DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 56     <-- 56 -->        PDF

I). Pieman i T. I´enlck: [El INOl OGIJA RADA PRI STABILIZACIJI ŠUMSKIH CESIA PRIMJENOM CEMENTOM Šumarski list br. 7 X. L´XXH (1998), 353-35X


TLA POGODNA ZA STABILIZACIJU CEMENTOM
Soils appropriate for stabilisation with cement


Poboljšanje tla cementom može se primijeniti u sljedećim
slučajevima:


1.
poboljšanje temeljnog tla
2.
poboljšanje nasipa
3. poboljšanje posteljice.
Od gore navednih poboljšanja nosivosti tla, stabilizacija
cementom se ipak najčešće koristi pri izradi završnih
slojeva donjeg stroja i kolničke konstrukcije.
Za poboljšanje tla cementom teoretski je pogodno
svako tlo koje u sebi nema tvari koje bi negativno utjecale
na postupak vezanja cementa. U praksi će najčešće
u obzir doći prašinasti, pjeskoviti, šljunkoviti i glinoviti
materijali niske plastičnosti. Gline visoke plastičnosti
moguće je poboljšati cementom, međutim tada je količina
cementa koju treba utrošiti za stabilizaciju takvih
tala izuzetno velika.


POSTUPAK STABILIZACIJE


Cement kao hidrauličko vezivo koje se koristi pri
ovoj vrsti stabilizacije najčešće je iz grupe portlandskih
cementa različitih tlačnih čvrstoća ili s nekim od poznatih
dodataka (zgura, pucolan), a obično se pri ovoj
vrsti rada koriste cementi oznake PC 25 i PC 35.


Debljina sloja tla donjeg stroja (posteljica) koji se
obrađuje cementom iznosi oko 15 cm u zbijenom stanju.
Količina cementa potrebita za postizanje zadovoljavajućih
stabilizacijskih učinaka iznosi od 3-7 % od
mase suhoga tla.


Postupak poboljšanja tla cementom po radnim stupnjevima
možemo podijeliti u sljedeće korake:


1. potrebno je provesti geomehanička ispitivanja potencijalnog
tla za stabilizaciju cementom te odrediti
granulometrijski sastav
2.
u postojećem se tlu prema projektiranom položaju
oblikuje planum sloja kojega treba stabilizirati
3.
ako je materijal jače vezan, treba ga razrahliti pomoću
ripera
Na navedenim vrstama tala, stabilizacija cementom
primjenjuje se radi brzih i trajnih mehaničkih otpornosti
i stabilnosti uvjetovanih djelovanjem mraza i vode.
Osnovni zahtjevi za osobinama tla koje se stabilizira
cementom su:


indeks plastičnosti ne smije prelaziti 18


stupanj kiselosti (pH) mora biti veći od 5,5
udio humusa ne smije prelaziti 8 %
U određenim slučajevima moguće je djelovati na
smanjenje kiselosti tla dodavanjem određene količine
vapna. Pogodnost pojedinog tla za stabilizaciju određuje
se u laboratoriju na način da se obave opiti postizanja
propisane tlačne čvrstoće, dok se, ukoliko su zadovoljeni
gornji uvjeti, orijentacijska pogodnost dobije na
osnovi granulomctrijskog sastava a prema poznatim
dijagramima.


-
Procedure of stabilisation
4. zemljani materijal usitnjava se rotofrezama, odnosno
pomoću specijaliziranih građevinskih strojeva
pulvimiksera
5.
u slučaju daje usitnjeni materijal previše vlažan, t
reba ga isušiti izlaganjem zraku, suncu i vjetru
6. previše se suh materijal već pri usitnjavanju vlazi
vodom, te se na taj način dovodi u stanje optimalne
mokrine za postupak stabilizacije cementom
7. po tako pripremljenom zemljanom materijalu je
dnakomjerno se posipa cement
8. zemljani materijal se strojno miješa s posipanim
cementom dok se ne dobije homogena mješavina
tla i cementa (homogenost se određuje vizualno
prema boji)
9. homogena mješavina tla i cementa određene debljine
zbija se strojevima za sabijanje zemlje sve
dok se ne postigne propisana zbijenost
10. zbijeni sloj se mora njegovati vlaženjem 28 dana,
te se tek nakon isteka 28 dana može pristupiti izradbi
kolničke konstrukcije
PROPISANA KAKVOĆA I NJENA KONTROLA - Proper quality and its control


Stabilizirani materijal (posteljica) mora imati tlačnu
čvrstoću od minimalno 1,0 MN/ml Ispitivanje čvrstoće
obavlja se na valjkastim uzorcima promjera 10 cm, visine
10 cm zbijenim na stupanj zbijenosti od 100 % u
odnosu na standardni Proctor. Valjci se prije ispitivanja
njeguju (održavaju) 28 dana u vlažnom prostoru.


Zbijenost sloja mora biti 100 % u odnosu na standardni
Proctor.


Zbijenost se može ocijeniti i vizualmo tako da
kamion čiji kotači izazivaju tlak od 50 kN vozi po svježem
sloju, pri čemu na istome ne smiju ostati vidljivi
tragovi.