DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 87     <-- 87 -->        PDF

će podmirivati potpunu financijsku obvezu prema
HŠD-u, dok se Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije
pruža zatražena pomoć zagovorom kod nadležnih
u svezi s preseljenjem u očekivani slobodni prostor
(iseljenjem dijela PMF-a na Bijeničku cestu) u zgradi
Fakulteta na Marulićevom trgu.


Ad. 6. Kako je iza sjednice U.O. slijedila 102. redovita
skupština HŠD-a, predsjednik i tajnik HŠD-a dali
su izvješća koja će biti predočena delegatima skupštine
na verifikaciju. Dogovoreni su tehnički detalji za Skupštinu
i utvrđen dnevni red (koji delegati Skupštine mogu
i proširiti).


Ad. 7. Tajnik izvješćuje o pristiglim molbama za financijsku
pomoć: Matici Hrvatskoj Delnice - Podruž


Zapisnik sastavio tajnik HŠD-a
Hranislav Jakovac, dipl. inž. v.r.


nica Fužine "IZLAZ VRATA", kupnjom 20 brošura u
iznosu od ukupno 500 kn i grafičke mape "Dub" gosp.
Dragutina Mandekića, s temom hrvatskog seoskog tradicionalnog
graditeljstva istočne Slavonije, u iznosu od
3.000,00 kn, što U.O. odobrava. Predložena je i pripomoć
obitelji pokojnog kolege Ivana Švarca, čija supruga
nije zaposlena, pa se sa dvoje djece nalazi u teškom
financijskom položaju. U.O. odobrava pomoć u iznosu
od 6.000,00 kn.


Predsjednik HŠD-a
Prof. dr. sc. Slavko Matić v.r.


ZAPISNIK SA 102. REDOVITE SKUPŠTINE HSD-a ODRŽANE


16. SRPNJA 1998. GODINE U ZAGREBU
102. redovitu skupštinu Hrvatskoga društva otvorio
je predsjednik HŠD-a prof. dr. se. Slavko Matić, pozdravivši
sve nazočne delegate, članove HŠD-a i goste zahvalivši
im se na odazivu. Posebno je pozdravio zamjenika
ministra poljoprivrede i šumarstva mr. se. Ivana
Đurkića, predsjednika Saborskog odbora za poljodjelstvo,
selo i seljaštvo i predsjednika Nadzornog odbora
"Hrvatskih šuma" Ivicu Gažija, dipl. inž., pomoćnike u
Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, za šumarstvo
Roberta Laginju, dipl. inž., i za odnose s drvnom industrijom
Mirka Kovačeva, dipl. inž., dožupana Zadarske
županije Božidara Longina, dipl. inž., dekana Šumarskog
fakulteta prof. dr. sc. Mladena Figurica, ravnatelja
Šumarskog instituta Jastrebarsko dr. se. Josu Gračana,
direktora "Hrvatskih šuma" Ivana Tarnaja, dipl. inž., direktore
drvno-preradivačkih firmi, članove U.O. "Hrvatskih
šuma" i predstavnike javnih medija.


Mr. se. IvanĐurk ić, zamjenik Ministra poljoUgledni
članovi HŠD-a i gosti na 102. redovitoj skupštini HŠD-a: slijeva Robert
privrede i šumarstva dao je punu podršku ovom Lag i nj a. Mirko Kovačev, Ivica Gazi, IvanĐurkić i IvanTarnaj
stručnom skupu, očekujući da doneseni zaključci
budu pomoć u radu Ministarstva




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Nakon pozdrava zamolio je nazočne da minutom
šutnje odaju počast poginulim i umrlim članovima
HŠD-a između dvije skupštine.


Skupštinu je u ime Ministra, i svoje osobno, pozdravio
zamjenik Ministra poljoprivrede i šumarstva mr.
se. Ivan Đurkić, poželjevši uspješan rad Skupštine, te
naznačivši daje voljan upoznati se s raspravom, kao i
koristiti se zaključcima ovakvog eminentnog stručnog
skupa. Bez struke, posebice tradicije i postojanosti kao
što je šumarska nema napretka niti u šumarstvu a ni u
cjelokupnom gospodarstvu države.


