DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 11     <-- 11 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI -ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7 8, CXXJ1 (1998), 309-314
UDK 630* 629 + 425.001 (Abiety-Fagetm dinaricum Treg. 1957)


ŠUME GORSKOGA KOTARA JUČER I DANAS*


FORESTS OF GORSKI KOTAR YESTERDAY AND TODAY


Lucio SUSMEL


SAŽETAK: Šume četinjača i listača regije Gorskoga kotara u Hrvatskoj
spadaju među najprirodnije ekosustave u Europi. Na tri četvrtine spomenute
regije šume su raširene na 118 tisuća hektara i stoljećima podvrgnute disciplini
sječe. U svakom slučaju njihova prosječna drvna masa je od 320 u 1950. godini
pala danas na 282 kubična metra po jednom hektaru. 1 u ovim prestižnim
šumama raširilo se posljednjih godina odumiranje obične jele, koje je tu vrstu
pogodilo u mnogim krajevima Europe. Odatle prepreke procesu normalizacije.
Budućem upravljanju šumom značajan doprinos mogle bi dati studije i istraživanja
koje Šumarski fakultet u Zagrebu provodi na nizu pokusnih ploha
koje predstavljaju šumske tipove od kojih je šuma sastavljena.


Profesor Lucio S u s m e l poznat je Šuma u državnom vlasništvu obusvim
talijanskim stručnjacima iz pohvaća
cea 96 tisuća hektara, odnosno
dručja šumarstva po svojim ekspert-tri četvrtine regije (127 tisuća hektara),
nim studijama o šumama naše zemlje, ima drvnu zalihu od 28 milijuna kukoje
još uvijek inspiriraju djela broj- -*w bičnih metara, od kojih 16 m´ četinjača
nih stručnjaka zaposlenih na pobolj(
jela i smreka) i 12 m3 listača (bukva i
šanju i uređenju naših šuma. Prof. W:´m grab). Danas ima prosječni obrast od
Susmel bio je puno godina savjestan U~.!wnašega časopisa. Stoga smo A ^ ^ ^^^ B I dišnju proizvodnju od pel kubičnih
sretni što ćemo objaviti ovaj članak u |1|. M I J metara po svakom hektaru, što je tri
kojemu istaknuti znanstvenik, poziva-A 1 . » ff puta više od europskoga prosjeka.
/ući se na eksperimentalne šume bliske |f& 1


U U planinsko-alpskom kompleksu


nam Hrvatske, iznosi još jedanput ne-1 mk 1


i šumskih ekosustava, neobično boga


ke od svojih vrijednih učenja o gospo-| »


k l U H tih razinama heterotrofa, otvaraju se


darenju šumama preborne strukture. §


Wgf ESS prelijepe doline i ponikve, ispresijecane
ponorima karbonskih formacija


1. Hrvatska regija Gorski kotar (u doslovnom prijekraškoga
tipa, koje prevladavaju u nizovima silikatnih
vodu "šumovita planina"), istočno od Rijeke duž ceste stijena. Budući da se ondje uzdižu uzvisine od 1.100 do
prema Zagrebu, sadrži u dolinama opsežno ekološko 1.500 metara cea, prostor je izložen istočnim i južnim
blago, sazdano od spontanih cenoza četinjača i listača, zračnim strujama, što dolaze s Jadrana udaljenoga 25državnih
i privatnih, koje zahvaljujući ambijentalim 30 km zračne linije. More ima ublažavajući utjecaj,
uvjetima predstavljaju primjer jedne od najprirodnijih iako on nije značajan zbog ograničene topline svoje voeuropskih
panorama. dene mase kao posljedice ulijevanja brojnih rijeka i hladnih
podvodnih izvora, te relativno male dubine. U
svakom slučaju, i bez ovoga ublažujućega djelovanja
klima Gorskoga kotara, osobito tamo gdje je izložen istoku,
ima obilježja izrazite kontinentalne klime, kao što


* Original: Le foreste del Gorski Kotar ieri e oggi, Monte c Boschi N°
3-4/1988, str. 7-10. na krajnjem jugu, u lancu dinarskih Alpa, imaju njihovi




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 12     <-- 12 -->        PDF

