DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 80     <-- 80 -->        PDF

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


TREĆA MINISTARSKA KONFERENCIJA O ZAŠTITI EUROPSKIH ŠUMA -
Lisabon, od 2. do 4. lipnja 1998.


LI I L2 -NOVI KORACI EUROPSKE STRATEGIJE GOSPODARENJA ŠUMAMA


Iako su se europske šumske površine povećale tijekom
posljednjih 40 godina, znano je da su izgubile znatan
dio svoje biološke raznovrsnosti1. Osim ustupanja
pred nezaustavljivom urbanizacijom, šume su ugrožene
opsežnim vodoprivrednim zahvatima, izložene požarima,
klimatskim nepogodama, ali i bolestima i zagađivanju.
Svijest, i iz toga proizašla potreba za sprječavanjem
uništenja šuma, te zaštite tla i atmosfere kao
najvažnijih čimbenika kvalitetnoga životnog prostora,
uvjetovale su da šume postanu važan predmet zajedničke
i trajne brige europskih zemalja, odnosno njihovih
institucija.


Upravo su takvi ciljevi i interesi zahtijevali najvišu
(ministarsku) razinu podrške i suglasja o mnogim bitnim
pitanjima očuvanja šuma ali i razvoja europskoga
šumarstva.


Europske mjere za očuvanje šuma
I našoj su šumarskoj javnosti poznati bit i sadržaj
tzv. Pan-europskogaprocesa, pod kojim se podrazumijevaju
postignuća prve (Strassbourg 1990) i druge
(Helsinki 1993) ministarske konferencije o zaštiti i
očuvanju europskih šuma. I Hrvatska je potpisnica šest
strasburških i četiri helsinške rezolucije koje su promovirale
idejupotrajnoggospodarenja šumama ili šumarstva
održivog razvoja i zaštitu biološke raznovrsnosti
šuma, kao glavne zajedničke ciljeve.


Prema podatcima s međunarodnog skupa Forest Policy in the Countries
with Economies in Transition -Ready for the European Union?, održanom
od 21. do 23. kolovoza 1997. u Pragu.


Podsjećamo daje I. ministarska konferencija o zaštiti
europskih šuma održana u prosincu 1990. godine u
Strassbourgu kao prvi skup na kojemu je potreba za zaštitom
europskih šuma podržana na ministarskoj razini.
Obveze koje su ministri preuzeli objavljene su u Općoj
deklaraciji rezolucijama označenima SI do S6.


Druga ministarska konferencija održana je 1993.
godine u Helsinkiju. Rezultati rada objavljeni su u općoj
deklaraciji i rezolucijama označenima Hl od H4.
Helsinška konferencija (1993) osobito se usredotočila
na zemlje čija su gospodarstva u tranziciji te je usvojen
i poseban zaključak koji poziva na suradnju s tranzicijskim
zemljama na području šumarstva.


Do sada se u rad ministarskih konferencija uključilo
40 europskih država i Europsko povjerenstvo (European
Commission), zatim 13 ne-europskih država te
dvadesetak međunarodnih organizacija.


III.
ministarska konferencija -Lisabon,
lipanj 1998.
U organizaciji Portugala i Austrije, uz podršku Finske
i Poljske, III. ministarska konferencija o zaštiti europskih
šuma održana je od 2. do 4. lipnja 1998. u
Lisabonu. Uz sadržaje opojmljene na prethodne dvije
konferencije, ministri i voditelji nacionalnih delegacija
također su raspravljali o socio-ekonomskom značenju
šuma te o pokazateljima i mjerilima za potrajno gospodarenje
šumama.


Ula
UlaUlaz
zz u
uu Centr
CentrCentro
oo Cultura
CulturaCultural
ll d
dde
ee Bclć
BclćBclćm
mm gdj
gdjgdje
ee j
jje
ee održan
održanodržana
aa konferencij
konferencijkonferencija
aa Centro Cultural de Bclćm -detalj parkovne kulture




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Detalj iz lisabonskoga botaničkog vrta


Hrvatsku su delegaciju na Lisabonskoj konferenciji
činili prof. dr. sc. Stanislav Sever , voditelj delegacije
te članovi delegacije mr. se. Jela B i 1 a n d ž i j a, doc. dr.
se. Ivan M art in i ć i dr. se. Boris Hrašovec.


37 zemalja potpisnica


Uz opću deklaraciju, zemlje sudionice ministarske


konferencije potpisale su dvije rezolucije i to:
rezoluciju LI: Ljudi, šume i šumarstvo -Unapređenje
socioekonomskih aspekata potrajnoga gospodarenja
šumama


rezoluciju L2: Sveeuropski kriteriji, pokazatelji i operativne
smjernice za potrajno gospodarenje šumama.


Zemlje potpisnice dviju novih rezolucija su (abecednim
redom): Albanija, Austrija, Bjelorusija, Belgija,
Bugarska, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska,
Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Island, Italija, Latvija,
Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta,
Monako, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska,
Portugal, Rumunjska, Ruska Federacija, Slovačka, Slovenija,
Sveta Stolica (Vatikan), Španjolska, Švedska,
Švicarska, Lurska, Ukrajina i Velika Britanija. Supotpisnik
rezolucija je i Europsko povjerenstvo.