Da bi Skupština mogla raditi prema Statutu, predloženo
je izabrano:
a) Radno predsjedništvo - Slavko Matić, Vlado Topić,
Damir Dclač i Berislav Vinaj
b) voditelj zapisnika, tajnik HŠD-a Hranislav Jakovac
c) ovjeritelji Zapisnika Zvonko Rožić i Nikola Lukič


d) Povjerenstvo za zaključke - Robert Lagina, Tomislav
Starčević, Stjepan Petreš, Branimir Prpić, Joso
Vukelić i Hranislav Jakovac.


Radno predsjedništvo zauzima svoje mjesto, a tajnik
izvješćuje daje od 97 ovlaštenih delegata ogranaka
i tijela Skupštine nazočno 90, pa će sve odluke koje prema
Statutu donose delegati biti pravovaljane. Skupštini
je nazočno 272 člana HŠD-a i gostiju.


Jednoglasno je prihvaćen ovaj


Dnevni red:


1.
Izvješće o radu HŠD-a između 101. i 102. Skupštine:
a) Izvješće predsjednika, b) izvješće tajnika, c)
izvješće glavnog urednika Šumarskog lista.
2.
Verificiranje financijskog poslovanja za 1997. god.
3.
Rasprava po izvješćima.
4.
Razno.
5.
Stručna tema 102. redovite skupštine HŠD-a: "Promišljanje
o stanju šumarstva Hrvatske na pragu 21.
stoljeća". Poticatelji rasprave su prof. dr. se. Slavko
Matić, predsjednik HŠD-a i Ivan Tarnaj, dipl. inž.,
direktor "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb.
Ad. 1.
a) Izvješće predsjednika


- 101. redovita skupština HŠD-a održana je u Zagrebu
(Geothe institut) 9. svibnja 1997. godine. Izvješće i
zaključci sa Skupštine objavljeni su u Šumarskom listu
br. 5-6/98. Stručna tema Skupštine bila je "Hrvatsko šumarstvo
danas i sutra". Poticatelji rasprave bili su prof,
dr. se. Slavko Matić i direktor "Hrvatskih šuma" Anđelko
Serdarušić, dipl. inž. šum. Rezultati rasprave prikazani
su u 15 zaključaka, od kojih neke možemo i ponoviti.
- 18. prosinca 1997. godine održana je Izvanredna
skupština HŠD-a, kojoj je glavna zadaća bila ustroj
HSD-a prema Zakonu o udrugama. U isto vrijeme ona je
bila i izborna, jer je u duhu novoga ustroja izabran novi
Upravni i Nadzorni odbor. Detaljno je o tome pisano u
Š. L. 1-2/98., gdje je u izvješću vidljiva i aktivnost HŠDa
od redovite 101. skupštine do kraja godine.


- 19. i 20. svibnja članovi HŠD-a su referatima i raspravom
sudjelovali na znanstvenom skupu u organizaciji
Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo
HAZU na temu: "Prilagodba poljoprivrede i šumarstva
klimi i njenim promjenama" (detaljnije u Zborniku 360
stranica).
- 27. i 28. svibnja 1998. u Goethe institutu održana je
Međunarodna konferencija na temu "Održivo gospodarsko
korišćenje nizinskih rijeka i zaštita prirode i okoliša"
- organizator: Hrvatsko šumarsko društvo, Hrvatsko
energetsko društvo i Euronatur (Njemačka), uz suorganizatore:
AŠZ, Pokret prijatelja prirode "Lijepa
naša", HED Hrvatsko društvo za velike brane, Hrvatsko
društvo za zaštitu voda i mora, Hrvatsko geološko društvo,
Hrvatsko hidrološko društvo.
Od 23 referata, 6 referata održali su članovi HŠD-a,
6 šumari i biolozi iz inozemstva, a ostatak energetičari,
hidrolozi i dr.


Zaključci se još usklađuju, ali nije nađen "zajednički
jezik".


