DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 79 <-- 79 --> PDF |
ZNANSTVENA DJELATNOST Znanstvena djelatnost predloženika započinje njegovim dolaskom u bivši Institut za četinjače 1966. godine. Odmah se uključuje u rad na projektu "Hibridizacija četinjača različitih provenijencija", američki projekt, koji vodi akademik Mirko Vidaković, zatim selekciju i izbor plus stabala, planiranje i osnivanje terenskih pokusa, osnivanje i motrenje testa potomstva polusrodnika europskog ariša, stoje bio njegov magistarski rad. Predloženik je proveo godinu dana (1971) na usavršavanju u Raleigh-u, SAD, položivši 6 ispita iz programa doktorskog studija (North Carolina State University). Nakon magistarskog rada (1973) posebno se bavi istraživanjima varijabilnosti provenijencija obične smreke što mu je poslužilo za izradbu doktorske disertacije (1984). Dokazao je kako se kod umjetne obnove šuma pravilnim izborom odgovarajućim provenijencija može povećati stabilnost šumskih ekosustava te unaprijediti proizvodnja biomase. Od 1991. do 1995. surađuje na projektu "Šumske kulture, zaštita i obnova šumskih ekosustava" za što financijsku potporu osigurava Ministarstvo znanosti i tehnologije. Vrlo aktivno surađuje i na projektu "Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava Hrvatske", koji financiraju "Hrvatske šume" p.o. Zagreb. Sada je voditelj teme "Oplemenjivanje šumskog drveća i unapređenje proizvodnje šumskog sjemena za obnovu šuma", prve teme iz programa trajne istraživačke djelatnosti "Obnova i zaštita šumskih ekosustava". Financijsku potporu za ovaj program osigurava Ministarstvo znanosti i tehnologije. Surađuje i na programu "Hrvatskih šuma", ponajprije potprojektu "Podržavanje učinkovitog povećanja šumskih površina". Bio je voditelj tima koji je izradio "Razdjelbu šuma Hrvatske na sjemenske oblasti zone i jedinice". Uključen je u međunarodna istraživanja genetske varijabilnosti obične bukve (EU). Koordinator je rezolucije: S2 - Očuvanje šumskog genofonda (Strasbourg 1990) i H2 - Očuvanje biološke raznolikosti europskih šuma (Helsinki 1993). Odlukom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva nacionalni je koordinator u okviru programa očuvanja genofonda europskih šuma (EUFORGEN). Posebno se bavi socijalnim listačama - hrastom lužnjakom i kitnjakom, običnom bukvom te običnom smrekom. U okviru projekta Svjetske banke "Obnova i zaštita obalnih šuma" koordinator je istraživačkog projekta "Uzgoj, oplemenjivanje i uporaba alepskog i brucijskogbora". Dr.sc. Joso Gračan predstavnik je Hrvatske u Europskom šumarskom institutu sa sjedištem u Joensuu (Finska) i Međunarodnoj udruzi za mediteranske šume u Marseilleu. Znanstvena djelatnost predloženika obuhvaća ne samo problematiku oplemenjivanja šumskog drveća, nego i genetsku specifičnost mineralne prehrane šumskog drveća, očuvanje biološke raznolikosti naših šuma, kao sušenje i propadanje šuma. Predloženik je rezultate svojih istraživanja objavio u šestdesetjednom (61) znanstvenom radu, od čega su tri (3) znanstvena rada prve (a,) skupine i indeksirana u Science Citation Index (SCI), četrnaest (14) su znanstveni radovi druge (a2) skupine indeksirani u CAB-u, a trinaest (11) su znanstveni radovi treće (a3) skupine objavljeni u zbornicima radova s međunarodnih znanstvenih skupova s recenzijom uredništva. Ostala tridesettri rada (33) su objavljena u sekundarnim časopisima. Ukupan "impact factor" časopisa u kojima su radovi predloženika objavljeni iznosi 13,7. Poslije zadnjeg izbora u znanstveno zvanje taj faktor iznosi 9,5. Predloženik je ukupno objavio 89 znanstvenih i stručnih radova, koji daju potpuni pregled njegove aktivnosti kao priznatog i poznatog znanstvenika iz oplemenjivanja šumskog drveća, ne samo u nas nego i u inozemstvu, vrsnog direktora i ravnatelja šumarskog instituta, te sposobnog promicatelja hrvatske šumarske znanosti i Hrvatske u cjelini. Na brojnim međunarodnim kongresima i znanstvenim skupovima svojom mirnoćom i skromnošću, dobrim znanjem engleskog jezika je širio istinu o Hrvatskoj i Hrvatima. Najbolji znanstveni radovi predloženika (17) indeksirani su u SCI i CAB-u, kao i objavljeni u zbornicima s međunarodnih znanstvenih skupova (13). Ipak, smatramo za potrebito istaći, kako bi se 14 znanstvenih radova (SCI i CAB) od ukupno 30, moglo smatrati zaista kao najbolji, odnosno izvorni. Nastavno navodimo sažet pregled znanstvenih radova: USPIJEVANJE RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA DOMAĆIH I UNEŠENIH VRSTA ŠUMSKOG DRVEĆA Sedamnaest indeksiranih znanstvenih i četrnaest ranekih unešenih (introduciranih) vrsta šumskog drveća dova iz skupine b) obuhvaćaju opsežna istraživanja us( sitkanska smreka i Pinus contorta). Ova istraživanja uz pijevanja različitih provenijencija najvažnijih domaćih vođenje Šumarskog instituta spadaju u najvažnija znan( hrast lužnjak, bukva, smreka, jela i obični bor) kao i stvena ostvarenja predloženika. |