DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 64 <-- 64 --> PDF |
realno rješenje za ukupnu dužinu rijeke Drave od Osijeka do ušća Mure jest zajedničko višenamjensko rješenje cijelog sustava iz davno već predstavljenoga Programa Drava. Parcijalnim regulacijskim zahvatima neće se nikada riješiti svi problemi koje Drava stvara za svoj okoliš. Sava i sustav Srednje Posavlje. To je najznatnije područje u RH, i u njemu se prelamaju najveći gospodarski, demografski i zaštitarski problemi Hrvatske. Na Savi su locirane najveće izgrađene nacionalne vrijednosti, gotovo polovica stanovništva i hrvatska metropola. Sava je i hidrološka osovina Hrvatske. Ceste poplave Save i pritoka, a najdojmljivija s najtežim posljedicama i najvećim ljudskim žrtvama - glasovita poplava rijeke Save iz 1964. god. - bile su povodom da se konačno, sustavno riješi obrana Zagreba i Posavine, da se uredi višenamjenski vodoprivredni sustav. Taj je sustav riješen studijom Regulacija i uređenje rijeke Save u Jugoslaviji (1972.) uz pomoć Ujedinjenih naroda. U okviru zahvata jest i sustav Srednje Posavlje u dolinama Save i Kupe od granice sa Slovenijom do Gradiške. Zadatak mu je obrana od poplava visokoga stupnja sigurnosti, poboljšanje režima voda nizvodno građevinskim i upravljačkim rješenjima i optimalno korišćenjc golemim resursima Save i pritoka. Sustav je završen samo djelomično. Nedovršeni su odteretni kanali Kupa-Kupa, Odra, Lonja-Strug, i nizinske retencije Lonjsko polje, Mokro polje, Zelenik i Kupčina. Ipak je i takav, nedovršeni sustav već dosad višestruko opravdao ulaganja. Zagreb je siguran od velikih voda Save (ne i od brdskih potoka), a karakteristike prirodnoga i projektiranoga, odnosno djelomično ostvarenog režima velikih voda 100-godišnjega povratnoga perioda dajemo samo u nekim karakterističnim profilima: Vodotok Profil Prirodno stanje Projektno stanje Q mVs hmn.m. Q mVs h m n.m Sava Mačkovac izlaz 3.156 95,15 2.800 93,64 Srednje Posavlje Sava Zagreb 3.143 117,26 2.650 116,75 Sadašnji stupanj kontrole još je uvijek nizak. Izgrađeni objekti ipak mogu znatno utjecati na režim voda, bar u segmentu obrane od poplave. Oni su ipak i osnovna pretpostavka za razvoj i za buduće gospodarsko korišćenjc Korišćenjc, pak, vlastitim resursima jest i glavna pretpostavka razvoja. Budući da se ova konferencija bavi i strategijom razvoja, treba ustanoviti kakva je moguća zavisnost između održivog razvoja, zaštite prirode i okoliša i korišćenja vlastitim resursima. Moram istaknuti da apeli iz uvodnoga referata od većeg dijela sudionika nisu baš benevolentno prihvaćeni. I protivno uobičajenom afirmativnom izvještavanju sa sličnih konferencija, ja nisam sklon pozitivnoj ocjeni te konferencije. Jest, točno je daje rasprava bila nekonvencionalna, žestoka čak (!). Nisam ipak stekao dojam da smo približili stavove i da smo zaista uvjerili auditorij kako je održivi razvoj moguć i condicio sine qua noti za Hrvatsku, ali i za svaku civilizranu ljudsku zajednicu. Na deklarativnom planu svi su za održivi razvoj. Ali na planu razrade ideje i realizacije projekata iz održivog razvoja javljaju se goleme razlike. Inzistira se na jednonamjenskim konzervatorskim i konzervativnim rješenjima, koja faktički onemogućuju održivi razvoj. Konferencija nije ni završena. Obveza je organizacijskoga odbora da koncipira zaključke jer ih plenum konferencije nije prihvatio i da nakon svega objavi zbornik konferencije, s time da najprije prikupi sve referate. Dvije su grupe zaključaka predložene organizacijskom odboru. Jedna, vodoprivredno-energetičarska, koju je stavio na papir Franković iz Elektroprojekta, i druga - šumarska, kojoj je protagonist prof. Prpić. Na prvom postkonferencijskom sučeljavanju iz tih dvaju prijedloga nije rezultirao zajednički, pa je odluka o konačnom tekstu odgođena, a kompromisni će prijedlog dati dr. Goran Granić, glavni organizator konferencije. Problemi održivog gospodarskoga razvoja na nizinskim rijekama, s posebnim osvrtom na zaštitu prirode i okoliša, ostaju dakle i dalje otvoreni. Rješenja se ne odonose, već samo odgađaju. Sumnja se u sve i sva. Skupi, veoma opsežni istražni radovi i studije nisu za nihilističke protivnike razvoja mjerodavni, oni pristupaju problemima već prejudiciranih stavova. Ne poštuje se demokratska procedura donošenja odluka, jer, na primjer, u državnoj komisiji za ocjenu studije utjecaja na okoliš nisu "naši" (imenom i prezimenom članovi. Zbog toga se mi, učenici u osnovnoj školi demokracije, moramo napokon naviknuti i na to da u organiziranom društvu mora uvijek biti i arbitar. Struke, upravni organi, Vlada, Vrhovni ili Ustavni sud, uvijek netko. Ne mogu se (ne smiju se!) odgađati ad calendas graecas strateška rješenja o kojima ovisi budućnost zemlje. Branko Bergman, dipl. inž. grad. Pretisak iz časopisa HRVATSKA VODOPOPR1VREDA, lipanj 1998., godište VII., broj 69 |