DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 78     <-- 78 -->        PDF

nekadašnjem poljoprivrednom zemljištu. Širenje patogena
procjenjivano je na temelju njegovih nalaza u
obliku plodnih tijela (a), micelija u panjevima (b), u dva
horizontalna korjena (Alexander i Skelly 1974)


(c) i u presječenim korjenovima u jamama u tlu (dimenzija
30 x 30 x 30 cm; jame su raspoređene u pravokutnoj
mreži s razmacima od 4,0 x 4,5 m) (d).
Mežyk, Z.: Usporedba zaj´ednica trčaka (Carabidae,
Coleoptera), ulovljenih u različitim šumskim
staništima u planinama Swietokrzyskie.


U istraživanjima su zabilježene znatne razlike u sastavu
i strukturi između zajednica trčaka skupljenih na
sličnim šumskim staništima različitih dijelova planina i
na različitim šumskim staništima istog planinskog
predjela.


Szwagrzyk J.,Szewczyk J., Bodziarczyk
J.: Prostorna varijabilnost jedne prirodne sastojine
u Nacionalnom parku Babia gora.


Prostorna struktura analizirana je pomoću dviju metoda:
Ripleyeve K metode, kojom su detaljno analizirani
prostorni uzorci stabala, i Grcig-Smithovc metode, kojom
je analiziran odnos između većeg bloka i varijance
sastojinskih karakteristika. Podaci su prikupljeni za vrijeme
detaljnog kartiranja stabala u trajnim plohama unutar
Nacionalnog parka Babia gora. Prostorni uzorci svih
živih stabala, kao i prostorni uzorci pojedinih vrsta drveća,
nisu se pokazali signifikantno različiti od slučajne
distribucije. Nije utvrđena konačna prostorna veza između
vrsta drveća ili veličine stabala. Međutim, posebni
uzorak dijelova stabala bio je signifikantno kompaktan,


uglavnom zbog nakupina velikih suhih jelovih stabala.
Vjerojatno objašnjenje te pojave može biti smrtnost
uzrokovana zarazom gljivičnim oboljenjima.


U ukupnom nizu analiziranih blokova (od 1/64 ha
do 2 ha) nijedna površina nije pokazala konzistentno
nisku varijaciju između blokova. Raznolikost sastojine
u pojedinostima dobro se slaže s ranijim nalazima i može
se pripisati slučajnoj distribuciji stabala i prostranim
prazninama u sklopu. Ipak, na širem planu, prostorna
varijabilnost sastojine bila je puno veća od očekivane i
ne može se potpuno objasniti bez dodatnih istraživanja.


Sierpinska, A.: Toksičnost bakterije Bacillus
thuringiensis za neke defolijatore iz reda Lepidoptera.


Utvrđivana je toksičnost šest sojeva B. thuringiensis
za gusjenice. Pokusi s gusjenicama borovog prelca
Dendrolimus pini L. (Lasocampidae), smrekinog prelca
Lymantria monaeha L. (Lymantriidae) i malog mrazovca
Operophthera brumata L. (Geometridae) provodili
su se na dva temperaturna režima. Određivana je
smrtnost i intenzitet prehrane inficiranih kukaca.


Najjači toksični učinak na borovog prelca, smrekovog
prelca i mrazovca, zabilježen je u slučaju primjene
sojeva B. thurngiensis subsp. sotto biotip dendrolimus,


B. thuringiensis subsp. thuringiensis i B. thuringiensis
subsp. aizawai. HD-1 soj B. thuringiensis subsp, kurstaki,
koji se najviše upotrebljava u proizvodnji mnogih formulacija
B. thuringiensis u zaštiti šuma, nije pokazao
najveću toksičnost ni za jednu vrstu kukaca u pokusu.
I. Mikloš
PLANT RESEARCH AND DEVELOPMENT (Istraživanje bilja i razvoj), svezak 47/48, 1998.


Izdao Institut za znanstvenu suradnju u Tübingenu i
Savezni zavod za istraživanja u šumarstvu i drvnoj industriji
u Hamburgu.


Svrha je serije pod gornjim naslovom informiranje
botaničara, javnih djelatnika i relevantnih institucija u
svijetu o njemačkim radovima na području istraživanja
bilja. Iz publikacija pisanih na njemačkom jeziku izabiru
se posebno vrijedni prilozi s praktičnog stajališta i
prevode na engleski, što im olakšava izravan pristup u
međunarodnu javnost.


Pojedini svesci pojavljuju se svake dvije godine. U
najnovijem možemo naći ove priloge:


Tzschupk e W.: Potrajnost šumskog gospodarstva
- prilog očuvanju osnove naše egzistencije?


Hcuveldop J., Schneider Th. W., Hon eri a
S.: Potrajnost razvoja šuma - međunarodne djelatnosti
na području šumarske politike nakon UNCED i prilozi
šumarske znanosti provođenju postignutih sporazuma.


Bick U., Droste H.-J.,Glauner R., Heuveldop
J.: Procjena i mjerenje ključnih šumarskih parametara
za vrednovanje upravljanja tropskim šumama.


Koller t W.: Potrajno gospodarenje šumskim resursima
u Sabahu, Malezija: licenciranje politike i ekonomije


Dotzaue r H.: Potencijal gospodarenja sekundarnim
šumama sa stajališta razvojne politike.


Pretzsc h J.: Šanse i granice gospodarenja tropskim
šumama sa socioekonomskog stajališta: status
quo i perspektive.


Gadow von K., Ying Hui G.: Modeliranje prorjeda
u jednodobnim plantažama


Schröde r J. M.: Sporedni šumski proizvodi i njihov
potencijal za očuvanje tropskih kišnih šuma - primjeri
iz Kameruna i Ekuadora


Walte r S.: Iskorišćivanje sporednih šumskih proizvoda
u kišnim šumama Madagaskara