- na temelju odluke 101. redovite skupštine (zaključak
br. 15) o proglašenju 20. lipnja Danom hrvatskoga
šumarstva, taj dan je obilježen raznim aktivnostima u
središnjici i ograncima HŠD-a, o čemu imamo izvješće
u upravo tiskanom Š. L. br. 5-6/98.
- u organizaciji ogranaka HŠD-a i središnjice, prema
mogućnostima i željama posjećen je sajam u Miinchenu
- INTERFORST 98., od 8. do 10. srpnja 1998.
godine.
- HŠD aktivno sudjeluje u pripremi Inženjerskog
sabora, kojega priprema Hrvatski inženjerski savez
(HIS) za 23. studeni 1998. godine, a cilj mu je ojačati
značenje i ulogu sada podcijenjenih inženjerskih struka.
b) Izvješće tajnika


Zadnja, izvanredna Skupština HŠD-a održana 18.
prosinca 1997. god., odredila je i prvu zadaću koja se sastojala
u tome da izvršimo sve tehničke poslove u svezi s
novim ustrojem HŠD-a prema Zakonu o udrugama. To
smo i učinili, tako da smo već 15. siječnja 1998. upisani
u Registar udmga, 22. siječnja su prijavljeni ogranci u
Ministarstvu uprave RH, a odmah zatim i dobiveno je
odobrenje ZAP-a za otvaranje žiro računa ogranaka.


Time je HŠD-u omogućeno da njegovi ogranci samostalno
rade i u novom ustroju. Aktivnosti koje je
naveo predsjednik u svom izvješću, odnosno njihova
priprema i tehnička izvedba, bile su ostale zadaće koje
je Tajništvo obavljalo pored redovitog posla.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Zbog gotovo cjelokupne tehničke izvedbe, HŠD je
mnogo truda uložio u pripremu i provedbu spomenute
Međunarodna konferencije održane 27. i 28. svibnja
1998. Isto tako zahtjevan posao bila je i priprema obilježavanja
20. lipnja Dana hrvatskog šumarstva. Radilo
se na pripremi i tiskanju plakata do završnih aktivnosti.
Moramo odati priznanje kolegama članovima HŠD-a
iz "Hrvatskih šuma" U.S. Zagreb, na čelu s upraviteljem
Antom Tustonjićem i suradnicima Jurajem Pave-
lićem, Herbertoni Krauthackerom, Nives Farkaš-Topolnjak
i ostalima, koji su u središnjici bili dio organizacijske
ekipe i domaćini Terenskog kolokvija "Sume
Medvednice, jučer, danas, sutra". Naravno, naše čestitke
i zahvale zaslužuju jednako i ogranci i Uprave
šuma, Bjelovara, Siska, Požege, Splita, kao i svi drugi
koji su na bilo koji način obilježili taj dan. Očekujemo,
da će iduće godine to biti još uspješnije.


Od značajnijih aktivnosti koje još nisu spomenute,
možemo navesti niz predavanja koja su održana u prostorijama
HŠD-a, s različitim temama iz šumarstva i
preradbe drva. Predstavljeno je više knjiga od kojih navodimo
dvije, nedavno predstavljene LEXIKON SILVESTRE
- višejezični šumarski rječnik, autora prof. dr.
sc. Vjckoslava Glavača i prof. Hrvoja Glavača, te IZMJERA
ŠUMA autora prof. dr. sc. Ane Pranjić i prof,
dr. sc. Nikole Lukića.


Održavanje te uređenje Hrvatskog šumarskog doma,
kao i tiskanje Šumarskog lista, redoviti su poslovi
koji iziskuju dosta truda i vremena.


Detaljnije je o svim poslovima i aktivnostima pisano
u Zapisnicima sa sjednica U.O. pa to nije potrebno
ponavljati.


c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista


Glavni urednik Šumarskog lista Branimir Prpić izvješćuje
kako Uredništvo uspijeva održati rokove tiskanja
časopisa te daje br. 5-6/98. već izašao iz tiska.
Slijedi analiza radova po područjima. U brojevima 1-6
objavljeno je 14 znanstvenih radova iz sljedećih područja:
Uzgajanje šuma 3, Genetika 2, Šumarska fitocenologija
i Ekologija 5, Iskorišćivanje šuma 2,
Uređivanje šuma 1 i Šumarska politika 1. Ostala 74 napisa
obavljena su u rubrikama: Izazovi i suprotstavljanja,
Knjige i časopisi, Odlikovanja i nagrade, Znanstveni
i stručni skupovi, Iz hrvatskog šumarskog društva,
In memoriam i dr.