L. Susmel: ŠUME GORSKOG KOTARA JUČER 1 DANAS
Šumarski list br. 7 8, CXXII (1998), 309-314
juća Fagetumu Pavarija (srednja godišnja temperatura
7° C, kišovitost oko 2000 milimetara godišnje uz najviše
4000, vlažnost zraka 80 %), zadovoljava termohidričke
vrijednosti oceanskih vrsta kao što su jela i bukva,
koje dobro uspijevaju ostavljajući na rubu smreku i
grab, čiji su ekološki zahtjevi, kao što se zna, drukčiji.
Mae slučajno da od devet biljnih zajednica prepoznatih
na ovom području šest pripada bukovoj šumi, jedna jelovoj,
a dvije šumi smreke; svaka od njih ukorijenjena u
vlastitom prostoru, s različitim slojevima drveća, niskoga
rašća i grmlja te različitom interakcijom tla. Pedološki
spektar sadrži tamno tlo niskoga i visokoga stupnja
kiselosti s organskim horizontom dobro razvijenim
na silikatnim maticama i tendencijalno neutralnom


Slika 1. Sungerski lug, Gorski kotar, nastavno-pokusni šumski


tlu s raskošnim slojem male dubine i svježim na kar


objekt Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


(Foto: D. Klepae)
bonskim stijenama. Humusi se uobličuju u zoogenske
oblike (muli i moder) s varijacijama i prijelaznim obli


unutarnji obronci, dok se na obroncima na suprotnoj cima od mjesta do mjesta u šumi, a ako se mogu pove


strani, uz dalmatinsku obalu, mogu uživati blagodati zati s gustoćom drvenoga sloja, tvore neobične anomal


mediteranske klime. Naša prijelazna klima, odgovara-ne i patološke forme.


Tablica 1. Osnovni podatci za 7 pokusnih ploha (prva grupa) u Gorskom kotaru (1950. i 1951.)


Broj Naziv Površina Tip šume Prosječni godišnji Tlo
plohe (ha) debljinski prirast
u m 1,30 (mm)
I Ruhač 143,10 jela-bukva 3,43 vapneno
III Lisičine 38,03 jela-bukva 2,91 vapneno
IV Lisičine 18,21 jela-bukva 2,97 vapneno
VI Kupjački vrh 11,70 jela-bukva 4,05 vapneno
II Krize 149,30 jela 4,29 glineno
V Brloško 44,95 jela 4,04 glineno
VII Tuški laz 21,00 jela 3,03 glineno


Tablica 2. Jedinstveni parametri na nastavno-pokusnim plohama (druga grupa, 1962.) u Gorskom kotaru


Pokusna Kender Sungerski Rogozno Belevine Kupjački
ploha lug vrh
Jela-smreka70-
13-16 80-0-14 69-0-31 81-4-15 57-0-43
-bukva (%)
Statura(S) (m) 41 40 37,5 31 28
Broj stabala po 1 ha 182 195 168 311 440
Temeljnica (rrrVha) 52 44 42 38 42
Drvna masa (mVha) 897 707 667 474 452
(V=f) (560) (533) (470) (320) (267)
Najveći prsni 100 90-95 85-90 70-75 65-70
promjer (cm)
Godišnji volumni 6,3 12 7,5 9,8 7,7
prirast (mVha)




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 13     <-- 13 -->        PDF

L. Susmel: ŠUME GORSKOG KOTARA JUČER I DANAS Šumarski list br. 7 X, CXXII (1 WS). 309-3 14
Iznad sloja niskoga rašća šuma ujedinjuje poznatu
floru, u pravilu udruženu s bukvom, koja među ostalim
vrstama sadrži Cardamine, Asperulu, Asarum, Arum,
Daphne laureolu, itd.; na nezasićenim humusima dominira
jedna druga serija od koje su česti Hieracium,
Lycopodium, Blechnum, itd.


Ekosustav Gorskoga kotara može se pohvaliti sadržajnom
strukturom prehrambeno-energetskih lanaca.
Posebice npr. plemenitom divljači (onom od lovnoga
interesa, registriranom i po broju odstrijeljenih komada)
koja broji pedesetak kičmenjaka biljojeda i mesojeda:
od domaćih vrsta (lasice, psi, ptice), sezonskih vrsta
i selica (ptice) i zaštićenih vrsta (od vuka do risa, od nekih
grabljivica do orla i raznih drugih ptica), uz sisavce
kopitare, smeđega medvjeda, vepra, velikoga tetrijeba,
a svi su priželjkivana lovina lovaca, i ukoliko se radi o
izuzetnim primjercima, njihov se ulov slavi uz povijesni
ritual.


