DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 97     <-- 97 -->        PDF

djeca. Mi kolege ćemo im pomoći


gdje god to budemo trebali i mogli,


jer čovjek ne može sam na svijetu, a


uz pomoć prijatelja je lakše.


U ime svih zaposlenika Hrvat


skih šuma, prijatelja i znanaca kojih


si toliko imao, iskrena sućut obitelji


i ostaloj rodbini.


Dragi Mijo, hvala ti za svaku


Tvoju riječ i lahka Ti bila


hrvatska zemlja.


Hrvatsko šumarsko društvo
ogranak Bjelovar
predsjednik Milan Presečan


1998)


Odabrao je pravi način borbe za


Domovinu, struku i obitelj, kako u


miru, tako i u Domovinskom ratu,


iz kojeg se vratio obogaćen mnogim


prijateljstvima sklopljenim onda


kadje bilo najteže.


Svoju je stranačku pripadnost


HKDU-u, uskladio sa vlastitom sa


vješću, svjetonazorom i tradicijom


kršćanskog odgoja, te se bez kalku


lacija već na početku uključio u njen


rad.


Biranim su se riječima od njega o


prostili i predstavnik stranke i pred


stavnik Udruge dragovoljaca Do


movinskog rata.


Pred njim su bili jasni i plemeniti


ciljevi, brižnog oca, dobrog supruga i


sina, pouzdanog prijatelja, skromnog


i nadarenog čovjeka, čija su djela


govorila više od riječi.


Nažalost te su subote tragično


prekinuti svi njegovi planovi i snovi.


Bio je omiljen i među mađarskin,


šumarima, koji su jednako bolno kao


i mi doživjeli ovu tragediju i odali


posljednju počast našem Ivi.


I na kraju opraštajući se od Tebe


dragi Ivo, mogu samo još jednom, u


ime svih kolega šumara koji su Te


poznavali, izraziti duboku sućut


Tvojoj obitelji, a Tebi zahvaliti za


sve što si učinio u svom kratkom ali


sadržajnom životu.


Počivao u miru Božjem i neka Ti
je lahka hrvatska zemlja.


Josip Gregurec, dipl. inž. šum.


Domovine. Šteta što nije uspio.


NE-NE živimo i ne čuvamo svoju
prirodu, svoju okolinu, svoje izvore
i vode. Ostavljamo u njoj svoje
odbačene i nepotrebne stvari. Koristimo
više no što smijemo. Umire
nam priroda! Bolesna je! Umiru
nam šume!. Bolesne su! Jesmo li i
sami bolesniji ali i krivi za to? Da.
jesmo.


Mijo je teško obolio u ljeto prošle
1997. godine. Nastojao je, bio
uporan, sve do samog kraja. I vjerovao
je. Vjerovali smo i mi!


Hvala svima koji su nesebično
pomagali njegovoj supruzi Dragici
u najtežim trenucima bolesti i rastanku.
Hvala njegovim susjedima,
prijateljima, lječnicima i osoblju
naše bolnice u Bjelovaru.


Ovo je sve tragičnija godina, u
kojoj uz šume nestaju i umiru naši
najbolji šumari. Što će šuma bez šumara?


Ostadoše, uz našu kolegicu Dragicu
dipl. inž. šumarstva, srednjoškolka
Mirna i Damir u 8 razredu
osnovne škole! Odlični đaci i dobra


IVAN SVARC, dipl. inž. šum. (1960


Dana 13. lipnja 1998. godine tragično
je preminuo Ivan Svare ,
dipl. inž. šum. Okrutna sudbina otela
gaje obitelji i struci u zanosu stvaranja
i u naponu snage.


Dvoje djece ostalo je bez brižnog
oca, koji je nažalost u nezavršenu
kuću ugradio i vlastiti život.


Naglo zaustavljen, ostao je bez
šanse da do kraja izbrusi svoj nesumnjivi
dar poduzetnosti, te da u struci
dođe do kraja dobro započetog
puta.


