DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 71     <-- 71 -->        PDF

9. Korištenje tuđih sredstava za financiranje poslovanja u 1997. godini
a) posudba sredstava iz čl. 70. ZOŠ-a u iznosu oko Za nenamjenski korištena sredstva pod a) i b) nije
80 000 000 kuna obračunata kamata, niti je ista uknjižena u rashode pob)
posudba sredstava iz čl. 58. i 68. ZOŠ-a u iznosu slovanja.
oko 28 000 000 kuna.


Zaključna razmatranja


Iz gore navedenih podataka nedvojbeno se može zanju
Poduzeća. Velika je vjerojatnost da Poduzeće neće
ključiti daje proces koji je prisutan u "Hrvatskim šumabiti
u mogućnosti izvršavati zahtjeve Zakona o šumama
ma", p.o. Zagreb izrazito negativnih tendencija. Ukolii
propise šumskogospodarske osnove, što će imati za
ko se ne poduzmu radikalne mjere u zaustavljanju ovih posjedicu daljnje pogoršavanje uvjeta privređivanja i u
negativnih kretanja (smanjenje obračunate amortizadrvnoj
preradi i u drugim djelatnostima, koje se oslacije,
pad dugoročnih ulaganja u dugotrajnu imovinu i njaju na produkte šumartva čiji proizvodi čine osnovnu
biološku reprodukciju šuma, drastično smanjenje prosirovinsku
bazu istih.
daje putem javnog nadmetanja i dr.), a prije svega mobilizacijom
svih kreativnih kadrova prisutnih u Podu


mr. se. Josip Dundović, dipl. inž. šum.


zeću i Državi, za očekivati je daljnju eroziju u poslova-


U BUDUĆNOSTI BROJNE POPULACIJE PTICA MOČVARICA STJECAJEM
EKOLOŠKIH OKOLNOSTI ZAOBILAZIT ĆE KOPAČKI RIT


POČETAK KRAJA KOPAČKOG JEZERA U BARANJI


Vrbov mladik oteo se svim predviđanjima i postepeno osvaja
najveću vodenu površinu Kopačkog rita


Brojnim našim napisima i publikacijama pokušali
smo skrenuti pozornost odgovornih na nestanak najveće
bare u Hrvatskoj, Kopačkoga jezera. Više puta isticano
je značenje koje ova bara ima u Posebnom zoološkom
rezervatu Kopački rit za brojne vrste močvarica,
koje se ovdje zadržavaju i hrane ili povremeno borave
u vrijeme jesenje i proljetne migracije. Opisivali
smo nepovoljni trend evolucije ekosustava Kopačkoga
rita koji je podložan prirodnim silama i procesima, ali i
utjecaju suvremenoga čovjeka. Gradnjom obrambenih
nasipa, kanala i drugim hidromelioracijskim zahvatima
u prostoru zaobalja rijeka Dunava i Drave koje se provode
već više od 280 godina, cijeli se krajolik promijenio
do neprepoznatljivih granica. Neshvatljiva glad
za zemljom za poljodjelskim oranicama kroz povijest
ovog kraja dovela je krajolik Kopačkoga rita u jednu


nelogičnu i neprihvatljivu krajnost. Zbog smanjenja zaobalja
ugrozilo se izvanredno prirodno mrijestilište i gojilištc
riječne ribe, lijepa i jedinstvena priroda. Zbog tih
promjena mnoge vrste ptica močvarica su nestale, a neke
su vrste pred izumiranjem, tako da bi se danas, daje kojim
slučajem živ, A. Brehm, A. Moj sisovics ili E.
Rössler , čudom čudili i ne bi vjerovali da se nalaze na
tlu one predivne močvare koju su imali sreću upoznati u
vrijeme svojega života i boravka na tlu Baranje.


Međutim, nije shvatljivo da neki suvremeni znanstveno-
obrazovni ekolozi očevidci promjena prepuštaju
prirodi njen logični, ali sa stajališta zaštite prirode
destruktivni tijek koji će dovesti do nestanka Kopačkoga
jezera, što u svakom slučaju neće zadovoljiti mnoge
ornitologe, ljubitelje prirode i sve one koji Kopačko jezero
poznaju iz svoje mladosti.


KOPAČKO JEZERO I "POLUOTOK" PRIJE DOMOVINSKOG RATA 1991. GODINE


Za one koji ne poznaju Baranju, Lovište "Belje", reći
ćemo daje Kopačko jezero najveća vodena površina
u Kopačkome ritu. Zavisno od vodostaja promjenjivog
je oblika i veličine. U mnogim napisima spominje se
veličina od 250 ha pa i 300 ha. Tijekom ljeta i jeseni gubi
vodu pa poprima izgled "kifle" i kasnije "kapi" vode
(Skica 1). U takvim prilikama najveća dubina jedva da
prelazi 2,5 metra.


Porastom vodostaja rijeke Dunava dolazi do naplavljivanja
Kopačkoga rita. Pejsaž rita postepeno se mijenja,
pa u vodi nestaju poznati krajolici, medu ostalim i
spomenuti "Poluotok". Kod još viših vodostaja, onih
iznad 450 cm, nestat će obala Kopačkoga jezera i cijeli
će krajolik poprimiti izgled velike aluvijalne površine,
kojoj nije moguće odrediti obalu ni veličinu. Pogledom
iz zrakoplova, obale postaju kosine obrambenih nasipa