U radu konferencije sudjelovalo je i šest izvaneuropskih
zemljama-promatrača: Brazil, Kanada, Čile,
Japan, Malezija i SAD te 12 nevladinih organizacija,
međunarodnih udruženja i tijela.


Značenje III. ministarske konferencije
Više nego ikada prije, na ovoj su konferenciji europske
šume spoznate kao važan obnovljiv prirodni resurs,
dugoročno povezan s mnogobrojnim ljudskim aktivnostima
te gospodarski oslonac milijunima malim šumovlasnika.
U svezi s tim posebice se naglašava da su jačanje
dijaloga između šumarstva i javnosti te uključivanje
brojnih sudionika u kreiranje šumarske politike
važni elementi za uspjeh provedbe dogovorenih mehanizama
zaštite šuma u europskim uvjetima.


Slika sa svjetske izložbe EXPO 98 - osvježenje pod slapon


U svezi s timu, u Općoj deklaraciji, među ostalim
čitavamo:


U 21. stoljeću europsko će šumarstvo, poštivajući socijalne,
ekonomske, okolišne i kulturalne uloge šume.
optimizirat svoj doprinos potrajnom razvoju društva,
posebice razvoju ruralnih sredina, osiguranju obnovljivih
resursa i zaštiti globalnoga i lokalnog okoliša.


Društvo će, shvaćajući mnogostruku ulogu šuma i
uviđajući važnost zaštite i potrajnoga gospodarenja šumama,
podržati snažan razvoj šumarstva pružajući nužne
regulatorne, institucionalne, ekonomske i socijalne
okvire za provedbu potrajnoga gospodarenja šumama,
usmjeravajući odluke ka najboljoj uporabi drveta i ostalih
šumskih proizvoda i koristi, smanjujući postojeće
pritiske na vitalnost i zdravstveno stanje šuma.


Ovime se na najvišoj ministarskoj razini, prepoznaju
važnost šumarstva i potrajnoga šumskog gospodarenja
u ukupnom održivom razvoju društva te priznaje
značenje socijalnih i gospodarskih funkcija šume
zajedno s okolišnim, ekološkim i kulturalnim funkcijama
kao bitnih elemenata za potrajno šumsko gospodarenje.


Danas, po svršetku III. ministarske konferencije
može se govoriti kako se upravo ovim putem i na ovoj
razini, dosad najsnažnije, nastoji europsku šumarsku
svijest te šumarsku politiku uglavnom jednostrano
okrenutu ekonomskim osnovama, podrediti ekološkim
i društvenim pitanjima šume i šumarstva. Istodobno se
takvoj zajedničkoj strategiji nastoji dati zasada nedostajući
globalni okvir i dugoročno planiranje2.


Upravo je zato lisabonska ministarska konferencija
po svemu nastavak i novi korak razvoja i provedbe jedinstvenih
političkih i strukovnih mehanizama zaštite i
potrajnoga gospodarenja europskim šumama.


1 O tome vidi i u I. Martinić (1996): Hrvatsko šumarstvo - treba li mu novi
okvir?, Meli. šumar. 21 (4) 198 - 200, te 1. Martinić (1997): / u najvažnijim je
europskim procesima šumarstvo na sporednom kolosjeku, Meli. šumar.
22(3)125-128.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Osnovne činjenice o šumarstvu Portugala


U prilogu osvrta na III. ministarsku konferenciju 1 preuzeti su iz publikacije "The Portuguese Forest by
donosimo osnovne informacije o šumama i šumarstvu Numbers" što gaje povodom konferencije izdalo MiniPortugala,
zemlje-domaćina. Podaci prikazani u tablici starstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Portugala.


Struktura površina


Šume i šumsko zemljište
Šume
Ostalo šum. zemljište


Poljoprivredno zemljište
Vodotoci


Vlasništvo


Državno i javno vlasništvo
Privatno vlasništvo´´


Šume prema namjeni


Gospodarske (za proizvodnju drva)
Drvo neproizvodne
(za proizvodnju pluta i voćkarice)
Zaštićene


Struktura šuma


Prevladavajuće listaće
Predvladavajuće četinjače
Mješovite šume


Glavne vrste drveća


Primorski bor
Pinija
Ostale četinjače
Hrast plutnjak
Crnika
Ostali hrastovi
Eukaliptus
Kesten
Ostale listaće


Zaliha, prirast, etat


Drvna zaliha
Godišnji prirast
Godišnja sječa


ukupno


3383
84


ukupno


ukupno


ukupno


ukupno


000 ha


9204


3467


5638
99


3383


248
3135


3383


1897
1410


76


3383


2 031
911
441


3383


1026,4
78,6
74,0


719,4
463,8
134,1
696,3
40,3
150,1


000 m3


275 760
15 195
9 400


Tablica


%


100,0


37,7


61,3
1,0


100,0


7,3
92,7


100,0
56,1
41,7


2,2


100,0
60,0
26,9
13,1


100,0
30,3
2,3
2,2
21,3


13,7
4,0
20,6
1,2
4,4


5,5 % od drvne zalihe
62 % od godišnjeg prirasta


Priredili:
Ivan Martinić
Boris Hrašovec


1 U Portugalu ima preko 400 000 privatnih šumovlasnika od kojih


Jela Bilandžija


oko 350 000 s posjedom manjim od 3 ha.