Iz ovog izvješća čitatelji će sami zamijetiti iz kojih
područja ima premalo ili čak i nema radova, pa je ovo i
poziv stručnjacima iz odnosnih područja za bolju
suradnju.


U svezi s Međunarodnom konferencijom "Održivo
gospodarsko korištenje ", Prpić navodi članak gosp.
Branka Bergmana, tiskan u časopisu Hrvatska vodopri


vreda, čije riječi kao što su primjerice "Šumari su nihilistički
protivnici razvoja, šumarski stavovi su pjesnički
pristup bez pravih kvalifikacija " ili pak "Ne
mogu se odgađati ad caleudas graecas strateška rješenja
o kojima ovisi budućnost zemlje", zaslužuju primjeran
odgovor koji slijedi.


Ad. 2. Kako su svi delegati putem svojih ogranaka
primili i financijsko izvešće za 1997. godinu koje je
Upravni odbor jednoglasno prihvatio na svojoj 1. redovitoj
sjednici održanoj 10. ožujka 1998., a o čemu postoji
detaljno izvješće u Zapisniku tiskanom u Šumarskom
listu br. 3-4/98., slijedio je poziv za raspravu.


Ad. 3. Nakon kratke rasprave Skupština je jednoglasno
prihvatila izvješće pod točkom 2 i verificirala
rezultate financijskog poslovanja u 1997. godini.


Ad. 4. Skupština je jednoglasno prihvatila prijedlog
Upravnog odbora da se u budućnosti sve aktivnosti glede
rada i promidžbe šumarstva i prerade drva nastoje
realizirati putem Hrvatskoga šumarskog društva.


Ad. 5. Za stručnu temu 102. redovite skupštine
HŠD-a "Promišljanje o stanju šumarstva Hrvatske
na pragu 21. stoljeća", poticaj raspravi su u svojim referatima
dali predsjednik HŠD-a prof. dr. sc. Slavko


Prof. dr. sc. Slavko Matić, predsjednik HŠD-a, posebno je naglasio
potrebu njegovanja šumarske etike i uistroja moralnog lika
šumarskog inženjera i tehničara.


Mati ć i direktor "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb Ivan
Tarnaj , dipl. inž. šum. Njihove referate donosimo u
cijelosti i tiskani su kao Uvodni članci u ovome broju
Šumarskog lista, a prilog su ovom Zapisniku.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Nakon ovih za raspravu poticajnih referata, slijedilo
je još nekoliko pripremljenih referata i prilično široka
rasprava.


Tomislav Starčević je u svome izlaganju, u kojem
je, kako jesam rekao pokušao "u atmosferu ovog
skupa udahnuti duh osvježenja i i nade za budućnost
koju svakako treba graditi a ne dočekivati", posebno
naglasio potrebu da se dade prilika "mladim modernim
intelektualcima oslobođenim straha od uporabe svoga
intelekta".


Vjerujući, kako je "ipak došao trenutak za struku,
kada HŠD sa svojom bogatom i časnom tradicijom bude
izbornikom i nositeljem ideja i pokreta u tom našem
hodu prema 21. stoljeću, prema budućnosti naše Domovine,
struke, budućnosti naše djece i nas samih, u
kojemu moramo izabrati, odlučiti, pa onda i istrajati na
putu koji bi nas trebao odvesti u organiziranije, stručno
intenzivnije, zadovoljnije, bolje sutra.


