DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 33 <-- 33 --> PDF |
A. Štefančić: UDIO DRVNIH SORTIMENATA U VOLUMENU KRUPNOG DRVA DO 7 cm PROMJERA ... Šumarski list br. 7 8. CXX11 (1998), 329-337 6. Prije početka rada na istraživanju, angažirani šumarski stručnjaci morali su detaljno upoznati Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma, a na terenu su praktično obučeni za obavljanje prikrajanja, mjerenja i razvrstavanja drvnih sortimenata. 5.2. Sakupljanje podataka - Collecting the data Prije početka mjerenja u obrazac S-1 upisujemo podatke o mjestu istraživanja (uprava šuma, šumarija, gospodarska jedinica, odsjek i sječno-izvozna jedinica). Nakon obaranja stabla u isti obrazac upisujemo redni broj stabla, vrstu drveća, prsni promjer (duo), visinu stabla (dužinu oborenog stabla) i dužinu deblovine mjerenu od perca do prve žive grane promjera > od 15% prsnog promjera. Na perač napišemo šumskom kredom redni broj stabla i obavimo prikrajanje trupaca i tanje tehničke oblovine. Kada ovaj postupak obavimo na 3-5 stabala, radnik pristupa izradi drvnih sortimenata oblovine, razmjcravanju i prepiljivanju prostornog drva a mjeritelj odlazi kod drugog radnika i ponavlja naprijed opisani postupak. Poslije toga ponovno se vraća kod prvog radnika i obavlja mjerenje i razvrstavanje izrađenih trupaca i tanje tehničke oblovine, te izmjerene podatke unosi u obrazac S-l. Srednji promjeri drvnih sortimenata mjereni su i upisani s korom. Na čelo svakoga trupca šumskom kredom smo napisali u obliku razlomka redni broj stabla kroz redni broj trupca u stablu, što nam je omogućilo naknadnu kontrolu izvršenih mjerenja i razvrstavanja. Nakon prepiljivanja prostornog drva (prije cijepanja) izmjerili smo srednji promjer svake oblice i upisali u obrazac S-2, poslije toga je radnik mogao obaviti cijepanje i slaganje prostornog drva. U tijeku istraživanja smo na terenu obavili kontrolu izvršenih mjerenja i razvrstavanja drvnih sortimenata prema kakvoći, poslije čega su snimljeni podaci sakupljeni u Upravi šuma Našice, gdje je izvršena njihova obrada. 5.3. Obrada podataka - Data processing Sakupljene podatke o svakom izmjerenom stablu i izrađenim drvnim sortimentima grupirali smo po debljinskim stupnjevima. Na temelju debljinskog stupnja i visine za svako stablo smo pomoću dvoulaznih tablica za bukvu - Spirancc, 1975., odredili volumen krupnog drva do 7 cm promjera. Izračunali smo volumen trupaca i tanje tehničke oblovine bez kore, a prostornog drva s korom. Za određivanje debljine kore koristili smo podatke iz programa HS-Pro. Izračunali smo postotke drvnih sortimenata i otpada od volumena krupnog drva za svaki debljinski stupanj. Vrijednosti izračunatih postotaka drvnih sortimenata nanijeli smo u koordinatni sustav na milimetarskom papiru i prostoručno ucrtali krivulje njihovih izjednačenja. Izračunate i izjednačene postotke drvnih sortimenata unijeli smo u osobno računalo. Korelacijskom analizom odredili smo korelacijske koeficijente (R) između izračunatih i izjednačenih postotaka drvnih sortimenata a pomoću t- testa obavili smo provjeru 95-postotne vjerojatnosti izjednačenih podataka. Izračunati i izjednačeni postoci drvnih sortimenata i otpada po debljinskim stupnjevima, te rezultati korelacijske analize i t-testa prikazani su u tablici 1. Utjecaj visine stabala na postotak trupaca u volumenu krupnog drva utvrdili smo na sljedeći način: 1. Za istraživana stabla s prsnim promjerom većim od 25 centimetara izračunali smo srednji prsni promjer 45,19 centimetara i srednju visinu stabala 28,59 metara. 2. Utvrdili smo da istraživani uzorak stabla bukve pripada tarifnom nizu broj 075 (obrojčan po programu HS-Fond). 3. Istraživana stabla unutar svakog debljinskog stupnja i ukupno, sortirali smo po izmjerenim visinama iskazanima u metrima. Za stabla iste visine izračunali smo postotak trupaca od volumena krupnog drva. Izračunate postotke trupaca nanijeli smo u koordinatni sustav na milimetarskom papiru i izjednačili pravcem koji prolazi kroz točku čije su koordinate: x = srednja visina stabala istraživanog uzorka y = prosječni postotak trupaca za istraživani uzorak. Za pravac izjednačenja izračunali smo jednadžbu koja glasi: y = 0,625x + 41,250 4. Pomoću jednadžbe izjednačenja izračunali smo postotak trupaca za sve izmjerene visine stabala. Korelacijskom analizom utvrdili smo korelacijski koeficijent (R) a provjeru 95-postotne vjerojatnosti izjednačenih podataka, obavili smo pomoću t-testa. Dobiveni rezultati prikazani su u tablici 2 i na slici 3. 5. Budući daje utjecaj visine stabala na postotak trupaca u volumenu krupnog drva izražen pravcem, možemo izračunati postotak trupaca i za visine stabala koje nisu obuhvaćene mjerenjem. Isti smo izračunali za sve visine stabala koje su obuhvaćene istraživanim tarifnim nizom. 6. Na istraživanom uzorku nismo uspjeli utvrditi utjecaj visina stabala na udio količine trupaca po razredima kakvoće u volumenu krupnog drva. Zato smo za trupce ukupno istraživanjem utvrdili relativni faktor f, koji smo primijenili za sve razrede kakvoće trupaca. 7. Analizirajući utjecaj visina stabala na postotak prostornog drva, došli smo do zaključka daje on obrnuto proporcionalan utjecaju istih na postotak trupaca. 8. Na istraživanom uzorku nismo uspjeli utvrditi utjecaj visina stabala na postotak tanje tehničke oblovine od volumena krupnoga drva. |