2. Sve šume Gorskoga kotara u sastavu su poduzeća
iz Delnica (smještenoga u srcu regije) koje gospodari državnim
šumama, a i privatnim (21,5 tisuća hektara), sve
u svemu sa 118 tisuća hektara. U ovim su šumama od polovice
šesnaestoga stoljeća primjenjivane različite normativne
odredbe kojima se u osnovi htjelo sačuvati prirodno
dobro disciplinom sječe. Istinsko uređenje bilo je
provedeno za vrijeme Austrije uslijed zakona o šumama
iz 1852., (primjenjivanoga na cijeloj Carevini), koji je
uveo princip potrajnoga prihoda i propisao obvezu da se
u općinskim šumama izrade različiti planovi za svaku
šumsko-gospodarsku jedinicu. Tako se nastojao stvoriti
permanentni instrument kojim bi se osiguralo optimalno
(normalno) stanje: stanje koje je u to vrijeme simbolizirano
standardnim modelom cenoze obične jele. No nakon
istraživanja provedenih krajem devetnaestoga i početkom
dvadesetoga stoljeća u Francuskoj (De Liocourt,
Schäffer-Gazin- D´Alverny, itd.), Švicarskoj (Knuchel,
Leibundgut, itd.) i Njemačkoj (Koestler, Plochmann,
itd.) nova činjenica u ovoj grani dogodila se 1961., kada
se norma (model) mogla odrediti ne više empirijski kao
u prošlosti, nego racionalno, uz uporabu parametra šume,
definiranoga srednjom visinom stabala koja dominiraju
(Susmel, 1956., 1980.).
Nova koncepcija, temeljena na odnosu drvne zalihe
i osnovnih parametara (koeficijent K, obrast, maksimalni
promjer, itd.) bila je prihvaćena i u Hrvatskoj,
gdje ju je uveo prof. Dušan K1 e p a c, eminentni istraživač
i redoviti profesor za uređenje šuma na Sveučilištu
u Zagrebu, i razvio je dajući originalni doprinos u djelu
stoje služilo, a i danas služi kao uzor (Novi sistem uređivanja
prebornih šuma (1). Poljoprivredno-šumarska
komora, Zagreb, 1961.; II. izd. 1997.). Njegova nova
knjiga koja se nedavno pojavila (Iz šumarske povijesti
Gorskoga kotara u sadašnjost (2). Hrvatske šume, Za


greb, 1997.) uz obilnu brojčanu i slikovnu dokumentaciju,
u cjelini je posvećena šumama Gorskoga kotara,
gdje on već desetljećima djeluje sa svojim suradnicima,
raspolažući eksperimentalnim pokazateljima i njihovom
primjenom u praksi (didaktikom), što je također
prihvaćeno na Sveučilištu u Zagrebu. Sva prethodno
navedena istraživanja potkrijepljena osobnim iskustvom
razrađuju se u recentnoj knjizi, koja se doima kao
hvalospjev autora rodnoj zemlji, a talijanskim je znanstvenicima
poznat po svojoj koherentnoj vjeri u prirodan
uzgoj šuma.


3. U jednom šumskom kompleksu tako velikih razmjera,
koji je dugo vremena bio izložen promjenjivim
(javnim i privatnim) intervencijama za iskorištavanje,
ne iznenađuje što se tu nalaze, kao i manje-više svugdje,
različite strukture. One su raznodobne, jednodobne
i preborne. Među njima postoje primjeri vrlo dobre pre-
borne strukture koji daju sigurne indicije o mogućnostima
postizanja cilja kojemu već odavno teže najupućeniji
uzgajatelji šuma. Brojevi koji se odnose na sječu
državnih šuma tijekom posljednje polovice stoljeća,
skoro 21 milijun kubičnih metara četinjača i listača
(prosječno 409 tisuća kubičnih metara godišnje), govore
o precjenjivanju produktivnosti sjedne strane, a
s druge o redukciji prosječne drvne zalihe, s 320 na 282
Tablica 3. Prosječna normala za jelove prebornc šume


Gorskoga kotara po jednom hektaru* (s primjesom
bukve do 20 %)
Prsni promjer (d) (cm) Broj stabala
15 139
20 104
25 76
30 58
35 44
40 32
45 23
50 17
55 13
60 9
Ukupni broj stabala po
1 hektaru 376
Statura (S) ili srednja
visina domonantnih 33
stabala (H)(m)
Temeljnica (mVha) 32
Drvna zaliha (mVha) 350
Desetgodišnji etat (mVha) 100


* Za jelove preborne šume formulirano je 1961. pet normala za pet
bonitetnih razreda prema S. Šuriću (D. Klepae, 1997.).


ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 14     <-- 14 -->        PDF

L. Susmd: SUMH CiORSKOCi KOTARA JUČER I DANAS
kubičnih metara po I ha. Normalno srednje stanje, koje
je sugerirao Klepac, predviđalo je 329 kubičnih metara
po svakom hektaru s odnosom 60 % jele i 40 % bukve:
takva struktura skoro je posve odgovarala situaciji iz


1950. godine. Otada je došlo do involucije zbog pretjerane
sječe, koja je bila veća od prirasta. Na odlukama o
provođenju tretmana normalizacije (povremenom sječom
na način koji odgovara stvarnosti struktura) leži,
čini se, hipoteka vjerojatno dalekoga zemljopisnoga
podrijetla. Prije nekoliko godina nadvio se i nad Gorski
kotar poznati sindrom odumiranja jele, istom snagom
kojom je pogodio tu vrstu u većem dijelu europskih šuma.
"Danas," primjećuje Klepac, "se uzimaju u obzir
samo razborita mišljenja, inducirana redukcijom drvnoga
volumena na panju. To je posve jasno, no ne treba
zaboraviti to, kao ni činjenicu da se etat ne treba procjenjivati
na temeljima koje su događaji već nadišli ili samo
na sastojinskom prirastu, ma kakav on bio."


Propadanje jele neprijeporno se najviše pripisuje
onečišćenju atmosfere, a utvrđeno je tijekom 1992. do
1995. da preko polovice godišnjega volumnoga prirasta
otpada na suha jelova stabla (sušce). Samo u 1995. godini
jela je u Gorskom kotaru bila oštećena u iznosu od
138 tisuća kubičnih metara. Propadanje jele može se
suzbiti tako da se stabla koja se počinju sušiti na vrijeme
raspoznaju i posijeku. Na taj način bi se mogao
stvoriti rizik od pogoršanja strukture šume, a to je problem
o kojem "treba razmišljati s posebnom pažnjom imajući
na umu tri točke: iscrpljivanje prirodnoga resursa,
uništenje jele i ogoljenje planine." ... "Bilo bi neumjesno
imputirati postojeće stanje stvari šumarskim
stručnjacima koji vode brigu o šumi, jer oni rade dobro
svoj posao držeći se direktiva, odluka i instrukcija koje
dobivaju..." Gdje je onda rješenje problema? Odgovor


1 1


1


NDRMA CDN S=41n K=l,25
— 1 KENDER
60 2 Vv
\\ 2 SUNGERSKI lug
"SO
c D U — \
j
IN
40 \ \
\
L3 30
m -\
\
\
\

< 20
1
\\\
\
— -s . ** 10 * s ""
^ — i -Ü tr~
80 30 40 50 60 70 80 90 100 110
DIAMETRD, cm


Diagr. I. Počclni raspored stabala (1962.) na nastavno-pokusnim
plohama s usporedbom normale za srednju visinu dominantnih
stabala (S) od 41 mi koeficijentom geometrijske
progresije stabala (K) od 1,25.


Šumarski list bi. 7 X, CXX1I (1998), 309-314


je na političkom planu: "Šumarska služba će se morati
reorganizirati tako da dade drugi tijek ovim negativnostima,
preuređujući aktivnosti tako da se dobiju proizvodi
veće vrijednosti, te da se osigura stanovništvu trajno
zapošljavanje. I ne treba davati prednost samo ekonomskim
funkcijama šume, već treba uzeti u obzir i one zaštitne,
ekološke, estetske, rekreativne, turističke i društvene
funkcije kako bi ih se vrednovalo u skladu s mogućnostima
svake pojedine šumske gospodarske jedinice"
(Klepac, 1997.)


