DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 65 <-- 65 --> PDF |
AKTUALNO PROTIV POŽARA; STRUKOM I PROGRAMOM Broj šumskih požara i veličina opožarene površine, kao i veličina nastalih šteta i posljedica tijekom osam mjeseci 1998. godine, zasigurno su dovoljan razlog za uzbunu i mobilizaciju svih institucija države, znanosti, struke, gospodarstva, pa ako hoćete i stanovništva, sa svrhom da se utvrdi i donese jedinstven Program protupožarne zaštite na razini države, koji će svojom znanstvenom i stručnom podlogom biti jamstvo ispravnosti dugoročnoga puta prema cilju, a to je smanjenje broja požara i ono što je još bitnije, ozbiljno smanjenje opožarenih površina i tragičnih posljedica u pogledu iznosa šteta. Očitoje, naime, da su se tijekom ove godine vrlo nezgodno poklopila ona tri dobro znana preduvjeta za pojavu požara (gorivi materijal, temperatura i kisik), pa su podaci o broju požara u osam mjeseci (405), kao i opožarena površina (30.105 ha), daleko iznad prosječnih pokazatelja. Iz toga razumljivo proizlazi i šteta, svakako tragičnih razmjera. Iskustva nama sličnih zemalja, iz kruga Sredozemlja, jasno ukazuju kako će šumskih požara u priobalju Regija Broj požara Državno Privatno Ukupno Državno Kontinent 96 32 128 1.423 Krš 168 109 277 10.672 Ukupno 264 141 405 12.095 Prosječno opožarena površina (ha) Regija Državne šume Kontinent 14,8 Krš 63,5 Ukupno (prosječno) 45,8 Opožarena površina na privatnom posjeduje 1,5 puta veća od opožarenih površina na državnom šumskom zemljištu, dok je broj požara na kršu 2,2 puta veći nego na kontinentu, a ukupna opožarena površina veća je na kršu čak 5,6 puta nego na kontinentu. U svrhu protupožarne preventive, "Hrvatske šume" p.o. Zagreb od svog su osnivanja (od 1991. do 1997. godine) izgradile 2.128 km protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta na priobalju, za što je bilo uvijek biti, no njih mora biti znatno manje, i ono stoje najvažnije, prosječno opožarena površina prostora mora biti također ozbiljno manja. Šumarska znanost u području zaštite šuma od požara odavna zna što to treba činiti da se ti ciljevi ostvare, pa je tim više čudno da se u stožerima protupožarne zaštite šuma, skoro na svim razinama, ne nalaze šumarski stručnjaci, specijalisti za zaštitu šuma od požara. Poznavanje našeg mentaliteta ulijeva mi strah kako smo uzbunu na razini države i medija dizali samo u vrijeme dok su požari bili i aktivni, a čim prođu, ostaju pusta obećanja o nužnosti ozbiljnog i dugoročno skupog posla na sustavnoj izgradnji protupožarne preventive, koja je, ma kako bila skupa, uvijek jeftinija od posljedica šteta izazvanih požarima. Evo samo nekih skraćenih pokazatelja o broju i opožarenoj površini šumskih požara za razdoblje od 1. do 8. mjeseca 1998. godine, raščlanjenih na kontinent i krš, i to prema vlasništvu (privatno ili državno). Površina (ha) Privatne šume 96,8 136,8 127,7 Privatno 3.098 14.912 18.010 Ukupno 4.521 25.584 30.105 Ukupno 35,3 92,3 74,3 potrebno oko 110 milijuna kuna. Za osiguranje promatračko dojavne službe godišnje se angažira oko 67.000 radniko-dana, više od 50 automobila, 5 brodova i vrlo značajna količina sredstava veze, nužnih za dojavu pojave vatre. Pa ipak, broj požara raste, a opožarena površina i štete koje ostaju iza požara predstavljaju jednu od najvećih opasnosti u pogledu uništavanja prirodnih i kulturnih dobara čovječanstva. Statistika neumoljivo potvrđuje daje ipak daleko najveći uzročnik nastanka |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 66 <-- 66 --> PDF |
požara čovjek, što znači da se i najveći dio mjera u protupožarnoj preventivi mora odnositi na čovjeka. No, prije nego ukazem na bitne preventivne mjere, treba istaći kako je nužna pretpostavka osmišljene protupožarne preventive, ali i programa razvoja šumarstva, poljoprivrede, stočarstva, turizma i svih ostalih gospodarskih grana, utvrđivanje i donošenje Prostornog plana Primorske Hrvatske, od Istre do Dubrovnika, koji će vrlo strogo podijeliti prostor i njegovu namjenu. Na taj način izostat će dvojba oko toga koje će površine biti namijenjene pošumljavanju, koje izgradnji turističkih naselja, a koje poljoprivredi, ekstenzivnom stočarstvu ili pak nekoj drugoj namjeni. Nakon takve podjele prostora bit će moguća primjena sankcija na temeljeu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, zbog višegodišnjeg zapuštanja poljoprivrednog zemljišta, koje je najčešće mjesto nastanka ili pak pronosa požara. Činjenica je da je već nekoliko desetljeća u našem priobalju prisutan proces zapuštanja poljoprivrede u korist turizma, pa je ta promjena načina života nezaobilazna činjenica u izradi dugoročnog programa zaštite od požara. Zakonska regulativa u pogledu zaštite od požara u šumi i na šumskom zemljištu, morala bi doživjeti nešto radikalnije izmjene. Nelogično je da se na području mediterana u određenim terminima zabranjuje ili pak dopušta loženje otvorene vatre. Iz TV špota koji se zbog preventive učestalo ponavlja na HTV-u proizlazi daje od 1.06. do 30. 