Na tako izabranom putu u 21. stoljeće, šumarska
struka mora svome narodu, državi, svijetu reći:
daje u svoj svojoj dimenziji prepoznala opstanak
čovječanstva u opstanku šuma,


da su šume ozbiljno ranjene i bolesne, te da im
dugoročno treba puno više davati nego od njih zahtjevati
ako prihvaćamo istinu da samo prirodne i stabilne šume
mogu maksimalno proizvoditi opća dobra pa i drvo,


- da sve opće dobrobiti i drvo koje šuma nudi, ali ne
obećava mogu očuvati i unaprijediti samo intelektualni,
slobodni i hrabri šumarski stručnjaci uz podršku, dobro,
stabilno i dugoročnoorganizirane i sklone države,
- da smo čvrsti i jedinstveni u ideji, koncepciji i
strategiji razvoja, a usitnjeni do pojedinca i revira u
kreativnosti, slobodi stvaranja, motivaciji i modelima
stjecanja maksimalnih dobiti,
- da smo okupljeni, snažni i jedinstveni u spašavanju
(sanaciji) šuma naše Spačve, Josipa Kozarca, Žutice,
Posavskih šuma, Repaša, Pokupskog bazena, Velike
Kapele do Stirovače i Biokova,
da razumom umijemo i možemo nadrasti preživjele
propise i okoštala shvaćanja, pa ih podrediti novim
stručnim i znanstvenim spoznajama,


- da u nas novim tržnim, često nemilosrdnim i grubim
odnosima, pružimo ruku struke i razuma koja će
jamčiti minimum žrtava u šumskom ekosustavu, trajno
ga čuvajući i osiguravajući mu tu sve rijeđe prisutnu a
nužnu prirodnu raznolikost,
- da se ozbiljno potrudimo nauku promocije naše
struke, lobiranja za nju, kako ne bi trajno bili slabiji
partneri u areni života,
- da razvoj vanjske usluge u šumarstvu bude odnos
programiran i prilagođen našem mentalitetu, tradiciji,
ekonomskoj moći i razini naše svijesti,
- da temelj za vrednovanje, napredovanje i status
stručnjaka svjedoče njegova djela, a ne riječi,
- da rad u šumi, pa onda odnos čovjek-šuma i priroda
u cjelini bude osim zadaće i zadovoljstvo".
Stjepan Pctre š je kratko analizirajući rad u protekloj
i dijelom u ovoj godini "D.o.o. prijevoz" organizacija
Kutina, koja radi na području uprava Zagreb i Sisak
a bavi se uslugama eksploatacije šuma, sječe i
izrade, izvlačenja i izvoza te prijevoza drvnih sortimenata,
naznačio glavne probleme u poslovanju i predložio
mjere za njihovo otklanjanje.


Problemi su neusklađenost s cijenama i troškovima
iz elaborata organiziranja Društva sa stvarno postignutim
cijenama. Javno nadmetanje za poslove u konkurenciji
s privatnicima od kojih se ne traži sve ono što i
od državnoga poduzeća, s primjerice amortizirajućim
traktorima (prosjek 12 godina starosti) i kamionima (16
godina), dovodi D.o.o. u nepovoljnu poziciju.


Za učinkovitije poslovanje prema, njegovom mišljenju,
potrebno bi bilo: riješiti investicijska ulaganja
(jer kako osigurati prihod za 127 uposlenih sa starom
mehanizacijom), izbjeći mjesečna javna nadmetanja ili
ih barem zamjeniti godišnjim radi što učinkovitijeg i
bržeg zapošljavanja raspoloživih kapaciteta. Treba primijeniti
one cijene koje su bile predviđene elaboratom
osnivanja Društva.


Željko Š ta han, koji niz godina radi na zaštiti okoliša,
navodi šumarske aktivnosti na zaštiti prirode u
prošlosti i osvrće se na situaciju danas. Pita se da li šu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 91     <-- 91 -->        PDF

mari danas sudjeluju u upravljanju zaštićenim površinama,
rade li na novom Zakonu o zaštiti prirode, jer
osnivaju se novi parkovi prirode, uprave za postojeće
parkove prirode, rade se prostorni planovi, izrađuju se
Statuti i Pravilnici itd., a koliko tu sudjeluje šumarska
struka i znanost? Iz samih se pitanja naziru i odgovori,
a glavni bi bio "uključiti se u rad odmah u interesu
struke, prirode i Domovine".


