DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 69     <-- 69 -->        PDF

ACTA FACULTATIS ECOLOGIAE ZVOLEN, Zbornik slovačog Fakulteta ekologije
i environmentalistike Tehničkog sveučilišta u Zvolenu, 1996. sadrži ove priloge:


Kri žo, M.: Utjecaj egzogenih giberelina (GA3) na mirovanje
pupova odabranih vrsta drveća,


N i č, J.: Istraživanje promjena u sinuzijalnom kompleksu
podrasta skupine šumskih tipova Fageto
abietum više zone,


Kmet´ , J., Blaho , J.: Sadržaj fotosintetičkih pigmenata
u iglicama smreke (Picea abies Ih.I Karst.)
iz raznih nadmorskih visina,


Jaloviar, P., Kmet´, J.: Sumskouzgojni i fiziološki
aspekti smrekovih sastojina oštećenih od imisija
na području šumarije Sihla,


Dubova, M., Bublinec, E.: Kakvoća površinskih
voda u rukavcu Dunava na području Gabčikovo,


Repa č , I.: Utjecaj mješavine šumskog listinca i komposta
u mineralnim tlima na rast i stvaranje mikorize
na smrekinim sjemenjacima golog korjena,


San i ga, M.: Struktura sastojine u poodmaklom stadiju
prelaza u prebornu šumu,
Reh , J.: Rast, razvoj i zaliha prirodne mješovite šume
u rezervatu prirode Jedlinka,
Saniga , M., S zan y i, O.: Dinamika prirodne obnove
u odabranim tipovima prebornih šuma,
G u b k a, K.: Sastojinska struktura gornje granice šume
u ovisnosti o ekspoziciji i nadmorskoj visini,


Hladik, M, Sedmak, R.: Utjecaj prorjedana strukturu
i proizvodnju bukove sastojine (na primjeru
trajne pokusne plohe Poruba),


Smelko , S.: Nasumični načini utvrđivanja plošnih
udjela kvalitativnih i kvantitativnih značajki stanja
šume i njihova moguća točnost,


S cheer , L´.: Modeli procjene nekih karakteristika stanja
šume na temelju satelitskih snimaka,


Zihvalnik, S., Tunäk, D.: Poligonizacija u šumovitim
područjima pomoću elektroničkih tahimetara,


Pavličkova, A., Frandel, M.: Utjecaj uskladištenja
dendrokronološkog materijala na veličinu radij
alnog prirasta,


Garaj , R: Trofejna kakvoća muflona (Ovis musimon
Pali.) u Slovačkoj,


Jakubis , M.: Istraživanja o bujičnim karakteristikama
pritoka vodnog bazena Hrinova u području
zaštićenog krajolika Poljana, rezervata biosfere,


Koren , J.: Površinsko otjecanje i vodna erozija šumskog
tla oštećenog privlačenjem traktora s kotačima,


Lukač , T.: Stabilnost, mobilnost i djelotvornost malog
traktora s kotačima MKT 6x6,
Tuček , J.: Prikupljanje empiričkog materijala za modeliranje
dimenzija smrekinih grana,
Demko , J.: Toplina spaljivanja smole četinastih vrsta
drveća,
Marko , J.: Studij geometrije oruđa bezivernogreznog
mehanizma,
Mikleš , M.: Stabilnost šumskih tegljača na padinama,
Smrtnik, J., Abdusalamovovä, V.: Procjena potražnje
drva u Republici Slovačkoj.


I. Mikloš
MONTI E BOSCHI, 1. siječanj- veljača 1998.


Bounous G., Giacalone G., Mondo M.:
Aktualna situacija i problematika uzgajanja kestena
u pokrajini Cuneo


U sjeverozapadnoj Italiji pitomi je kesten vrijedan
prirodni resurs i karakterističan element njezina krajobraza.
Povećano zanimanje za proizvodnju kvalitetnih
plodova i preradu drva potaklo je istraživanja u pokrajini
Cuneo sa ciljem da se utvrde opće značajke nasada,
površina, proizvodnja, zdravstveno stanje sastojina i
komercijalni aspekt proizvodnje.


Rezultati istraživanja pokazali su da kesten zaprema
površinu od oko 25.000 ha s ukupnom proizvodnjom
od 8.400 tona u godini 1996. Većina kestenika starija je


od 40 godina. Rak kestenove kore (Cryphonectria parasitica)
i tintana bolest (Phytophthora spp.) još su uvijek
čimbenici koji ograničavaju proizvodnju. U pokrajini
postoji vrlo velika genetička raznolikost. Utvrđena
su 43 kultivara ili ekotipova, koji se odlikuju specifičnom
kakvoćom plodova pa se koriste za kandiranje,
pečenje, kuhanje, kao suhi plodovi i kao brašno.


LaMarca 0.,Gambi L.,Pignatti G.,Sanesi
G.: Istraživanja vegetacije i staništa na jednom
odlagalištu otpada podvrgnutom rekultivaciji


Prikazani su rezultati petogodišnjih opažanja (19921996)
na nekoliko nasada zeljastih biljaka, grmova i dr




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 70     <-- 70 -->        PDF

venastih vrsta najednom smetištu nakon rekultivacije.
Analize su ukazale na važnost izbora zeljastih vrsta
kako bi se one primile i razvile u biljnu zajednicu visokog
stupnja stabilnosti. Od drvenastih biljaka najbolje
rezultate pokazali su crni jasen, glog, čempres, hrast
medunac i pirakanta, kako u pogledu zakorjenjivanja,
tako i u općem stanju, izraženom u prirastu. Zapaženo
je osim toga da na temperaturu u raznim dubinama terena
utječu otpaci te morfologija i fizikalne karakteristike
gornjeg, posljednjeg sloja.


