DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 80 <-- 80 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI TREĆA MINISTARSKA KONFERENCIJA O ZAŠTITI EUROPSKIH ŠUMA - Lisabon, od 2. do 4. lipnja 1998. LI I L2 -NOVI KORACI EUROPSKE STRATEGIJE GOSPODARENJA ŠUMAMA Iako su se europske šumske površine povećale tijekom posljednjih 40 godina, znano je da su izgubile znatan dio svoje biološke raznovrsnosti1. Osim ustupanja pred nezaustavljivom urbanizacijom, šume su ugrožene opsežnim vodoprivrednim zahvatima, izložene požarima, klimatskim nepogodama, ali i bolestima i zagađivanju. Svijest, i iz toga proizašla potreba za sprječavanjem uništenja šuma, te zaštite tla i atmosfere kao najvažnijih čimbenika kvalitetnoga životnog prostora, uvjetovale su da šume postanu važan predmet zajedničke i trajne brige europskih zemalja, odnosno njihovih institucija. Upravo su takvi ciljevi i interesi zahtijevali najvišu (ministarsku) razinu podrške i suglasja o mnogim bitnim pitanjima očuvanja šuma ali i razvoja europskoga šumarstva. Europske mjere za očuvanje šuma I našoj su šumarskoj javnosti poznati bit i sadržaj tzv. Pan-europskogaprocesa, pod kojim se podrazumijevaju postignuća prve (Strassbourg 1990) i druge (Helsinki 1993) ministarske konferencije o zaštiti i očuvanju europskih šuma. I Hrvatska je potpisnica šest strasburških i četiri helsinške rezolucije koje su promovirale idejupotrajnoggospodarenja šumama ili šumarstva održivog razvoja i zaštitu biološke raznovrsnosti šuma, kao glavne zajedničke ciljeve. Prema podatcima s međunarodnog skupa Forest Policy in the Countries with Economies in Transition -Ready for the European Union?, održanom od 21. do 23. kolovoza 1997. u Pragu. Podsjećamo daje I. ministarska konferencija o zaštiti europskih šuma održana u prosincu 1990. godine u Strassbourgu kao prvi skup na kojemu je potreba za zaštitom europskih šuma podržana na ministarskoj razini. Obveze koje su ministri preuzeli objavljene su u Općoj deklaraciji rezolucijama označenima SI do S6. Druga ministarska konferencija održana je 1993. godine u Helsinkiju. Rezultati rada objavljeni su u općoj deklaraciji i rezolucijama označenima Hl od H4. Helsinška konferencija (1993) osobito se usredotočila na zemlje čija su gospodarstva u tranziciji te je usvojen i poseban zaključak koji poziva na suradnju s tranzicijskim zemljama na području šumarstva. Do sada se u rad ministarskih konferencija uključilo 40 europskih država i Europsko povjerenstvo (European Commission), zatim 13 ne-europskih država te dvadesetak međunarodnih organizacija. III. ministarska konferencija -Lisabon, lipanj 1998. U organizaciji Portugala i Austrije, uz podršku Finske i Poljske, III. ministarska konferencija o zaštiti europskih šuma održana je od 2. do 4. lipnja 1998. u Lisabonu. Uz sadržaje opojmljene na prethodne dvije konferencije, ministri i voditelji nacionalnih delegacija također su raspravljali o socio-ekonomskom značenju šuma te o pokazateljima i mjerilima za potrajno gospodarenje šumama. Ula UlaUlaz zz u uu Centr CentrCentro oo Cultura CulturaCultural ll d dde ee Bclć BclćBclćm mm gdj gdjgdje ee j jje ee održan održanodržana aa konferencij konferencijkonferencija aa Centro Cultural de Bclćm -detalj parkovne kulture |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Detalj iz lisabonskoga botaničkog vrta Hrvatsku su delegaciju na Lisabonskoj konferenciji činili prof. dr. sc. Stanislav Sever , voditelj delegacije te članovi delegacije mr. se. Jela B i 1 a n d ž i j a, doc. dr. se. Ivan M art in i ć i dr. se. Boris Hrašovec. 37 zemalja potpisnica Uz opću deklaraciju, zemlje sudionice ministarske konferencije potpisale su dvije rezolucije i to: rezoluciju LI: Ljudi, šume i šumarstvo -Unapređenje socioekonomskih aspekata potrajnoga gospodarenja šumama rezoluciju L2: Sveeuropski kriteriji, pokazatelji i operativne smjernice za potrajno gospodarenje šumama. Zemlje potpisnice dviju novih rezolucija su (abecednim redom): Albanija, Austrija, Bjelorusija, Belgija, Bugarska, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Island, Italija, Latvija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Monako, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Ruska Federacija, Slovačka, Slovenija, Sveta Stolica (Vatikan), Španjolska, Švedska, Švicarska, Lurska, Ukrajina i Velika Britanija. Supotpisnik rezolucija je i Europsko povjerenstvo. U radu konferencije sudjelovalo je i šest izvaneuropskih zemljama-promatrača: Brazil, Kanada, Čile, Japan, Malezija i SAD te 12 nevladinih organizacija, međunarodnih udruženja i tijela. Značenje III. ministarske konferencije Više nego ikada prije, na ovoj su konferenciji europske šume spoznate kao važan obnovljiv prirodni resurs, dugoročno povezan s mnogobrojnim ljudskim aktivnostima te gospodarski oslonac milijunima malim šumovlasnika. U svezi s tim posebice se naglašava da su jačanje dijaloga između šumarstva i javnosti te uključivanje brojnih sudionika u kreiranje šumarske politike važni elementi za uspjeh provedbe dogovorenih mehanizama zaštite šuma u europskim uvjetima. Slika sa svjetske izložbe EXPO 98 - osvježenje pod slapon U svezi s timu, u Općoj deklaraciji, među ostalim čitavamo: U 21. stoljeću europsko će šumarstvo, poštivajući socijalne, ekonomske, okolišne i kulturalne uloge šume. optimizirat svoj doprinos potrajnom razvoju društva, posebice razvoju ruralnih sredina, osiguranju obnovljivih resursa i zaštiti globalnoga i lokalnog okoliša. Društvo će, shvaćajući mnogostruku ulogu šuma i uviđajući važnost zaštite i potrajnoga gospodarenja šumama, podržati snažan razvoj šumarstva pružajući nužne regulatorne, institucionalne, ekonomske i socijalne okvire za provedbu potrajnoga gospodarenja šumama, usmjeravajući odluke ka najboljoj uporabi drveta i ostalih šumskih proizvoda i koristi, smanjujući postojeće pritiske na vitalnost i zdravstveno stanje šuma. Ovime se na najvišoj ministarskoj razini, prepoznaju važnost šumarstva i potrajnoga šumskog gospodarenja u ukupnom održivom razvoju društva te priznaje značenje socijalnih i gospodarskih funkcija šume zajedno s okolišnim, ekološkim i kulturalnim funkcijama kao bitnih elemenata za potrajno šumsko gospodarenje. Danas, po svršetku III. ministarske konferencije može se govoriti kako se upravo ovim putem i na ovoj razini, dosad najsnažnije, nastoji europsku šumarsku svijest te šumarsku politiku uglavnom jednostrano okrenutu ekonomskim osnovama, podrediti ekološkim i društvenim pitanjima šume i šumarstva. Istodobno se takvoj zajedničkoj strategiji nastoji dati zasada nedostajući globalni okvir i dugoročno planiranje2. Upravo je zato lisabonska ministarska konferencija po svemu nastavak i novi korak razvoja i provedbe jedinstvenih političkih i strukovnih mehanizama zaštite i potrajnoga gospodarenja europskim šumama. 1 O tome vidi i u I. Martinić (1996): Hrvatsko šumarstvo - treba li mu novi okvir?, Meli. šumar. 21 (4) 198 - 200, te 1. Martinić (1997): / u najvažnijim je europskim procesima šumarstvo na sporednom kolosjeku, Meli. šumar. 22(3)125-128. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Osnovne činjenice o šumarstvu Portugala U prilogu osvrta na III. ministarsku konferenciju 1 preuzeti su iz publikacije "The Portuguese Forest by donosimo osnovne informacije o šumama i šumarstvu Numbers" što gaje povodom konferencije izdalo MiniPortugala, zemlje-domaćina. Podaci prikazani u tablici starstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Portugala. Struktura površina Šume i šumsko zemljište Šume Ostalo šum. zemljište Poljoprivredno zemljište Vodotoci Vlasništvo Državno i javno vlasništvo Privatno vlasništvo´´ Šume prema namjeni Gospodarske (za proizvodnju drva) Drvo neproizvodne (za proizvodnju pluta i voćkarice) Zaštićene Struktura šuma Prevladavajuće listaće Predvladavajuće četinjače Mješovite šume Glavne vrste drveća Primorski bor Pinija Ostale četinjače Hrast plutnjak Crnika Ostali hrastovi Eukaliptus Kesten Ostale listaće Zaliha, prirast, etat Drvna zaliha Godišnji prirast Godišnja sječa ukupno 3383 84 ukupno ukupno ukupno ukupno 000 ha 9204 3467 5638 99 3383 248 3135 3383 1897 1410 76 3383 2 031 911 441 3383 1026,4 78,6 74,0 719,4 463,8 134,1 696,3 40,3 150,1 000 m3 275 760 15 195 9 400 Tablica % 100,0 37,7 61,3 1,0 100,0 7,3 92,7 100,0 56,1 41,7 2,2 100,0 60,0 26,9 13,1 100,0 30,3 2,3 2,2 21,3 13,7 4,0 20,6 1,2 4,4 5,5 % od drvne zalihe 62 % od godišnjeg prirasta Priredili: Ivan Martinić Boris Hrašovec 1 U Portugalu ima preko 400 000 privatnih šumovlasnika od kojih Jela Bilandžija oko 350 000 s posjedom manjim od 3 ha. |