Rođen uzdali 11.prosinca 1960.
godine, djetinjstvo je proveo uz rijeku
Dravu, Čambinu i Repaš, te i nije
čudo da se vrlo rano odlučio za šumarsku
struku. Srednju je Šumarsku
školu završio u Karlovcu, a Šumarski
fakultet 1986. godine u Zagrebu.


Iste se godine zaposlio u bivšem
Šumskom gospodarstvu Bjelovar,
Šumariji Koprivnica. Tamo je pro


veo pripravnički staž i radio na poslovima
uzgoja i iskorištavanja šuma
do 1991. godine.


Od osnutka javnog poduzeća
"Hrvatske šume" radio je na mjestu
revirnika u Šumariji Koprivnica do
1995. godine.


Od tada, pa sve do tragičnog udesa,
Ivo je radio u Proizvodnom odjelu
Uprave šuma Koprivnica, na radnom
mjestu stručnog suradnika za
uzgajanje šuma.


Kao mlad šumar suočio se sa
ogromnom problematikom obnove,
kako nizinskih šuma hrasta lužnjaka,
jasena i johe, tako i brdskih šuma
hrasta kitnjaka bukve i graba.


Prihvatio je to kao šansu za potvrdu
vlastitog iskustva, ali i mogućnost
sticanja novih spoznaja vezanih
za problematiku gospodarenja
šumama.


Svojom komunikativnošću i dobrim
poznavanjem mađarskog jezika,
pomogao je da se suradnja hrvatskih
i mađarskih šumara, kao i profesora
Šumarskih fakulteta Zagreba i
Šaprona, odvija u spontanoj i ležernoj
atmosferi, u kojoj je olakšana
razmjena iskustava i informacija.


Pogotovo je to došlo do izražaja
u susretima predstavnika Uprava šuma
Koprivnica i Kapošvar, koje veže
zajednička problematika gospodarenja
šumama uz rijeku Dravu i u
njenom širem pojasu.


Svojim je djelovanjem utjecao
da granicu ne doživimo kao crtu koja
razdvaja, već crtu koja spaja.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 98     <-- 98 -->        PDF

UPUTE AUTORIMA


Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja
šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode,
lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja,
savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz
domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje
iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje
šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se
odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i
crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva,
te radove Hrvatskoga šumarskog društva.


Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju
zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i
sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni
članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak)
na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih
razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke
razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba
biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom
na papiru formata A4.


Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg:


- Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi
članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2
stranice napisane s proredom na papiru formata A4.
- U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati
ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što
omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene
spoznaje iz određenog područja šumarske struke i
prakse.
- Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih
stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice,
crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom
na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima
Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove
nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost
opravdavaju.
- Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati
sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi
o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote)
navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan.
- Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom,
metodološkim napomenama, raspravom,
rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika
i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom
jeziku.
- Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom,
dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom
arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice
gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju
se malim slovima i navode se odmah iza tablica.
- Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih
veličina, dok manje poznate fizikalne veličine
treba posebno objasniti u jednadžbama i si.
-Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu


razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima


kuko slijede.


- Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno
od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora
i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu
biti u omjeru 2:1.
- Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i
brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake
fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne
i kontrastne.
- Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost
članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima.
- Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu
na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo:
1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski
fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
2. Prpić,B. iKomlenović,N. iSeletković,
Z. 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski
list 5-6, str. 195-215.
- Pored punog imena i prezimena autora treba
navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,
mr., dipl. inž....).
-Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s
pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom
računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni
rukopis predati na disketi 3.5".


- Potpuno završene i kompletne članke (disketu,
tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva.
Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani
jezik.
- Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg
područja na mišljenje u zemlji, a za
znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu.
- Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih
članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa.
Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne
može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se
može naručiti 20 separata.
- Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz
rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa,
JMBG, adresu i općinu stanovanja.
Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA


Zagreb, Trg Mažuranića 11


Telefon: 48 28 477,48 28 359


Telefax: 48 28 477