Ivan H o d i ć u svojoj raspravi podsjeća sve one koji
su radili i gospodarili u šumarstvu, što znači uključivati
u rad u šumi lokalno stanovništvo. Čovjek koji u ranoj
mladosti od škole pa dalje radi na pošumljavanju i drugim
radovima u šumi, stječe i pravilan odnos prema šumi,
cijenjeći nju i one koje s njome gospodare. Sto taj
odnos znači u smislu racionalnijeg gospodarenja šumama
nije potrebno objašnjavati. Danas pritisnuti stihijskim
a ne osmišljenim uvođenjem poduzetništva, te nekim
zakonskim rješenjima (Zakon o nabavi roba i usluga
i drugi koji reguliraju rad i njegovo oporezivanje),
rušimo taj odnos i tjeramo lokalno stanovništvo iz i od
šume, s nesagledivim posljedicama i za šumu i za odnos
prema šumarskoj struci. Stoga se treba založiti kod nadležnih
Ministarstva za dopunu zakonskih rješenja koja
će omogućiti jednostavniji angažman lokalne radne
snage (učenika i poljoprivrednika) na poslovima uzgajanja
šuma. Taj rad izrazito sezonskog karaktera omogućit
će i određene prihode lokalnom pučanstvu i isključiti
nadri-poduzetnike i rad preko "student servisa",
koji na kraju i zapošljavaju to stanovništvo "na crno"ne
plaćajući poreze i uzimajući sebi zaradu bez rada.


U daljnjoj raspravi osvrće se na još jedan problem rok
naplate potraživanja. Od kada on teče? Dobar gospodarstvenik
računat će to od vremena kada je ulazio
sredstva u proizvodnju pa do njihovog povratka. Mi to
računamo od slanja računa, a vrijeme od ulaganja do ispostave
računa daleko je veće od onih 60 dana vremena
naplate. Sto pak još znači fakturirati stajanjem deklasiranu
robu nije potrebno komentirati. Stoga se zalaže za
prodaju za već unaprijed poznatog kupca, što traži
promjenu politike prodaje drvnih sortimenata i zdrav
odnos s temeljnim dijelom prerađivačke industrije. Tada
će biti moguće proizvodnju planirati i stručno organizirati
što će rezultirati racionalizacijom proizvodnje,
(roba kod kupca već za nekoliko sati).


Za postizanje ovakvoga procesa proizvodnje koji
osigurava njegov kontinuitet treba imati dobru organizaciju
i vlastite proizvodne kapacitete. Kod poduzetnika
treba poticati ono što ne znači nazadovanje u već postignutim
tehnikama i organizaciji rada. One koji ne
ispunjavaju temeljne postavke struke treba onemogućavati
u svojem agresivnom nastupanju.


Ostvarivanjem ovih ciljeva bit ćemo u mogućnosti
održati u rukama sve čimbenike proizvodnje, "a u suprotnom
proizvodnja će nam se samo događati".


Na kraju upozorava na svakojaka posizanja prema
nacionalnom bogatstvu - šumi i potrebi izrade zaštitnih
mehanizama za očuvanje šume kojoj je Ustavom osigurana
posebna briga i zaštita. Ona ne smije snositi rizik
i biti pokriće za propast i često smišljene stečajeve
subjekata u tržišnoj utakmici.


Ferdo Laute r u cijelosti podržava izlaganje inž.
Tarnaja, zadovoljan je takvim načinom promišljanja.
Podsjećajući kako preradba drva i industrija celuloze
i papira u ukupnom prihodu "Hrvatskih šuma"
sudjeluje s 85%, a u pilanskoj preradi i preradi furnira
drvo s 65%, pa su te tri grane neosporno partneri. Bez
dogovora proizvodnja-preradba-prodaja nema dobrog i
isplativog proizvoda na našem i svjetskom tržištu.
Svima je znano da trupac treba čim prije izaći iz šume,
biti prerađen i uskladišten, a licitacija "hrpe trupaca"
taj proces produžava na prosječno 50 dana. Možemo se
samo upitati što se u međuvremenu dogodilo s kvalitetom
tih trupaca. Preradba drva je u teškoj situaciji, uz
kamatu 20% (konkurenti 6%) prekratke rokove plaćanja,
naravno i uz vlastite slabosti (produktivnost, tehnologija
i dr.). Bez zajedničke suradnje nema napretka
niti za jednu od spomenutih grana.