Rovelli E.: Razmatranja o jednoj mješovitoj
šumi u središnjim Apeninima


Autor opisuje i analizira glavne značajke i posebnosti
jedne male mješovite šume, smještene na planinskom
lancu Monte Simbruini, na vrlo visokoj koti


(1.700 m), iznimnoj za takvu biljnu zajednicu. Lokalitet
se nalazi u jednoj krškoj udubini, prilično kamenitoj,
izloženoj prema sjeveru. Biljni sastav slijedi gotovo u
potpunosti šumske formacije tipične za toplija submontana
straništa. Glavne su vrste: javor mliječ, gorski javor,
obični jasen i planinski brijest. Autor uočava poluprirodni
karakter ove mješovite šumice, koja je bogata
stablima vrlo velikih dimenzija, a njih prate vrste inače
rijetkih grmova. To su razlozi da se ona posebno vrednuje
i zaštiti.
Intini M., Paoletti E., Lombardi M.:


Pojava i značajke gljive Fomes fomentarius na sta


blima u jednom gradskom parku


Evidentira se rasprostranjenost truleži drveća u parku
Cascine u Firenci (oko 90% stabala oboreno je iz sanitarnih
razloga), čemu je glavni uzrok gljiva Fomesfomentarius,
izolirana s oko 40% trulih stabala.


Osim karakterizacije, simptomatologije, načina rasprostranjenja
na napadnutim biljkama i plodnih tijela
na trulom drveću, istraživane su razlike između izolata
dobivenih iz četiri najčešće napadnutih vrsta (crnika,
topola, lipa i platana) u pogledu sposobnosti rasta i degredacije
drva te makro-i mikrokarakteristike micelija.


Nedostatak jasnih razlika među izolatima nije dozvolio
zaključak o postojanju dobro definiranih sojeva
Fomes fomentarius. Obrnuto, 11 dobro istraživanih vrsta
(topola, crnika, lipa, platana, brijest, ginko, divlji
kesten, koprivić, eukaliptus, pinija, čempres) reagiralo
je jasno različito na dekompoziciju. Najotpornije je drvo
četinjača, a najosjetljivije drvo topole, eukaliptusa,
lipe i platane.


Spinel li R., Spinel li R., Ricci F.:


Prikupljanje otpadaka od sječe šuma


U članku se prikazuju komparativni pokusi prikupljanja
otpadaka nastalih nakon sječe u jednoj kesteno


voj šumi. Testirana su dva neintegrirana sustava. Prvi se
sastoji u sjeckanju na čitavom terenu pomoću sjeckalice
TP 960 VH i tegljača Spragelse s poljoprivrednim
traktorom. U drugom sustavu odsječeno granje izvozi
iz šume traktor s tegljačem, a zatim se ono sjecka pomoću
biotrituratora.


Troškovi skupljanja kreću se između 100.000 i


130.000 lira po toni suhe tvari. Dodatkom od 20.000 lira
po toni za transport, cijena franko tvornica nije daleko
od one koja je prihvatljiva za bioenergetske centrale.
Oba se sustava mogu usavršiti kako bi se povećala
proizvodnost i snizili troškovi. U oba slučaja ukupna
je investicija u specijaliziranu opremu prilično ograničena:
45 milijuna za tegljač sjeckalicu i 65 milijuna
za triturator. Izgleda daje prednost na strani prvog sustava,
jerje on jeftiniji, investicije su manje, a može djelovati
na manjem prostoru. Treba još provjeriti hoće li
tako ostati i nakon što se oba sustava usavrše. Konačno,
trebat će bolje proučiti intgegrirane sustave kako bi se
provjerilo mogu li i oni biti ekonomičniji.
Andrij an G.: Projekt suradnje sa Sveučilištem
u Sarajevu


Razaranja Sarajeva u prošlom ratu nisu mimoišla ni
Šumarski fakultet u tome gradu. No, još prije završetka
opsade grada, europski, a napose talijanski šumari
počeli su se dogovarati o tome kako da pomognu bosanskim
kolegama. Njima se pridružio i međunarodni
studentski zbor IMISO {Intersectorial Meeting of International
Student´s Organizations) na svome godišnjem
skupu u Belgiji 1995. godine. Iste je godine prof.
Pius si sa Sveučilišta u Firenci uputio apel talijanskim
šumarima za pomoć sarajevskom Šumarskom fakultetu,
u dogovoru s umirovljenim profesorom istog
fakulteta K. Pintarićem.


Odmah nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma,
u prosincu 1995. godine, jedna je talijanska delegacija
posjetila Sarajevo kako bi na licu mjesta utvrdila potrebe
Fakulteta. Tom su prigodom članovi delegacije
saznali da se od početka rata broj studenata smanjio od
600 na 80, a broj nastavnika od 30 na 12. Ipak, od 1992.
godine uspjela su diplomirati 32 studenta.


Jedan od hitnih zadataka obnove je oprema laboratorija,
koji su pretrpjeli najveća oštećenja (kemija, pedologija,
fiziologija, entomologija, fitopatologija).


Do druge posjete talijanske delegacije došlo je u srpnju
1996. kada je dopremljen predviđeni materijal te su
razmotreni uvjeti funkcioniranja Fakulteta. Od 9. do 15.
svibnja 1997. jedna grupa šumarskih stručnjaka s Fakulteta
u Sarajevu na čelu s prof. Pintarićem, sudjelovala
je na savjetovanju o raznim šumarskim problemima,
što su ga za potrebe sarajevskih šumara zajednički
organizirali Poljoprivredni fakulteti u Firenci i Padovi.