DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 45 <-- 45 --> PDF |
J. Zelić: PREBORNI OBLIK GOSPODARENJA ŠUMSKIM SASTOJINAMA BUKVE I JELE NA PAPUKU Šumarski list br. 7 8, CXXI1 (1998), 339-346 njen fizički i vremenski "gabarit", a stanišnim uvjetima Sloj grmlja: Evonimus latifolia, Lonicera xylostese regulira mogući doseg toga maksimuma. um, Daphne mesereum, Daphne laureola. Ilex aquifoli- Na temelju mogućih visina stabala različitih vrsta drum, Sambucus nigra, Sambcus racemosa. veća, određena je dobrota staništa (bonitet), kao ograničavajućeg čimbenika rasta i prirasta. Dobrata staništa ovisi prije svega o edafskim čimbenicima (tlo) i klimatskim čimbenicima koji su utjecali na razvoj tla. U daljem toku formiranja biocenoze, biljka utječe na razvoj tla i klime. Tu je opet potvrđena nužna veza svih entiteta u cilju integracijskog procesa. Čovjek, kao jedini svjesni entitet u integracijskom procesu prirode, razumjeva te zakonitosti te ih svjesnim postupcima želi regulirati. Fitocenoza Abieti-Fagetum pannonicum prov. Pelcer - panonska šuma bukve i jele Na području "Zapadnog Papuka" nalazi se homogena cjelina ove zajednice na površini oko 1870 hektara. U omjeru smjese u bukva i jela prilagođene stanišnim uvjetima. Bukva preferira neutralna i slabo kisela tla, a jela podnaša kisela i jače kisela tla. Cilj šumara je regulirati uzgojnim mjerama omjer smjese, bukve (0,4) i jele (0,6). To je moguće samo suptilnim poznavanjem stanišnih uvjeta, te biološkh svojstava bukve i jele. Floristički sastav je sljedeći: Sloj drveća: Abies alba, Fagus sylvatica, Acer pseudoplatanus, Fraxsinus exscelsior, Acer platanoides, Ulmus montanus. Sloj prizemnog rašća: Lusula pilosa, Lusula lusuloides, Lusula silvatica, Vaccinium myrtilus, Blechnum spicant, Hieracium umbelatum, Aposeris foetida, Prenanthes purpurea, Dentaria bulbifera, Mercurialis perenis, Allium ursinum, Galium sylvaticum, Anemone nemorosa, Asarum europeum, Euphorbia amygdaloides, Epilobium montanum, Veronica officinalis, Senecio nemorensis, Impatiens noli- tangere, Gentiana asclepiadea, Sanicula europaea, Glechoma hirsuta, Circea luteciana, Hieracium murrorum. Kao pokazatelj kiselih tala uočljive su biljke iz roda Lusula - bekice . U klimatu relativno niže prosječne godišnje temperature, 8,9" C i relativne vlažnosti zraka oko 78%, te dužeg zadržavanja snijega, povećana je vlažnost tla i sporija organska razgradnja humusa. To je od bitnog utjecaja na regeneraciju i klijavost sjemena. Bukva i jela, dvije važne gospodarske vrste Papuka, i biološki su različite, no što se tiče sličnosti i zahtjeva prema staništu mogu se uzgajati u mješovitim šumskim sastojinama, maksimalno koristeći njihovu proizvodnu sposobnost drvne mase. Vodeći računa o proizvodnoj sposobnosti, ali i o ekološkoj funkciji šume, šumarski stručnjaci su 1996. godine odabrali tzv. preborni oblik gospodarenja. 2. PREBORNI OBLIK GOSPODARENJA KAO FUNKCIJA MAKSIMALNE PROIZVODNOSTI I EKOLOŠKE STABILNOSTI Management in uneven-aged forest as a function of maximal productivity and ecological stability Preborni oblik gospodarenja šumskim zajednicama bukve i jele na Papuku je svjesni odabir čovjeka (šumarskog stručnjaka) nakon iskustva i znanstvenih spoznaja, te ekoloških zahtjeva vremena u kojemu živimo. Praćenjem umiranja šuma u Hrvatskoj, a posebice na Papuku, registrirana je pojava sušenja jele i bukve i znakova bolesti (kloroza lista i iglica). Osobito je ugrožena jela na silikatima, kiselim tlima, koja se dodatnim zakiseljavanjem iz zraka u obliku "kiselih kiša", još više opterećuju nezasićenim adsorpcijskim kompleksom. Da bi se uzgojnim mjerama utjecalo na stabilnost edafskog čimbenika, odabran je preborni oblik gospodarenja mješovitom sastojinom bukve i jele, kao stabilniji i manje ugrožen. Preborna sastojina po svojoj strukturi je takva da na istoj površini (1 ha), rastu stabla bukve i jele različite starosti, od jedne do sto godina. Kaže se daje preborna šuma uvijek iste starosti, a stabla različite starosti čine niz različitih uzrasta (visina) i debljinskih stupnjeva (promjera stabala). U prebornim sastojinama stručnim i znanstvenim istraživanjima otkriveno je niz prirodnih zakonitosti koje se mogu izraziti u numeričkom, matematičkom obliku. Jedan od najvažnijih parametara u gospodarenju prebornom sastojinom je tzv. normalna drvna zaliha ili normala. Normalna drvna zaliha izražava se u mVha. Drugi važan parametar je broj stabala po hektaru i njihova distribucija po debljinskim stupnjevima. Poznavatelji strukture jednodobnih regularnih sastojina znaju da se distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima, za određenu starost, može grafički prikazati zvonolikom krivuljom, Gaussovom distribucijom. Distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima u prebornim sastojinama može se grafički prikazati kao hiperbola, Liocourtova distribucija. Po obliku navede |