Ivan M rz 1 j a k podržava dosad izneseno, posebice
u svezi s stručnim kadrovima. Što se tiče fakultetski
obrazovanih, nema primjedbi, ali kod srednjoškolskog
šumarskog obrazovanja zagovara kvalitetnu šumarsku
nastavu s osposobljenim kadrovima koju imamo, a protiv
je otvaranja novih škola neopremljenih, bez tradicije,
potvrde rada i stručno neckipiranih.


Ivica Gazi pozdravio je sve nazočne izražavajući
zadovoljstvo stoje i on prisustan na skupštini HDS-a.


Ivica Gazi, dipl. inž., predsjednik Saborskog odbora za poljodjelstvo,
selo i seljaštvo i predsjednik U.O. "Hrvatskih šuma" p.o.
Zagreb, posebno rado viđen u šumarskim krugovima, svojim je riječima
samo još pojačao naklonost šumara.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 92     <-- 92 -->        PDF

Naglasio je kako je u svome radu na bilo kojem mjestu
nastojao promovirati eksploataciju demokracije, jer je
ona prema njemu oslobođenje kreativnog rada svakog
pojedinca". Upravo strukovna društva su skeleti i poluge
mobiliziranja i aktiviranja struke i ljudi u tom novom
kreativnom duhu. Upravo na ovom Šumarskom, Agronomskom,
Veterinarskom i drugim strukovnim društvima
leži taj posao, kao i činjenica kako ćemo osmisliti
i eksploatirati demokraciju. Točna je navedena tvrdnja
daje čovjek najvažniji resurs, i ako zbrojimo ljude
naše biološke struke šumare, agronome, veterinare, biologe
... dolazimo do brojke od 12-15.000 kvalitetnih
obrazovanih ljudi. To je snaga nacije i ono stoje netko
već prije izgovorio da iznad Sabora može biti samo Bog
i ovdje vrijedi iznad struke može biti samo Bog. Nema
nikoga u ovoj državi koji bi mogao mjerodavnije govoriti
o šumama, o eksploataciji njegovanju, njezinim
ekološkim, gospodarskim i drugim vrijednostima, od
ljudi koji se time bave i koji su za to osposobljeni.
Nema većih rodoljuba, Hrvata i većih znalaca pa bih
mobilizirao tu našu struku i dao još više samopouzdanja
i snage da radi Hrvatske i sebe bude arbitar svih zbivanja.
Mnogi su dušebrižnici i lobiji zabrinuti za šume,
bez znanja i kvalifikacija, a vrlo glasni i žele biti arbitri
u događanjima u ovoj grani. Nema drugoga, nego su
upravo HDŠ, Šumarski fakultet i Hrvatske šume oni
koji se tim pitanjem trebaju baviti. Ja sam s velikim
zadovoljstvom prihvatio ovu nazahvalnu i vrlo složenu
dužnost u U.O. Hrvatskih šuma, da i kroz utjecaj u
Saboru i na drugim razinama, društveno-političkim i
strukovnim pomognem afirmaciji struke i tog obilježja
gospodarstva što su Hrvatske šume. Nemojmo u dnevnim
preprekama i u trenutnim situacijama gubiti nadu i
dah, a još je opasnije ako izgubimo naš strukovni
ponos. Stoga budimo ponosni i uporni, jer stvari idu
svojim tijekom, a i Država je dosta toga učinila (Zakon