4. Zna se kakvu vrijednost u ovakvoj situaciji ima
ekipa uzgajivača i uređivača sa Sveučilišta u Zagrebu.
Još prije rata sežu prva iskustva s toga područja, kada
su bile izlučene eksperimentalne parcele za istraživanja,
usmjerene uglavnom na strukturu drvne zalihe (u
Crnom lugu, Fužinama, Delnicama, itd.). Podatci su se
izgubili na terenu. Stoga se pomislilo, inicijativom
Klepca, na stvaranje trajnih pokusnih ploha, koje su
doista bile postavljene u sedam šumskih predjela, izabrane
kako bi dovoljnom širinom pokazale različite
ekološke uvjete i cenoze na koje se odnose (foto. 1,2,3;
tab. 1). Nekim plohama bile su određene granice koje
su se poklapale s granicama odjela i odsjeka šumskogospodarskih
jedinica. Sveukupno ima 426 hektara, od
kojih je 211 pokriveno jelom i bukvom, a 215 čistom jelom
(tab. 1). Bilo je izvršeno više od šest tisuća mjerenja
debljinskoga prirasta izvrtaka, najeli svih debljinskih
razreda (6000 izbušenih svrdlom). Tako se, među
ostalim, moglo dokumentirati nešto veću srednju vrijednost
debljinskoga prirasta na silikatnom tlu, nego na
vapnenom. Debljinski prirast jele paraboličnoga i hiperboličnoga
tipa odgovarao je modelu preborne i jednodobne
strukture, pružajući precizne usporedbe o
prirastu i vremenima prijelaza s polovice prošloga sto>
CD»W


80 \> \ j NDRMA CDN S=31n, K«l,37
1 1 \ ELEVINE


T


l\l *4


70 \
— 3 DRMA CDN S=29m,K«l,42


P


\ ´


60 \ \
i \ :\ t T .
\ \


c50


* \
X 40 \ \
\
u 30 < X \


m \


< 20 \ \


, *\


A


10


\ \
i >~; — «i


20 30 40 50 60 70 80
DIAMETRD, cm


Diagr. 2. Raspored stabala na druge dvije nastavno-pokusne plohe s
usporedbom normala za srednju visinu dominantnih stabala
(S) od 31 mi 28 m i koeficijentom geometrijske progresije
stabala (K) od 1,37 i 1,42.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 15     <-- 15 -->        PDF

L. Susmel: ŠUME GORSKOG KOTARA JUČER I DANAS Šumarski list br. 7 8, CXXI1 (1998), 309-314
Slika 2. Sungerski lug, Gorski kotar, Grupimična preborna sječa.


Drvna masa na panju 707 m´/ha u 1962. i 533 m´/ha u


1966. godini


(Foto: D. Kicpac).


ljeća. Uz druge ciljeve - struktura, obnova, parametri,
dinamizam - određeno je, kako se to uočilo medu europskim
stručnjacima, pet drugih stalnih pokusnih ploha
u 1962. godini (Kicpac, Meštrović, Križance), s tim
da se osigura nastavak istom metodom istraživanja do
dvije tisućite (tab. 2).


Iz dijagrama 1 i 2 vidi se daje u 1962. struktura ovih
pokusnih ploha, s izuzetkom plohe Kupjački vrh i dijelom
Belevine, pokazivala manjak tanjih i srednjih stabala,
stoje naslijeđe manjkave obnove, a jedno vrijeme
pak višak debelih stabala, s naglaskom na jednodobnost.
Ako usporedimo stvarne drvne mase s onim normalnima
prema odnosu MN=S2:3 (sa staturom S mjerenom
na svakoj pojedinoj parceli), utvrdit ćemo veći obrast
od onoga kompatibilnoga s kapacitetom odgovarajućih
nadzemnih bioprostora.


Tako je s parametrima kod lisne površine i volumena
krošnje: npr. u Sungerskom lugu jedinstvena lisna
površina iznosi cea 200 tisuća kvadratnih metara nasuprot
stanja ravnoteže od 160 tisuća; i cea 46 tisuća kubičnih
metara nasprot 35 tisuća, što je masa krošnje. Uz
pokoji izuzetak, oskudnost obnove jele ispod jele (dobra
međutim ispod bukve, u potvrdu zakona alternacije)
efekti na strukturalni dinamizam mogli bi biti posljedica
ne samo obrasta, već i čistoće sastojina i prorijeđenosti
ili manjka donjih slojeva malakofilnih biljaka,
koje imaju sposobnost korekcije anomalnih evolucija
humusa. Ova hipoteza indirektno je potkrijepljena
paradigmom koju je dijelom formulirao prof. Klepac za
šume Gorskoga kotara, a koja predviđa manji obrast u
ravnoteži sa staturom: 350 kubičnih metara po svakom
hektaru sa 33 metra stature (visine dominantnih stabala),
(tab. 3), implicara stoje moguće tješnju mješavinu
vrsta. Obrast preborne strukture još jedanput dokazuje
daje temeljni parametar. U Cadoreu (Belluno) u 1950.,


