DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 13 <-- 13 --> PDF |
L. Susmel: ŠUME GORSKOG KOTARA JUČER I DANAS Šumarski list br. 7 X, CXXII (1 WS). 309-3 14 Iznad sloja niskoga rašća šuma ujedinjuje poznatu floru, u pravilu udruženu s bukvom, koja među ostalim vrstama sadrži Cardamine, Asperulu, Asarum, Arum, Daphne laureolu, itd.; na nezasićenim humusima dominira jedna druga serija od koje su česti Hieracium, Lycopodium, Blechnum, itd. Ekosustav Gorskoga kotara može se pohvaliti sadržajnom strukturom prehrambeno-energetskih lanaca. Posebice npr. plemenitom divljači (onom od lovnoga interesa, registriranom i po broju odstrijeljenih komada) koja broji pedesetak kičmenjaka biljojeda i mesojeda: od domaćih vrsta (lasice, psi, ptice), sezonskih vrsta i selica (ptice) i zaštićenih vrsta (od vuka do risa, od nekih grabljivica do orla i raznih drugih ptica), uz sisavce kopitare, smeđega medvjeda, vepra, velikoga tetrijeba, a svi su priželjkivana lovina lovaca, i ukoliko se radi o izuzetnim primjercima, njihov se ulov slavi uz povijesni ritual. 2. Sve šume Gorskoga kotara u sastavu su poduzeća iz Delnica (smještenoga u srcu regije) koje gospodari državnim šumama, a i privatnim (21,5 tisuća hektara), sve u svemu sa 118 tisuća hektara. U ovim su šumama od polovice šesnaestoga stoljeća primjenjivane različite normativne odredbe kojima se u osnovi htjelo sačuvati prirodno dobro disciplinom sječe. Istinsko uređenje bilo je provedeno za vrijeme Austrije uslijed zakona o šumama iz 1852., (primjenjivanoga na cijeloj Carevini), koji je uveo princip potrajnoga prihoda i propisao obvezu da se u općinskim šumama izrade različiti planovi za svaku šumsko-gospodarsku jedinicu. Tako se nastojao stvoriti permanentni instrument kojim bi se osiguralo optimalno (normalno) stanje: stanje koje je u to vrijeme simbolizirano standardnim modelom cenoze obične jele. No nakon istraživanja provedenih krajem devetnaestoga i početkom dvadesetoga stoljeća u Francuskoj (De Liocourt, Schäffer-Gazin- D´Alverny, itd.), Švicarskoj (Knuchel, Leibundgut, itd.) i Njemačkoj (Koestler, Plochmann, itd.) nova činjenica u ovoj grani dogodila se 1961., kada se norma (model) mogla odrediti ne više empirijski kao u prošlosti, nego racionalno, uz uporabu parametra šume, definiranoga srednjom visinom stabala koja dominiraju (Susmel, 1956., 1980.). Nova koncepcija, temeljena na odnosu drvne zalihe i osnovnih parametara (koeficijent K, obrast, maksimalni promjer, itd.) bila je prihvaćena i u Hrvatskoj, gdje ju je uveo prof. Dušan K1 e p a c, eminentni istraživač i redoviti profesor za uređenje šuma na Sveučilištu u Zagrebu, i razvio je dajući originalni doprinos u djelu stoje služilo, a i danas služi kao uzor (Novi sistem uređivanja prebornih šuma (1). Poljoprivredno-šumarska komora, Zagreb, 1961.; II. izd. 1997.). Njegova nova knjiga koja se nedavno pojavila (Iz šumarske povijesti Gorskoga kotara u sadašnjost (2). Hrvatske šume, Za greb, 1997.) uz obilnu brojčanu i slikovnu dokumentaciju, u cjelini je posvećena šumama Gorskoga kotara, gdje on već desetljećima djeluje sa svojim suradnicima, raspolažući eksperimentalnim pokazateljima i njihovom primjenom u praksi (didaktikom), što je također prihvaćeno na Sveučilištu u Zagrebu. Sva prethodno navedena istraživanja potkrijepljena osobnim iskustvom razrađuju se u recentnoj knjizi, koja se doima kao hvalospjev autora rodnoj zemlji, a talijanskim je znanstvenicima poznat po svojoj koherentnoj vjeri u prirodan uzgoj šuma. 3. U jednom šumskom kompleksu tako velikih razmjera, koji je dugo vremena bio izložen promjenjivim (javnim i privatnim) intervencijama za iskorištavanje, ne iznenađuje što se tu nalaze, kao i manje-više svugdje, različite strukture. One su raznodobne, jednodobne i preborne. Među njima postoje primjeri vrlo dobre pre- borne strukture koji daju sigurne indicije o mogućnostima postizanja cilja kojemu već odavno teže najupućeniji uzgajatelji šuma. Brojevi koji se odnose na sječu državnih šuma tijekom posljednje polovice stoljeća, skoro 21 milijun kubičnih metara četinjača i listača (prosječno 409 tisuća kubičnih metara godišnje), govore o precjenjivanju produktivnosti sjedne strane, a s druge o redukciji prosječne drvne zalihe, s 320 na 282 Tablica 3. Prosječna normala za jelove prebornc šume Gorskoga kotara po jednom hektaru* (s primjesom bukve do 20 %) Prsni promjer (d) (cm) Broj stabala 15 139 20 104 25 76 30 58 35 44 40 32 45 23 50 17 55 13 60 9 Ukupni broj stabala po 1 hektaru 376 Statura (S) ili srednja visina domonantnih 33 stabala (H)(m) Temeljnica (mVha) 32 Drvna zaliha (mVha) 350 Desetgodišnji etat (mVha) 100 * Za jelove preborne šume formulirano je 1961. pet normala za pet bonitetnih razreda prema S. Šuriću (D. Klepae, 1997.). |