DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 15 <-- 15 --> PDF |
L. Susmel: ŠUME GORSKOG KOTARA JUČER I DANAS Šumarski list br. 7 8, CXXI1 (1998), 309-314 Slika 2. Sungerski lug, Gorski kotar, Grupimična preborna sječa. Drvna masa na panju 707 m´/ha u 1962. i 533 m´/ha u 1966. godini (Foto: D. Kicpac). ljeća. Uz druge ciljeve - struktura, obnova, parametri, dinamizam - određeno je, kako se to uočilo medu europskim stručnjacima, pet drugih stalnih pokusnih ploha u 1962. godini (Kicpac, Meštrović, Križance), s tim da se osigura nastavak istom metodom istraživanja do dvije tisućite (tab. 2). Iz dijagrama 1 i 2 vidi se daje u 1962. struktura ovih pokusnih ploha, s izuzetkom plohe Kupjački vrh i dijelom Belevine, pokazivala manjak tanjih i srednjih stabala, stoje naslijeđe manjkave obnove, a jedno vrijeme pak višak debelih stabala, s naglaskom na jednodobnost. Ako usporedimo stvarne drvne mase s onim normalnima prema odnosu MN=S2:3 (sa staturom S mjerenom na svakoj pojedinoj parceli), utvrdit ćemo veći obrast od onoga kompatibilnoga s kapacitetom odgovarajućih nadzemnih bioprostora. Tako je s parametrima kod lisne površine i volumena krošnje: npr. u Sungerskom lugu jedinstvena lisna površina iznosi cea 200 tisuća kvadratnih metara nasuprot stanja ravnoteže od 160 tisuća; i cea 46 tisuća kubičnih metara nasprot 35 tisuća, što je masa krošnje. Uz pokoji izuzetak, oskudnost obnove jele ispod jele (dobra međutim ispod bukve, u potvrdu zakona alternacije) efekti na strukturalni dinamizam mogli bi biti posljedica ne samo obrasta, već i čistoće sastojina i prorijeđenosti ili manjka donjih slojeva malakofilnih biljaka, koje imaju sposobnost korekcije anomalnih evolucija humusa. Ova hipoteza indirektno je potkrijepljena paradigmom koju je dijelom formulirao prof. Klepac za šume Gorskoga kotara, a koja predviđa manji obrast u ravnoteži sa staturom: 350 kubičnih metara po svakom hektaru sa 33 metra stature (visine dominantnih stabala), (tab. 3), implicara stoje moguće tješnju mješavinu vrsta. Obrast preborne strukture još jedanput dokazuje daje temeljni parametar. U Cadoreu (Belluno) u 1950., Slika 3. Kendcr, Gorski kotar, nedaleko Turističkoga centra Delnice pruža sliku bogatstva goranskih šuma prijašnjih vremena s drvnom masom od 900 mVha (Foto: D. Klepac). kada je započela normalizacija jelovih šuma prema ekološkim kriterijima, imali smo isti problem: pomanjkanje obnove, no zbog gustoće šume kojaje, uz sastav što gaje uvjetovao čovjek, bila, a i sada jest sastavljena od 80 % smreke i 20 % jele. Uštedom barem polovice prirasta i brižljivim tretiranjem, kao i povremenom planiranom sječom, prosječna drvna masa porasla je od 220 početnih na 290 kubičnih metara u 1996., sa simultanim približavanjem i u strukturi normalnom modelu s 29 metara stature (visine dominantnih stabala). Sada obnova ne zabrinjava i rad na usavršavanju nastavlja se mirnije. Stopa lisne površine kao i zasićenosti krošnje ima vrijednosti koje neznatno odstupaju od normalnih. Na pokusnim plohama Gorskoga kotara, s dužnim oprezom, u posljednje vrijeme struktura stabala po debljinskim razredima bila je dobrim dijelom ispravljena i približena normalnim vrijednostima (foto 2). Ali nevolja sušenja jele potakla je na prisilnu neplaniranu sječu, stvarajući prepreku normalizaciji. U odnosu na 1962. srednji obrast pokusnih ploha smanjio se za cea jednu četvrtinu, što bi trebalo barem pospješiti prirodnu obnovu. U državnim šumama slučaj se čini delikatnijim, jer je šuma već prije nevolje kojaje zadesila jelu pokazivala manji obrast u odnosu na normu (stvarna drvna zaliha od 1970. bila je ispod 300 kubičnih metara nasuprot normalnih 385 koje navodi Šumarski institut i 314 koje predviđa Klepac). Ovaj događaj podsjeća na onaj sa čistom jelovom šumom Vallombrose, gdje je širenje Phonies annosus u posljednjih nekoliko desetljeća prisililo na sječu stabala kojaje uništila plan uređivanja, omogućujući, kako se očekivalo, povratak manje artificijelnoj šumi. Ostaje nam vidjeti do kada će odumiranje jele, koje se nadvilo nad Gorski kotar sa zakašnjenjem u odnosu na slične pojave u Europi, upropaštavati konzistenciju i |