DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Š Mcštrović, S. Miitić, A Tustonjić i .1 Pavclić: ŠUME MEDVEDNICE JUČER - DANAS - SUTRA Šumarski list br. 7 8, CXXII (1998). 3 15-328 4. ETAT- FELLING VOLUME Tablica -Table 10. Gospodarska jedinica Management unit Godina uređivanja Management year 1957 1966 1975 1988 1996 Sljeme-Markuševačka Bistranska gora Stubička gora Medvedgrad. šume gora Površina Sjećiva Površina Sjećiva Površina Sjećiva Površina Sjećiva Area masa Area masa Area masa Area masa Felling Felling Felling Felling volume volume volume volume 3 3 5 3 ha mha mha mha m 2822,00 109304 2016,00 96564 1114,00 37259 1945,00 38106 2682,64 106184 1911,82 78669 50416 1544,97 36630 1940,58 121986 1695,86 90615 1118,40 51753 1545,60 39441 2413,43 147025 1715,84 95078 našao svoj rezon opstanka. Realizacija etata uvijek je bila negdje oko predviđenog. Sada, kada su šume Medvednice manje-više normalne po drvnoj zalihi, etat može biti veći, ali nikako preko 75% od prirasta. Međutim, ako promatramo kretanje istih elemenata (drvna zaliha, prirasti, etati - tablice 8, 9 i 10) po gospodarskim jedinicama, uočavamo velike razlike u etatu 1957. godine i gotovo normalno stanje u svim gospodarskim jedinicama na kraju promatranog razdoblja 1997. godine. To je još jedan dokaz stručnog planiranja i vođenja svih šuma na Medvednici koju je vodila jedna uprava šuma. 66240 64300 Ukupno Total Površina Sjećiva Area masa Felling volume ha m3 7897 281233 274899 6300,44 303795 372643 Najuočljiviji je primjer u gospodarskoj jedinici Bistranska gora, gdje je prosječna drvna zaliha 1957. godine bila samo 67 m3 po hektaru, da bi 1997. ona iznosila prosječno 307 mVha. Sasvim je normalno daje i tekući volumni prirast povećan od 3,7 na 8,5 mVha godišnje. Jedino je gospodarska jedinica Sljeme - Medvedgradske šume, na čijem je većem dijelu od 1877. godine gospodareno na temelju osnove gospodarenja (gradske šume) ili godišnjih planova (vlastelinske i Kaptolske), godine 1957. imala gotovo normalnu drvnu zalihu 207 mVha koja je pravilnim gospodarenjem narasla na normalnih 287 mVha uz znatan porast kvalitete pojedinih sastojina. KAKO UBUDUĆE GOSPODARITI SUMAMA MEDVEDNICE How to manage the Medvednica Forests in future? Rezultati postignuti gospodarenjem šumama na Medvednici koje se nalaze pod upravom "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb i Šumarskog fakulteta Zagreb, daju nam pravo zaključiti daje ono bilo na znanstvenim osnovama stručno i uspješno vođeno. Prema tomu, tretman šuma zacrtan u studiji "Park prirode Medvednica smjernice gospodarenja šumama" Zagreb 1988. god., kojeg je napravila grupa autora, treba biti i ubuduće putokaz onima koji provode osnove gospodarenja. Općenito, možemo reći da će i u buduće, u parku prirode Medvednica biti i drugim kategorijama zaštićenih prirodnih cjelina (park šuma, rezervat, sekundarna prašuma) i da o tome u gospodarskim odrednicama treba voditi računa. Treba provoditi aktivnu zaštitu, a to znači uzgojnim mjerama svakog dijela šume, svake vrste drveća, njenog uzgojnog oblika i dobi, voditi šumu tako da ona pruža što veću trajnu korist u ekonomskom, socijalnom i ekološkom pogledu, osiguravajući stabilnost ekosustava i biodiverzitet. Pasivnu zaštitu smanjiti na najmanju prihvatljivu mjeru, a to znači samo za tzv. sekundarne prašume. U šumama s jelom voditi preborno stablimično ili grupimično gospodarenje, dok u ostalim šumama treba primjenjivati zasade regularnog gospodarenja s oplodnim sječama u grupama s dužim pomladnim razdobljem s prirodnom obnovom. To je moguće, jer se sve vrste od prirode dobro obnavljaju. Za vršnu zonu koja je u kategoriji park-šume, treba izraditi program uređenja i korištenja. To se odnosi na uređenje staza, šetnica, klupa, odmarališta, raznog parkovnog namještaja, dok za šumu treba propisati preborno gospodarenje utemeljeno na normalama. Privatne šume na Medvednici su zaseban problem, jer se u prvome redu nalaze na nižim dijelovima bliže naseljima, slabije su kvalitete, mali posjedi velikog broja vlasnika. Glede položaja i funkcije tih šuma, s njima bi trebalo jednako gospodariti kao i s državnim. Da je to moguće, pokazuje lijep primjer zadružne privatne šume Kulmerica (230 ha), kojom vlasnici gospodare po osnovi gospodarenja i kvalitetno se ne razlikuje od okolne državne šume. |