o šumama, doprinos koji svi plaćaju - 0,07%) što je
izraz društva o brizi o nacionalnom bogatstvu - šumi.
Najvažnije je da smo podlogu za taj naš strukovni rad
za 21. stoljeće utemeljenjem Hrvatske države napravili.
Kakva će ona biti, kako će nacionalna slika biti ispunjena,
to ovisi o nama. Više ne možemo čekati rješenja od
drugoga i sa strane. Rješenja su u nama, mi se moramo
boriti za njih, mi ih moramo osmisliti i konačno mi ih
moramo učiniti učinkovitima manirom svakodnevnog
vladanja i ponašanja. Svi preduvjeti u ovoj državi su za
to stvoreni, uz zaključak da u proteklo vrijeme zbog rata
i situacije u svijetu nismo imali postupnost, pa je
zbog toga nužna i alternativna strategija (posebice za
male narode i države) za eventualno druge uvjete, pa
stoga moramo imati jasan cilj.
Kao novi U. O. dobili smo jasnu zadaću od Vlade da
cijeli kompleks, dakle šuma - prerada - tržište gledamo
kao jednu organsku cjelinu, kao jednu gospodarski interesnu
granu ove Države.


Mislim da Hrvatske šume ne samo da trebaju imati
razumijevanja prema prerađivačima i tržištu, nego bi
upravo one trebale strateški graditi odnose i te kapacitete.
Upravo slijedi novi problem - pad potrošnje
ogrjcvnog drva uzrokovan plinifikacijom, pitanje je
kako iskoristiti to narodno blago koje imamo. Dakle
"Hrvatskim šumama" neće biti samo pragmatična zadaća,
nego upravo strateško projektiraje, te usmjerenje
cijelog tog kompleksa koji počiva na drvnoj sirovini.


Dragi kolege, ja vam čestitam što ste ovako okupljeni
i organizirani. Uvijek će vam biti otvorena vrata
Hrvatskoga državnog sabora, a obvezujem se u ime
matičnog Odbora da nijedan zakonski prijedlog u svezi
s šumama neće proći a da se prethodno ne traži mišljenje
Hrvatskoga šumarskog društva".


Šime M e š t r o v i ć zalaže se za ponovo veću brigu


o privatnim šumama, što je u zadnje vrijeme na "sporednom
kolosjeku". Potrebno se angažirati na gospodarenju
svih šuma u Hrvatskoj i to novim pristupom
"aktivnim gospodarenjem". Čuvanje šuma i gledanje u
šumu nije gospodarenje šumom, nije korisno za šumu
ni za društvo. Ovo "aktivno gospodarenje" uključuje i
šume u Nacionalnim parkovima za koje treba imati
Osnove gospodarenja, jer šume nisu kameni spomenici
i samo u najužem prostoru zaštićenog fenomena mogu
biti blaži kriteriji gospodarenja. Stoga treba poraditi da
u šumama nacionalnih parkova gospodare šumarske
organizacije, a ne nestručni ljudi.
Ante Krpa n podsjeća kako je u proteklom razdoblju
eksploatacija šuma tretirana na jedan specifičan
nešumarski način. Sada su stvoreni uvjeti da eksploataciju
šuma ponovno integriramo tamo gdje ona praktično
pripada a to je šumarstvo. Niti jedna zemlja bez
obzira na društveno uređenje, eksploataciju šuma ne dijeli
od šumarstva. Trebamo biti skloniji tome da se šumarstvo
ne rješava "nešumarskih djelatnosti" nego neprofitabilnih
djelatnosti, a one profitabilne pa makar i
nešumarske zadrži. Stoga apelira na U. O. da eksploataciju
šuma tretira kao šumarsku djelatnost, a na nama je
iznaći način da zadovoljimo i tržišne zahtjeve i organizacijske
forme, onakve kakve to današnji trenutak zahtijeva.


Jozo Vukelić podsjeća kako je već na prošloj
skupštini izrekao svoje mišljenje, a sada upozorava
samo na dva problema. Prvi se odnosi na nepotrebno
traženje izdvajanja 15% zaštićenih šuma (što nerealno
traži ravnatelj Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša),
kao stoje to u drugim zemljama. Jer dok Hrvatska
ima 95% prirodnih šuma, primjerice Austrija ima 75%
umjetnih šuma. Prirodne šume osiguravaju potrajnost,
biodiverzitet, općekorisne funkcije i sve ono što se dešava
u zaštićenim objektima, uključujući i očuvanje genofonda.
Sve to mi imamo u tih 95% prirodnih šuma, pa
stoga nisu potrebna posebna izdavanja zaštićenih šuma