenici koji ograničavaju proizvodnju. U pokrajini postoji vrlo velika genetička raznolikost. Utvrđena su 43 kultivara ili ekotipova, koji se odlikuju specifičnom kakvoćom plodova pa se koriste za kandiranje, pečenje, kuhanje, kao suhi plodovi i kao brašno. LaMarca 0.,Gambi L.,Pignatti G.,Sanesi G.: Istraživanja vegetacije i staništa na jednom odlagalištu otpada podvrgnutom rekultivaciji Prikazani su rezultati petogodišnjih opažanja (19921996) na nekoliko nasada zeljastih biljaka, grmova i dr |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 70 <-- 70 --> PDF |
venastih vrsta najednom smetištu nakon rekultivacije. Analize su ukazale na važnost izbora zeljastih vrsta kako bi se one primile i razvile u biljnu zajednicu visokog stupnja stabilnosti. Od drvenastih biljaka najbolje rezultate pokazali su crni jasen, glog, čempres, hrast medunac i pirakanta, kako u pogledu zakorjenjivanja, tako i u općem stanju, izraženom u prirastu. Zapaženo je osim toga da na temperaturu u raznim dubinama terena utječu otpaci te morfologija i fizikalne karakteristike gornjeg, posljednjeg sloja. Rovelli E.: Razmatranja o jednoj mješovitoj šumi u središnjim Apeninima Autor opisuje i analizira glavne značajke i posebnosti jedne male mješovite šume, smještene na planinskom lancu Monte Simbruini, na vrlo visokoj koti (1.700 m), iznimnoj za takvu biljnu zajednicu. Lokalitet se nalazi u jednoj krškoj udubini, prilično kamenitoj, izloženoj prema sjeveru. Biljni sastav slijedi gotovo u potpunosti šumske formacije tipične za toplija submontana straništa. Glavne su vrste: javor mliječ, gorski javor, obični jasen i planinski brijest. Autor uočava poluprirodni karakter ove mješovite šumice, koja je bogata stablima vrlo velikih dimenzija, a njih prate vrste inače rijetkih grmova. To su razlozi da se ona posebno vrednuje i zaštiti. Intini M., Paoletti E., Lombardi M.: Pojava i značajke gljive Fomes fomentarius na sta blima u jednom gradskom parku Evidentira se rasprostranjenost truleži drveća u parku Cascine u Firenci (oko 90% stabala oboreno je iz sanitarnih razloga), čemu je glavni uzrok gljiva Fomesfomentarius, izolirana s oko 40% trulih stabala. Osim karakterizacije, simptomatologije, načina rasprostranjenja na napadnutim biljkama i plodnih tijela na trulom drveću, istraživane su razlike između izolata dobivenih iz četiri najčešće napadnutih vrsta (crnika, topola, lipa i platana) u pogledu sposobnosti rasta i degredacije drva te makro-i mikrokarakteristike micelija. Nedostatak jasnih razlika među izolatima nije dozvolio zaključak o postojanju dobro definiranih sojeva Fomes fomentarius. Obrnuto, 11 dobro istraživanih vrsta (topola, crnika, lipa, platana, brijest, ginko, divlji kesten, koprivić, eukaliptus, pinija, čempres) reagiralo je jasno različito na dekompoziciju. Najotpornije je drvo četinjača, a najosjetljivije drvo topole, eukaliptusa, lipe i platane. Spinel li R., Spinel li R., Ricci F.: Prikupljanje otpadaka od sječe šuma U članku se prikazuju komparativni pokusi prikupljanja otpadaka nastalih nakon sječe u jednoj kesteno voj šumi. Testirana su dva neintegrirana sustava. Prvi se sastoji u sjeckanju na čitavom terenu pomoću sjeckalice TP 960 VH i tegljača Spragelse s poljoprivrednim traktorom. U drugom sustavu odsječeno granje izvozi iz šume traktor s tegljačem, a zatim se ono sjecka pomoću biotrituratora. Troškovi skupljanja kreću se između 100.000 i 130.000 lira po toni suhe tvari. Dodatkom od 20.000 lira po toni za transport, cijena franko tvornica nije daleko od one koja je prihvatljiva za bioenergetske centrale. Oba se sustava mogu usavršiti kako bi se povećala proizvodnost i snizili troškovi. U oba slučaja ukupna je investicija u specijaliziranu opremu prilično ograničena: 45 milijuna za tegljač sjeckalicu i 65 milijuna za triturator. Izgleda daje prednost na strani prvog sustava, jerje on jeftiniji, investicije su manje, a može djelovati na manjem prostoru. Treba još provjeriti hoće li tako ostati i nakon što se oba sustava usavrše. Konačno, trebat će bolje proučiti intgegrirane sustave kako bi se provjerilo mogu li i oni biti ekonomičniji. Andrij an G.: Projekt suradnje sa Sveučilištem u Sarajevu Razaranja Sarajeva u prošlom ratu nisu mimoišla ni Šumarski fakultet u tome gradu. No, još prije završetka opsade grada, europski, a napose talijanski šumari počeli su se dogovarati o tome kako da pomognu bosanskim kolegama. Njima se pridružio i međunarodni studentski zbor IMISO {Intersectorial Meeting of International Student´s Organizations) na svome godišnjem skupu u Belgiji 1995. godine. Iste je godine prof. Pius si sa Sveučilišta u Firenci uputio apel talijanskim šumarima za pomoć sarajevskom Šumarskom fakultetu, u dogovoru s umirovljenim profesorom istog fakulteta K. Pintarićem. Odmah nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, u prosincu 1995. godine, jedna je talijanska delegacija posjetila Sarajevo kako bi na licu mjesta utvrdila potrebe Fakulteta. Tom su prigodom članovi delegacije saznali da se od početka rata broj studenata smanjio od 600 na 80, a broj nastavnika od 30 na 12. Ipak, od 1992. godine uspjela su diplomirati 32 studenta. Jedan od hitnih zadataka obnove je oprema laboratorija, koji su pretrpjeli najveća oštećenja (kemija, pedologija, fiziologija, entomologija, fitopatologija). Do druge posjete talijanske delegacije došlo je u srpnju 1996. kada je dopremljen predviđeni materijal te su razmotreni uvjeti funkcioniranja Fakulteta. Od 9. do 15. svibnja 1997. jedna grupa šumarskih stručnjaka s Fakulteta u Sarajevu na čelu s prof. Pintarićem, sudjelovala je na savjetovanju o raznim šumarskim problemima, što su ga za potrebe sarajevskih šumara zajednički organizirali Poljoprivredni fakulteti u Firenci i Padovi. |