DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 14     <-- 14 -->        PDF

L. Susmd: SUMH CiORSKOCi KOTARA JUČER I DANAS
kubičnih metara po I ha. Normalno srednje stanje, koje
je sugerirao Klepac, predviđalo je 329 kubičnih metara
po svakom hektaru s odnosom 60 % jele i 40 % bukve:
takva struktura skoro je posve odgovarala situaciji iz


1950. godine. Otada je došlo do involucije zbog pretjerane
sječe, koja je bila veća od prirasta. Na odlukama o
provođenju tretmana normalizacije (povremenom sječom
na način koji odgovara stvarnosti struktura) leži,
čini se, hipoteka vjerojatno dalekoga zemljopisnoga
podrijetla. Prije nekoliko godina nadvio se i nad Gorski
kotar poznati sindrom odumiranja jele, istom snagom
kojom je pogodio tu vrstu u većem dijelu europskih šuma.
"Danas," primjećuje Klepac, "se uzimaju u obzir
samo razborita mišljenja, inducirana redukcijom drvnoga
volumena na panju. To je posve jasno, no ne treba
zaboraviti to, kao ni činjenicu da se etat ne treba procjenjivati
na temeljima koje su događaji već nadišli ili samo
na sastojinskom prirastu, ma kakav on bio."


Propadanje jele neprijeporno se najviše pripisuje
onečišćenju atmosfere, a utvrđeno je tijekom 1992. do
1995. da preko polovice godišnjega volumnoga prirasta
otpada na suha jelova stabla (sušce). Samo u 1995. godini
jela je u Gorskom kotaru bila oštećena u iznosu od
138 tisuća kubičnih metara. Propadanje jele može se
suzbiti tako da se stabla koja se počinju sušiti na vrijeme
raspoznaju i posijeku. Na taj način bi se mogao
stvoriti rizik od pogoršanja strukture šume, a to je problem
o kojem "treba razmišljati s posebnom pažnjom imajući
na umu tri točke: iscrpljivanje prirodnoga resursa,
uništenje jele i ogoljenje planine." ... "Bilo bi neumjesno
imputirati postojeće stanje stvari šumarskim
stručnjacima koji vode brigu o šumi, jer oni rade dobro
svoj posao držeći se direktiva, odluka i instrukcija koje
dobivaju..." Gdje je onda rješenje problema? Odgovor


1 1


1


NDRMA CDN S=41n K=l,25
— 1 KENDER
60 2 Vv
\\ 2 SUNGERSKI lug
"SO
c D U — \
j
IN
40 \ \
\
L3 30
m -\
\
\
\

< 20
1
\\\
\
— -s . ** 10 * s ""
^ — i -Ü tr~
80 30 40 50 60 70 80 90 100 110
DIAMETRD, cm


Diagr. I. Počclni raspored stabala (1962.) na nastavno-pokusnim
plohama s usporedbom normale za srednju visinu dominantnih
stabala (S) od 41 mi koeficijentom geometrijske
progresije stabala (K) od 1,25.


Šumarski list bi. 7 X, CXX1I (1998), 309-314


je na političkom planu: "Šumarska služba će se morati
reorganizirati tako da dade drugi tijek ovim negativnostima,
preuređujući aktivnosti tako da se dobiju proizvodi
veće vrijednosti, te da se osigura stanovništvu trajno
zapošljavanje. I ne treba davati prednost samo ekonomskim
funkcijama šume, već treba uzeti u obzir i one zaštitne,
ekološke, estetske, rekreativne, turističke i društvene
funkcije kako bi ih se vrednovalo u skladu s mogućnostima
svake pojedine šumske gospodarske jedinice"
(Klepac, 1997.)


4. Zna se kakvu vrijednost u ovakvoj situaciji ima
ekipa uzgajivača i uređivača sa Sveučilišta u Zagrebu.
Još prije rata sežu prva iskustva s toga područja, kada
su bile izlučene eksperimentalne parcele za istraživanja,
usmjerene uglavnom na strukturu drvne zalihe (u
Crnom lugu, Fužinama, Delnicama, itd.). Podatci su se
izgubili na terenu. Stoga se pomislilo, inicijativom
Klepca, na stvaranje trajnih pokusnih ploha, koje su
doista bile postavljene u sedam šumskih predjela, izabrane
kako bi dovoljnom širinom pokazale različite
ekološke uvjete i cenoze na koje se odnose (foto. 1,2,3;
tab. 1). Nekim plohama bile su određene granice koje
su se poklapale s granicama odjela i odsjeka šumskogospodarskih
jedinica. Sveukupno ima 426 hektara, od
kojih je 211 pokriveno jelom i bukvom, a 215 čistom jelom
(tab. 1). Bilo je izvršeno više od šest tisuća mjerenja
debljinskoga prirasta izvrtaka, najeli svih debljinskih
razreda (6000 izbušenih svrdlom). Tako se, među
ostalim, moglo dokumentirati nešto veću srednju vrijednost
debljinskoga prirasta na silikatnom tlu, nego na
vapnenom. Debljinski prirast jele paraboličnoga i hiperboličnoga
tipa odgovarao je modelu preborne i jednodobne
strukture, pružajući precizne usporedbe o
prirastu i vremenima prijelaza s polovice prošloga sto>
CD»W


80 \> \ j NDRMA CDN S=31n, K«l,37
1 1 \ ELEVINE


T


l\l *4


70 \
— 3 DRMA CDN S=29m,K«l,42


P


\ ´


60 \ \
i \ :\ t T .
\ \


c50


* \
X 40 \ \
\
u 30 < X \


m \


< 20 \ \


, *\


A


10


\ \
i >~; — «i


20 30 40 50 60 70 80
DIAMETRD, cm


Diagr. 2. Raspored stabala na druge dvije nastavno-pokusne plohe s
usporedbom normala za srednju visinu dominantnih stabala
(S) od 31 mi 28 m i koeficijentom geometrijske progresije
stabala (K) od 1,37 i 1,42.