DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 79     <-- 79 -->        PDF

ZNANSTVENA DJELATNOST


Znanstvena djelatnost predloženika započinje njegovim
dolaskom u bivši Institut za četinjače 1966. godine.
Odmah se uključuje u rad na projektu "Hibridizacija
četinjača različitih provenijencija", američki
projekt, koji vodi akademik Mirko Vidaković, zatim selekciju
i izbor plus stabala, planiranje i osnivanje terenskih
pokusa, osnivanje i motrenje testa potomstva polusrodnika
europskog ariša, stoje bio njegov magistarski
rad. Predloženik je proveo godinu dana (1971) na usavršavanju
u Raleigh-u, SAD, položivši 6 ispita iz programa
doktorskog studija (North Carolina State University).
Nakon magistarskog rada (1973) posebno se
bavi istraživanjima varijabilnosti provenijencija obične
smreke što mu je poslužilo za izradbu doktorske disertacije
(1984). Dokazao je kako se kod umjetne obnove
šuma pravilnim izborom odgovarajućim provenijencija
može povećati stabilnost šumskih ekosustava te unaprijediti
proizvodnja biomase. Od 1991. do 1995. surađuje
na projektu "Šumske kulture, zaštita i obnova šumskih
ekosustava" za što financijsku potporu osigurava Ministarstvo
znanosti i tehnologije. Vrlo aktivno surađuje i
na projektu "Unapređenje proizvodnje biomase šumskih
ekosustava Hrvatske", koji financiraju "Hrvatske
šume" p.o. Zagreb.


Sada je voditelj teme "Oplemenjivanje šumskog drveća
i unapređenje proizvodnje šumskog sjemena za
obnovu šuma", prve teme iz programa trajne istraživačke
djelatnosti "Obnova i zaštita šumskih ekosustava".
Financijsku potporu za ovaj program osigurava
Ministarstvo znanosti i tehnologije. Surađuje i na programu
"Hrvatskih šuma", ponajprije potprojektu
"Podržavanje učinkovitog povećanja šumskih površina".
Bio je voditelj tima koji je izradio "Razdjelbu
šuma Hrvatske na sjemenske oblasti zone i jedinice".


Uključen je u međunarodna istraživanja genetske
varijabilnosti obične bukve (EU). Koordinator je rezolucije:
S2 - Očuvanje šumskog genofonda (Strasbourg
1990) i H2 - Očuvanje biološke raznolikosti europskih
šuma (Helsinki 1993). Odlukom Ministarstva poljoprivrede
i šumarstva nacionalni je koordinator u okviru
programa očuvanja genofonda europskih šuma (EUFORGEN).
Posebno se bavi socijalnim listačama - hrastom
lužnjakom i kitnjakom, običnom bukvom te običnom
smrekom.


U okviru projekta Svjetske banke "Obnova i zaštita
obalnih šuma" koordinator je istraživačkog projekta
"Uzgoj, oplemenjivanje i uporaba alepskog i brucijskogbora".
Dr.sc. Joso Gračan predstavnik je Hrvatske
u Europskom šumarskom institutu sa sjedištem u
Joensuu (Finska) i Međunarodnoj udruzi za mediteranske
šume u Marseilleu.


Znanstvena djelatnost predloženika obuhvaća ne samo
problematiku oplemenjivanja šumskog drveća, nego
i genetsku specifičnost mineralne prehrane šumskog
drveća, očuvanje biološke raznolikosti naših šuma, kao
sušenje i propadanje šuma.


Predloženik je rezultate svojih istraživanja objavio u
šestdesetjednom (61) znanstvenom radu, od čega su tri


(3) znanstvena rada prve (a,) skupine i indeksirana u
Science Citation Index (SCI), četrnaest (14) su znanstveni
radovi druge (a2) skupine indeksirani u CAB-u, a
trinaest (11) su znanstveni radovi treće (a3) skupine
objavljeni u zbornicima radova s međunarodnih znanstvenih
skupova s recenzijom uredništva. Ostala tridesettri
rada (33) su objavljena u sekundarnim časopisima.
Ukupan "impact factor" časopisa u kojima su radovi
predloženika objavljeni iznosi 13,7. Poslije zadnjeg
izbora u znanstveno zvanje taj faktor iznosi 9,5.


Predloženik je ukupno objavio 89 znanstvenih i
stručnih radova, koji daju potpuni pregled njegove aktivnosti
kao priznatog i poznatog znanstvenika iz oplemenjivanja
šumskog drveća, ne samo u nas nego i u inozemstvu,
vrsnog direktora i ravnatelja šumarskog instituta,
te sposobnog promicatelja hrvatske šumarske
znanosti i Hrvatske u cjelini. Na brojnim međunarodnim
kongresima i znanstvenim skupovima svojom
mirnoćom i skromnošću, dobrim znanjem engleskog
jezika je širio istinu o Hrvatskoj i Hrvatima.


Najbolji znanstveni radovi predloženika (17) indeksirani
su u SCI i CAB-u, kao i objavljeni u zbornicima s
međunarodnih znanstvenih skupova (13). Ipak, smatramo
za potrebito istaći, kako bi se 14 znanstvenih radova
(SCI i CAB) od ukupno 30, moglo smatrati zaista
kao najbolji, odnosno izvorni. Nastavno navodimo sažet
pregled znanstvenih radova:


USPIJEVANJE RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA DOMAĆIH I
UNEŠENIH VRSTA ŠUMSKOG DRVEĆA


Sedamnaest indeksiranih znanstvenih i četrnaest ranekih
unešenih (introduciranih) vrsta šumskog drveća
dova iz skupine b) obuhvaćaju opsežna istraživanja us(
sitkanska smreka i Pinus contorta). Ova istraživanja uz
pijevanja različitih provenijencija najvažnijih domaćih vođenje Šumarskog instituta spadaju u najvažnija znan(
hrast lužnjak, bukva, smreka, jela i obični bor) kao i stvena ostvarenja predloženika.