DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 65 <-- 65 --> PDF |
AKTUALNO PROTIV POŽARA; STRUKOM I PROGRAMOM Broj šumskih požara i veličina opožarene površine, kao i veličina nastalih šteta i posljedica tijekom osam mjeseci 1998. godine, zasigurno su dovoljan razlog za uzbunu i mobilizaciju svih institucija države, znanosti, struke, gospodarstva, pa ako hoćete i stanovništva, sa svrhom da se utvrdi i donese jedinstven Program protupožarne zaštite na razini države, koji će svojom znanstvenom i stručnom podlogom biti jamstvo ispravnosti dugoročnoga puta prema cilju, a to je smanjenje broja požara i ono što je još bitnije, ozbiljno smanjenje opožarenih površina i tragičnih posljedica u pogledu iznosa šteta. Očitoje, naime, da su se tijekom ove godine vrlo nezgodno poklopila ona tri dobro znana preduvjeta za pojavu požara (gorivi materijal, temperatura i kisik), pa su podaci o broju požara u osam mjeseci (405), kao i opožarena površina (30.105 ha), daleko iznad prosječnih pokazatelja. Iz toga razumljivo proizlazi i šteta, svakako tragičnih razmjera. Iskustva nama sličnih zemalja, iz kruga Sredozemlja, jasno ukazuju kako će šumskih požara u priobalju Regija Broj požara Državno Privatno Ukupno Državno Kontinent 96 32 128 1.423 Krš 168 109 277 10.672 Ukupno 264 141 405 12.095 Prosječno opožarena površina (ha) Regija Državne šume Kontinent 14,8 Krš 63,5 Ukupno (prosječno) 45,8 Opožarena površina na privatnom posjeduje 1,5 puta veća od opožarenih površina na državnom šumskom zemljištu, dok je broj požara na kršu 2,2 puta veći nego na kontinentu, a ukupna opožarena površina veća je na kršu čak 5,6 puta nego na kontinentu. U svrhu protupožarne preventive, "Hrvatske šume" p.o. Zagreb od svog su osnivanja (od 1991. do 1997. godine) izgradile 2.128 km protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta na priobalju, za što je bilo uvijek biti, no njih mora biti znatno manje, i ono stoje najvažnije, prosječno opožarena površina prostora mora biti također ozbiljno manja. Šumarska znanost u području zaštite šuma od požara odavna zna što to treba činiti da se ti ciljevi ostvare, pa je tim više čudno da se u stožerima protupožarne zaštite šuma, skoro na svim razinama, ne nalaze šumarski stručnjaci, specijalisti za zaštitu šuma od požara. Poznavanje našeg mentaliteta ulijeva mi strah kako smo uzbunu na razini države i medija dizali samo u vrijeme dok su požari bili i aktivni, a čim prođu, ostaju pusta obećanja o nužnosti ozbiljnog i dugoročno skupog posla na sustavnoj izgradnji protupožarne preventive, koja je, ma kako bila skupa, uvijek jeftinija od posljedica šteta izazvanih požarima. Evo samo nekih skraćenih pokazatelja o broju i opožarenoj površini šumskih požara za razdoblje od 1. do 8. mjeseca 1998. godine, raščlanjenih na kontinent i krš, i to prema vlasništvu (privatno ili državno). Površina (ha) Privatne šume 96,8 136,8 127,7 Privatno 3.098 14.912 18.010 Ukupno 4.521 25.584 30.105 Ukupno 35,3 92,3 74,3 potrebno oko 110 milijuna kuna. Za osiguranje promatračko dojavne službe godišnje se angažira oko 67.000 radniko-dana, više od 50 automobila, 5 brodova i vrlo značajna količina sredstava veze, nužnih za dojavu pojave vatre. Pa ipak, broj požara raste, a opožarena površina i štete koje ostaju iza požara predstavljaju jednu od najvećih opasnosti u pogledu uništavanja prirodnih i kulturnih dobara čovječanstva. Statistika neumoljivo potvrđuje daje ipak daleko najveći uzročnik nastanka |