09. zabranjeno loženje otvorene vatre, a daje izvan toga termina otvorena vatra dopuštena. Dobro je znano daje na području mediterana prisutna zapravo trajna opasnost od pojave vatre, nerijetko, čak vrlo izražena zimi ili u rano proljeće prije vegetacije zeljastog raslinja. Treba reći kako se i odnos čovjeka prema prirodi bitno narušio na štetu prirode. Naši djedovi bili su dobri poznavatelji prirode, živjeli su s njom i od nje, bili njeni prijatelji, dok današnji čovjek sve manje zna o prirodi, ne pozna njezine ćudi, pa joj stoga i ne prilazi s dužnim poštovanjem. Spoznaja o tragičnim posljedicama požara na šumskom ekosustavu, od šteta i uništenja tla, njegove entomofaune, prizemnog rašća, do divljači i ornitofaune, uz pogubnu činjenicu da smo požarom šumsko stanište stvarano stoljećima vratili na početni položaj, i daje pred tim šumskim ekosustavom ponovno stoljetno razdoblje povratka u stanje prije požara, mora biti razlogom našeg opredjeljenja prema ozbiljnom i odgovornom zadatku izrade i provedbe jedinstvenog Programa protupožarne zaštite svih šuma, posebice šuma u našem priobalju s naglaskom na sveobuhvatne mjere protupožarne preventive. Na tom zadatku moraju se sresti svi, država, gospodarstvo, školstvo, stanovništvo, mediji i si., a svi vodeni multidisciplinarnim stručnim stožerom na razini države. Evo samo nekih najhitnijih preventivnih i represivnih mjera i aktivnosti: 1. Opasnost od šumskog požara mora djelotvorno i psihološki prijemčljivo biti dnevna zadaća od kućnog odgoja i škole do radnih prostora, kao i prostora namijenjenih odmoru i rekreaciji. Od televizije, radija i tiska, do letaka, postera, plakata, stoljnjaka i ubrusa do suncobrana, sve mora biti u funkciji nenametljivog ali stalnog podsjećanja na opasnost od vatre i njenih posljedica. 2. Na svim mjestima gdje čovjek dolazi u kontakt sa šumom ili prirodom, bilo to u okviru rada, odmora ili rekreacije, mora mu biti istaknuto upozorenje na opasnost od požara kao i strogo određena mjesta i osigurano te ograđeno mjesto gdje može ložiti vatru. Posebice treba odrediti odlagališta za opuške. 3. Gospodarskim mjerama u svim šumama priobalja nužno je propisati, ali i provoditi takve zahvate koji će kontinuirano čuvati sklop sastojina, pa time i relativnu vlažnost prizemnog sloja rašća, dajući svakim zahvatom prednost autoktonim vrstama bjelogorice u odnosu na čiste sastojine borova, poštivajući strogo odredbe šumskoga reda. 4. Uz sve postojeće komunikacije, dakako i one koje će se u međuvremenu graditi, nužno je osigurati trajno očišćene površine svijetlih pruga širine 3-5m, koje će biti prepreka prijenosu vatre na nove površine, ali i osiguran pristup za gasitelje i protupožarnu opremu. 5. Sve šumske površine moraju biti obuhvaćene projektom izgradnje mreže protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta, neovisno o vlasništvu. Njihova gustoća (na svakih 500m, širine 6-8m), kao i dinamika izvođenja, bit će uvjetovana redovno osiguranim priljevom financijskih sredstava. Radi učinkovitosti provedbe ovih projekata nužno je izbjeći imovinsko pravne sporove proglašenjem općeg interesa na površinama državnog vlasništva, dok je na području privatnog vlasništva to moguće provesti postupkom eksproprijacije. 6. Sustavom promatračkih (primarnih i sekundarnih) stanica moraju se pokriti svi tereni, uz nužnu opremu terenskim topografskim kartama, geodetskim instrumentima za određivanje mjesta i udaljenosti pojave vatre, kao i sredstvima veze radi brze dojave. 7. Služba ophodnje i promatranja, čvrsto i stručno organizirana unutar "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb, obučena u propisane službene odore, mora vrlo dosljedno i učinkovito sprječavati i prijavljivati svaki pokušaj paljenja otvorene vatre. Sigurno je da će, akcija, podržana od pravosudnih organa u početku brojnog sankcioniranja svakog pokušaja loženja otvorene vatre, bitno utjecati na smanjenje broja šumskih požara. |