Slika 3. Kendcr, Gorski kotar, nedaleko Turističkoga centra Delnice


pruža sliku bogatstva goranskih šuma prijašnjih vremena s


drvnom masom od 900 mVha


(Foto: D. Klepac).


kada je započela normalizacija jelovih šuma prema
ekološkim kriterijima, imali smo isti problem: pomanjkanje
obnove, no zbog gustoće šume kojaje, uz sastav
što gaje uvjetovao čovjek, bila, a i sada jest sastavljena
od 80 % smreke i 20 % jele. Uštedom barem polovice
prirasta i brižljivim tretiranjem, kao i povremenom planiranom
sječom, prosječna drvna masa porasla je od
220 početnih na 290 kubičnih metara u 1996., sa simultanim
približavanjem i u strukturi normalnom modelu s
29 metara stature (visine dominantnih stabala). Sada obnova
ne zabrinjava i rad na usavršavanju nastavlja se
mirnije. Stopa lisne površine kao i zasićenosti krošnje
ima vrijednosti koje neznatno odstupaju od normalnih.


Na pokusnim plohama Gorskoga kotara, s dužnim
oprezom, u posljednje vrijeme struktura stabala po debljinskim
razredima bila je dobrim dijelom ispravljena
i približena normalnim vrijednostima (foto 2). Ali nevolja
sušenja jele potakla je na prisilnu neplaniranu sječu,
stvarajući prepreku normalizaciji.


U odnosu na 1962. srednji obrast pokusnih ploha
smanjio se za cea jednu četvrtinu, što bi trebalo barem
pospješiti prirodnu obnovu. U državnim šumama slučaj
se čini delikatnijim, jer je šuma već prije nevolje kojaje
zadesila jelu pokazivala manji obrast u odnosu na normu
(stvarna drvna zaliha od 1970. bila je ispod 300 kubičnih
metara nasuprot normalnih 385 koje navodi Šumarski
institut i 314 koje predviđa Klepac). Ovaj događaj
podsjeća na onaj sa čistom jelovom šumom Vallombrose,
gdje je širenje Phonies annosus u posljednjih nekoliko
desetljeća prisililo na sječu stabala kojaje uništila
plan uređivanja, omogućujući, kako se očekivalo,
povratak manje artificijelnoj šumi.


Ostaje nam vidjeti do kada će odumiranje jele, koje
se nadvilo nad Gorski kotar sa zakašnjenjem u odnosu
na slične pojave u Europi, upropaštavati konzistenciju i




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 16     <-- 16 -->        PDF

L. Susmcl: SUMI: GORSKOG KOTARA JUCKR 1 DANAS Šumarski list br. 7 8, CXXII (199X), 309-314
mijenjati lice ovih prestižnih šuma od ekološkoga i priganju
uprave spremne da prema doktrini i organizaciji
rodnoga interesa koji nadilazi granice Hrvatske. nastavi djelo dugoga slijeda šumarskih stručnjaka, na
koje se u knjizi na dostojan način podsjeća citatima i


Ako se predviđanje još ne može odgonetnuti, u za


slikama, što su od ovoga bioma stvorili povijest i preni


mjenu za njega imamo sigurnost da očuvanje patrimo


jeli je u naše vrijeme.


nija ostaje povjereno rukama stručnjaka i budnom zala


SUMMA R Y: Conifer and deciduous forests of the region Gorski Kotar present
the most natural ecosystem in Croatia. 75 % of this region is covered by
forests (118. 000 hectares). Forest management with the regulation of cut were
applied from the old time. Anyhow, the growing stock per 1 hectare of 320 in
1950. fell down to 282 cubic metres today.


As in the most region in Europa also in the region of Gorski Kotar Silver
Fir desease is very big problem. The dieback of many Silver Fir trees is great
obstacle in the process of the forest normalization.


The studies and the research carried out by the Forest Faculty of Zagreb
University on the many Sample plots of different type of forests could be very
helpful to the Forest Service in the region of Gorski kotar.


Za tisak priređeno u Centru za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima.