DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 87 <-- 87 --> PDF |
će podmirivati potpunu financijsku obvezu prema HŠD-u, dok se Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije pruža zatražena pomoć zagovorom kod nadležnih u svezi s preseljenjem u očekivani slobodni prostor (iseljenjem dijela PMF-a na Bijeničku cestu) u zgradi Fakulteta na Marulićevom trgu. Ad. 6. Kako je iza sjednice U.O. slijedila 102. redovita skupština HŠD-a, predsjednik i tajnik HŠD-a dali su izvješća koja će biti predočena delegatima skupštine na verifikaciju. Dogovoreni su tehnički detalji za Skupštinu i utvrđen dnevni red (koji delegati Skupštine mogu i proširiti). Ad. 7. Tajnik izvješćuje o pristiglim molbama za financijsku pomoć: Matici Hrvatskoj Delnice - Podruž Zapisnik sastavio tajnik HŠD-a Hranislav Jakovac, dipl. inž. v.r. nica Fužine "IZLAZ VRATA", kupnjom 20 brošura u iznosu od ukupno 500 kn i grafičke mape "Dub" gosp. Dragutina Mandekića, s temom hrvatskog seoskog tradicionalnog graditeljstva istočne Slavonije, u iznosu od 3.000,00 kn, što U.O. odobrava. Predložena je i pripomoć obitelji pokojnog kolege Ivana Švarca, čija supruga nije zaposlena, pa se sa dvoje djece nalazi u teškom financijskom položaju. U.O. odobrava pomoć u iznosu od 6.000,00 kn. Predsjednik HŠD-a Prof. dr. sc. Slavko Matić v.r. ZAPISNIK SA 102. REDOVITE SKUPŠTINE HSD-a ODRŽANE 16. SRPNJA 1998. GODINE U ZAGREBU 102. redovitu skupštinu Hrvatskoga društva otvorio je predsjednik HŠD-a prof. dr. se. Slavko Matić, pozdravivši sve nazočne delegate, članove HŠD-a i goste zahvalivši im se na odazivu. Posebno je pozdravio zamjenika ministra poljoprivrede i šumarstva mr. se. Ivana Đurkića, predsjednika Saborskog odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo i predsjednika Nadzornog odbora "Hrvatskih šuma" Ivicu Gažija, dipl. inž., pomoćnike u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, za šumarstvo Roberta Laginju, dipl. inž., i za odnose s drvnom industrijom Mirka Kovačeva, dipl. inž., dožupana Zadarske županije Božidara Longina, dipl. inž., dekana Šumarskog fakulteta prof. dr. sc. Mladena Figurica, ravnatelja Šumarskog instituta Jastrebarsko dr. se. Josu Gračana, direktora "Hrvatskih šuma" Ivana Tarnaja, dipl. inž., direktore drvno-preradivačkih firmi, članove U.O. "Hrvatskih šuma" i predstavnike javnih medija. Mr. se. IvanĐurk ić, zamjenik Ministra poljoUgledni članovi HŠD-a i gosti na 102. redovitoj skupštini HŠD-a: slijeva Robert privrede i šumarstva dao je punu podršku ovom Lag i nj a. Mirko Kovačev, Ivica Gazi, IvanĐurkić i IvanTarnaj stručnom skupu, očekujući da doneseni zaključci budu pomoć u radu Ministarstva |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Nakon pozdrava zamolio je nazočne da minutom šutnje odaju počast poginulim i umrlim članovima HŠD-a između dvije skupštine. Skupštinu je u ime Ministra, i svoje osobno, pozdravio zamjenik Ministra poljoprivrede i šumarstva mr. se. Ivan Đurkić, poželjevši uspješan rad Skupštine, te naznačivši daje voljan upoznati se s raspravom, kao i koristiti se zaključcima ovakvog eminentnog stručnog skupa. Bez struke, posebice tradicije i postojanosti kao što je šumarska nema napretka niti u šumarstvu a ni u cjelokupnom gospodarstvu države. Da bi Skupština mogla raditi prema Statutu, predloženo je izabrano: a) Radno predsjedništvo - Slavko Matić, Vlado Topić, Damir Dclač i Berislav Vinaj b) voditelj zapisnika, tajnik HŠD-a Hranislav Jakovac c) ovjeritelji Zapisnika Zvonko Rožić i Nikola Lukič d) Povjerenstvo za zaključke - Robert Lagina, Tomislav Starčević, Stjepan Petreš, Branimir Prpić, Joso Vukelić i Hranislav Jakovac. Radno predsjedništvo zauzima svoje mjesto, a tajnik izvješćuje daje od 97 ovlaštenih delegata ogranaka i tijela Skupštine nazočno 90, pa će sve odluke koje prema Statutu donose delegati biti pravovaljane. Skupštini je nazočno 272 člana HŠD-a i gostiju. Jednoglasno je prihvaćen ovaj Dnevni red: 1. Izvješće o radu HŠD-a između 101. i 102. Skupštine: a) Izvješće predsjednika, b) izvješće tajnika, c) izvješće glavnog urednika Šumarskog lista. 2. Verificiranje financijskog poslovanja za 1997. god. 3. Rasprava po izvješćima. 4. Razno. 5. Stručna tema 102. redovite skupštine HŠD-a: "Promišljanje o stanju šumarstva Hrvatske na pragu 21. stoljeća". Poticatelji rasprave su prof. dr. se. Slavko Matić, predsjednik HŠD-a i Ivan Tarnaj, dipl. inž., direktor "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb. Ad. 1. a) Izvješće predsjednika - 101. redovita skupština HŠD-a održana je u Zagrebu (Geothe institut) 9. svibnja 1997. godine. Izvješće i zaključci sa Skupštine objavljeni su u Šumarskom listu br. 5-6/98. Stručna tema Skupštine bila je "Hrvatsko šumarstvo danas i sutra". Poticatelji rasprave bili su prof, dr. se. Slavko Matić i direktor "Hrvatskih šuma" Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum. Rezultati rasprave prikazani su u 15 zaključaka, od kojih neke možemo i ponoviti. - 18. prosinca 1997. godine održana je Izvanredna skupština HŠD-a, kojoj je glavna zadaća bila ustroj HSD-a prema Zakonu o udrugama. U isto vrijeme ona je bila i izborna, jer je u duhu novoga ustroja izabran novi Upravni i Nadzorni odbor. Detaljno je o tome pisano u Š. L. 1-2/98., gdje je u izvješću vidljiva i aktivnost HŠDa od redovite 101. skupštine do kraja godine. - 19. i 20. svibnja članovi HŠD-a su referatima i raspravom sudjelovali na znanstvenom skupu u organizaciji Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZU na temu: "Prilagodba poljoprivrede i šumarstva klimi i njenim promjenama" (detaljnije u Zborniku 360 stranica). - 27. i 28. svibnja 1998. u Goethe institutu održana je Međunarodna konferencija na temu "Održivo gospodarsko korišćenje nizinskih rijeka i zaštita prirode i okoliša" - organizator: Hrvatsko šumarsko društvo, Hrvatsko energetsko društvo i Euronatur (Njemačka), uz suorganizatore: AŠZ, Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša", HED Hrvatsko društvo za velike brane, Hrvatsko društvo za zaštitu voda i mora, Hrvatsko geološko društvo, Hrvatsko hidrološko društvo. Od 23 referata, 6 referata održali su članovi HŠD-a, 6 šumari i biolozi iz inozemstva, a ostatak energetičari, hidrolozi i dr. Zaključci se još usklađuju, ali nije nađen "zajednički jezik". - na temelju odluke 101. redovite skupštine (zaključak br. 15) o proglašenju 20. lipnja Danom hrvatskoga šumarstva, taj dan je obilježen raznim aktivnostima u središnjici i ograncima HŠD-a, o čemu imamo izvješće u upravo tiskanom Š. L. br. 5-6/98. - u organizaciji ogranaka HŠD-a i središnjice, prema mogućnostima i željama posjećen je sajam u Miinchenu - INTERFORST 98., od 8. do 10. srpnja 1998. godine. - HŠD aktivno sudjeluje u pripremi Inženjerskog sabora, kojega priprema Hrvatski inženjerski savez (HIS) za 23. studeni 1998. godine, a cilj mu je ojačati značenje i ulogu sada podcijenjenih inženjerskih struka. b) Izvješće tajnika Zadnja, izvanredna Skupština HŠD-a održana 18. prosinca 1997. god., odredila je i prvu zadaću koja se sastojala u tome da izvršimo sve tehničke poslove u svezi s novim ustrojem HŠD-a prema Zakonu o udrugama. To smo i učinili, tako da smo već 15. siječnja 1998. upisani u Registar udmga, 22. siječnja su prijavljeni ogranci u Ministarstvu uprave RH, a odmah zatim i dobiveno je odobrenje ZAP-a za otvaranje žiro računa ogranaka. Time je HŠD-u omogućeno da njegovi ogranci samostalno rade i u novom ustroju. Aktivnosti koje je naveo predsjednik u svom izvješću, odnosno njihova priprema i tehnička izvedba, bile su ostale zadaće koje je Tajništvo obavljalo pored redovitog posla. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Zbog gotovo cjelokupne tehničke izvedbe, HŠD je mnogo truda uložio u pripremu i provedbu spomenute Međunarodna konferencije održane 27. i 28. svibnja 1998. Isto tako zahtjevan posao bila je i priprema obilježavanja 20. lipnja Dana hrvatskog šumarstva. Radilo se na pripremi i tiskanju plakata do završnih aktivnosti. Moramo odati priznanje kolegama članovima HŠD-a iz "Hrvatskih šuma" U.S. Zagreb, na čelu s upraviteljem Antom Tustonjićem i suradnicima Jurajem Pave- lićem, Herbertoni Krauthackerom, Nives Farkaš-Topolnjak i ostalima, koji su u središnjici bili dio organizacijske ekipe i domaćini Terenskog kolokvija "Sume Medvednice, jučer, danas, sutra". Naravno, naše čestitke i zahvale zaslužuju jednako i ogranci i Uprave šuma, Bjelovara, Siska, Požege, Splita, kao i svi drugi koji su na bilo koji način obilježili taj dan. Očekujemo, da će iduće godine to biti još uspješnije. Od značajnijih aktivnosti koje još nisu spomenute, možemo navesti niz predavanja koja su održana u prostorijama HŠD-a, s različitim temama iz šumarstva i preradbe drva. Predstavljeno je više knjiga od kojih navodimo dvije, nedavno predstavljene LEXIKON SILVESTRE - višejezični šumarski rječnik, autora prof. dr. sc. Vjckoslava Glavača i prof. Hrvoja Glavača, te IZMJERA ŠUMA autora prof. dr. sc. Ane Pranjić i prof, dr. sc. Nikole Lukića. Održavanje te uređenje Hrvatskog šumarskog doma, kao i tiskanje Šumarskog lista, redoviti su poslovi koji iziskuju dosta truda i vremena. Detaljnije je o svim poslovima i aktivnostima pisano u Zapisnicima sa sjednica U.O. pa to nije potrebno ponavljati. c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista Glavni urednik Šumarskog lista Branimir Prpić izvješćuje kako Uredništvo uspijeva održati rokove tiskanja časopisa te daje br. 5-6/98. već izašao iz tiska. Slijedi analiza radova po područjima. U brojevima 1-6 objavljeno je 14 znanstvenih radova iz sljedećih područja: Uzgajanje šuma 3, Genetika 2, Šumarska fitocenologija i Ekologija 5, Iskorišćivanje šuma 2, Uređivanje šuma 1 i Šumarska politika 1. Ostala 74 napisa obavljena su u rubrikama: Izazovi i suprotstavljanja, Knjige i časopisi, Odlikovanja i nagrade, Znanstveni i stručni skupovi, Iz hrvatskog šumarskog društva, In memoriam i dr. Iz ovog izvješća čitatelji će sami zamijetiti iz kojih područja ima premalo ili čak i nema radova, pa je ovo i poziv stručnjacima iz odnosnih područja za bolju suradnju. U svezi s Međunarodnom konferencijom "Održivo gospodarsko korištenje ", Prpić navodi članak gosp. Branka Bergmana, tiskan u časopisu Hrvatska vodopri vreda, čije riječi kao što su primjerice "Šumari su nihilistički protivnici razvoja, šumarski stavovi su pjesnički pristup bez pravih kvalifikacija " ili pak "Ne mogu se odgađati ad caleudas graecas strateška rješenja o kojima ovisi budućnost zemlje", zaslužuju primjeran odgovor koji slijedi. Ad. 2. Kako su svi delegati putem svojih ogranaka primili i financijsko izvešće za 1997. godinu koje je Upravni odbor jednoglasno prihvatio na svojoj 1. redovitoj sjednici održanoj 10. ožujka 1998., a o čemu postoji detaljno izvješće u Zapisniku tiskanom u Šumarskom listu br. 3-4/98., slijedio je poziv za raspravu. Ad. 3. Nakon kratke rasprave Skupština je jednoglasno prihvatila izvješće pod točkom 2 i verificirala rezultate financijskog poslovanja u 1997. godini. Ad. 4. Skupština je jednoglasno prihvatila prijedlog Upravnog odbora da se u budućnosti sve aktivnosti glede rada i promidžbe šumarstva i prerade drva nastoje realizirati putem Hrvatskoga šumarskog društva. Ad. 5. Za stručnu temu 102. redovite skupštine HŠD-a "Promišljanje o stanju šumarstva Hrvatske na pragu 21. stoljeća", poticaj raspravi su u svojim referatima dali predsjednik HŠD-a prof. dr. sc. Slavko Prof. dr. sc. Slavko Matić, predsjednik HŠD-a, posebno je naglasio potrebu njegovanja šumarske etike i uistroja moralnog lika šumarskog inženjera i tehničara. Mati ć i direktor "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb Ivan Tarnaj , dipl. inž. šum. Njihove referate donosimo u cijelosti i tiskani su kao Uvodni članci u ovome broju Šumarskog lista, a prilog su ovom Zapisniku. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Nakon ovih za raspravu poticajnih referata, slijedilo je još nekoliko pripremljenih referata i prilično široka rasprava. Tomislav Starčević je u svome izlaganju, u kojem je, kako jesam rekao pokušao "u atmosferu ovog skupa udahnuti duh osvježenja i i nade za budućnost koju svakako treba graditi a ne dočekivati", posebno naglasio potrebu da se dade prilika "mladim modernim intelektualcima oslobođenim straha od uporabe svoga intelekta". Vjerujući, kako je "ipak došao trenutak za struku, kada HŠD sa svojom bogatom i časnom tradicijom bude izbornikom i nositeljem ideja i pokreta u tom našem hodu prema 21. stoljeću, prema budućnosti naše Domovine, struke, budućnosti naše djece i nas samih, u kojemu moramo izabrati, odlučiti, pa onda i istrajati na putu koji bi nas trebao odvesti u organiziranije, stručno intenzivnije, zadovoljnije, bolje sutra. Na tako izabranom putu u 21. stoljeće, šumarska struka mora svome narodu, državi, svijetu reći: daje u svoj svojoj dimenziji prepoznala opstanak čovječanstva u opstanku šuma, da su šume ozbiljno ranjene i bolesne, te da im dugoročno treba puno više davati nego od njih zahtjevati ako prihvaćamo istinu da samo prirodne i stabilne šume mogu maksimalno proizvoditi opća dobra pa i drvo, - da sve opće dobrobiti i drvo koje šuma nudi, ali ne obećava mogu očuvati i unaprijediti samo intelektualni, slobodni i hrabri šumarski stručnjaci uz podršku, dobro, stabilno i dugoročnoorganizirane i sklone države, - da smo čvrsti i jedinstveni u ideji, koncepciji i strategiji razvoja, a usitnjeni do pojedinca i revira u kreativnosti, slobodi stvaranja, motivaciji i modelima stjecanja maksimalnih dobiti, - da smo okupljeni, snažni i jedinstveni u spašavanju (sanaciji) šuma naše Spačve, Josipa Kozarca, Žutice, Posavskih šuma, Repaša, Pokupskog bazena, Velike Kapele do Stirovače i Biokova, da razumom umijemo i možemo nadrasti preživjele propise i okoštala shvaćanja, pa ih podrediti novim stručnim i znanstvenim spoznajama, - da u nas novim tržnim, često nemilosrdnim i grubim odnosima, pružimo ruku struke i razuma koja će jamčiti minimum žrtava u šumskom ekosustavu, trajno ga čuvajući i osiguravajući mu tu sve rijeđe prisutnu a nužnu prirodnu raznolikost, - da se ozbiljno potrudimo nauku promocije naše struke, lobiranja za nju, kako ne bi trajno bili slabiji partneri u areni života, - da razvoj vanjske usluge u šumarstvu bude odnos programiran i prilagođen našem mentalitetu, tradiciji, ekonomskoj moći i razini naše svijesti, - da temelj za vrednovanje, napredovanje i status stručnjaka svjedoče njegova djela, a ne riječi, - da rad u šumi, pa onda odnos čovjek-šuma i priroda u cjelini bude osim zadaće i zadovoljstvo". Stjepan Pctre š je kratko analizirajući rad u protekloj i dijelom u ovoj godini "D.o.o. prijevoz" organizacija Kutina, koja radi na području uprava Zagreb i Sisak a bavi se uslugama eksploatacije šuma, sječe i izrade, izvlačenja i izvoza te prijevoza drvnih sortimenata, naznačio glavne probleme u poslovanju i predložio mjere za njihovo otklanjanje. Problemi su neusklađenost s cijenama i troškovima iz elaborata organiziranja Društva sa stvarno postignutim cijenama. Javno nadmetanje za poslove u konkurenciji s privatnicima od kojih se ne traži sve ono što i od državnoga poduzeća, s primjerice amortizirajućim traktorima (prosjek 12 godina starosti) i kamionima (16 godina), dovodi D.o.o. u nepovoljnu poziciju. Za učinkovitije poslovanje prema, njegovom mišljenju, potrebno bi bilo: riješiti investicijska ulaganja (jer kako osigurati prihod za 127 uposlenih sa starom mehanizacijom), izbjeći mjesečna javna nadmetanja ili ih barem zamjeniti godišnjim radi što učinkovitijeg i bržeg zapošljavanja raspoloživih kapaciteta. Treba primijeniti one cijene koje su bile predviđene elaboratom osnivanja Društva. Željko Š ta han, koji niz godina radi na zaštiti okoliša, navodi šumarske aktivnosti na zaštiti prirode u prošlosti i osvrće se na situaciju danas. Pita se da li šu |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 91 <-- 91 --> PDF |
mari danas sudjeluju u upravljanju zaštićenim površinama, rade li na novom Zakonu o zaštiti prirode, jer osnivaju se novi parkovi prirode, uprave za postojeće parkove prirode, rade se prostorni planovi, izrađuju se Statuti i Pravilnici itd., a koliko tu sudjeluje šumarska struka i znanost? Iz samih se pitanja naziru i odgovori, a glavni bi bio "uključiti se u rad odmah u interesu struke, prirode i Domovine". Ivan H o d i ć u svojoj raspravi podsjeća sve one koji su radili i gospodarili u šumarstvu, što znači uključivati u rad u šumi lokalno stanovništvo. Čovjek koji u ranoj mladosti od škole pa dalje radi na pošumljavanju i drugim radovima u šumi, stječe i pravilan odnos prema šumi, cijenjeći nju i one koje s njome gospodare. Sto taj odnos znači u smislu racionalnijeg gospodarenja šumama nije potrebno objašnjavati. Danas pritisnuti stihijskim a ne osmišljenim uvođenjem poduzetništva, te nekim zakonskim rješenjima (Zakon o nabavi roba i usluga i drugi koji reguliraju rad i njegovo oporezivanje), rušimo taj odnos i tjeramo lokalno stanovništvo iz i od šume, s nesagledivim posljedicama i za šumu i za odnos prema šumarskoj struci. Stoga se treba založiti kod nadležnih Ministarstva za dopunu zakonskih rješenja koja će omogućiti jednostavniji angažman lokalne radne snage (učenika i poljoprivrednika) na poslovima uzgajanja šuma. Taj rad izrazito sezonskog karaktera omogućit će i određene prihode lokalnom pučanstvu i isključiti nadri-poduzetnike i rad preko "student servisa", koji na kraju i zapošljavaju to stanovništvo "na crno"ne plaćajući poreze i uzimajući sebi zaradu bez rada. U daljnjoj raspravi osvrće se na još jedan problem rok naplate potraživanja. Od kada on teče? Dobar gospodarstvenik računat će to od vremena kada je ulazio sredstva u proizvodnju pa do njihovog povratka. Mi to računamo od slanja računa, a vrijeme od ulaganja do ispostave računa daleko je veće od onih 60 dana vremena naplate. Sto pak još znači fakturirati stajanjem deklasiranu robu nije potrebno komentirati. Stoga se zalaže za prodaju za već unaprijed poznatog kupca, što traži promjenu politike prodaje drvnih sortimenata i zdrav odnos s temeljnim dijelom prerađivačke industrije. Tada će biti moguće proizvodnju planirati i stručno organizirati što će rezultirati racionalizacijom proizvodnje, (roba kod kupca već za nekoliko sati). Za postizanje ovakvoga procesa proizvodnje koji osigurava njegov kontinuitet treba imati dobru organizaciju i vlastite proizvodne kapacitete. Kod poduzetnika treba poticati ono što ne znači nazadovanje u već postignutim tehnikama i organizaciji rada. One koji ne ispunjavaju temeljne postavke struke treba onemogućavati u svojem agresivnom nastupanju. Ostvarivanjem ovih ciljeva bit ćemo u mogućnosti održati u rukama sve čimbenike proizvodnje, "a u suprotnom proizvodnja će nam se samo događati". Na kraju upozorava na svakojaka posizanja prema nacionalnom bogatstvu - šumi i potrebi izrade zaštitnih mehanizama za očuvanje šume kojoj je Ustavom osigurana posebna briga i zaštita. Ona ne smije snositi rizik i biti pokriće za propast i često smišljene stečajeve subjekata u tržišnoj utakmici. Ferdo Laute r u cijelosti podržava izlaganje inž. Tarnaja, zadovoljan je takvim načinom promišljanja. Podsjećajući kako preradba drva i industrija celuloze i papira u ukupnom prihodu "Hrvatskih šuma" sudjeluje s 85%, a u pilanskoj preradi i preradi furnira drvo s 65%, pa su te tri grane neosporno partneri. Bez dogovora proizvodnja-preradba-prodaja nema dobrog i isplativog proizvoda na našem i svjetskom tržištu. Svima je znano da trupac treba čim prije izaći iz šume, biti prerađen i uskladišten, a licitacija "hrpe trupaca" taj proces produžava na prosječno 50 dana. Možemo se samo upitati što se u međuvremenu dogodilo s kvalitetom tih trupaca. Preradba drva je u teškoj situaciji, uz kamatu 20% (konkurenti 6%) prekratke rokove plaćanja, naravno i uz vlastite slabosti (produktivnost, tehnologija i dr.). Bez zajedničke suradnje nema napretka niti za jednu od spomenutih grana. Ivan M rz 1 j a k podržava dosad izneseno, posebice u svezi s stručnim kadrovima. Što se tiče fakultetski obrazovanih, nema primjedbi, ali kod srednjoškolskog šumarskog obrazovanja zagovara kvalitetnu šumarsku nastavu s osposobljenim kadrovima koju imamo, a protiv je otvaranja novih škola neopremljenih, bez tradicije, potvrde rada i stručno neckipiranih. Ivica Gazi pozdravio je sve nazočne izražavajući zadovoljstvo stoje i on prisustan na skupštini HDS-a. Ivica Gazi, dipl. inž., predsjednik Saborskog odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo i predsjednik U.O. "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb, posebno rado viđen u šumarskim krugovima, svojim je riječima samo još pojačao naklonost šumara. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Naglasio je kako je u svome radu na bilo kojem mjestu nastojao promovirati eksploataciju demokracije, jer je ona prema njemu oslobođenje kreativnog rada svakog pojedinca". Upravo strukovna društva su skeleti i poluge mobiliziranja i aktiviranja struke i ljudi u tom novom kreativnom duhu. Upravo na ovom Šumarskom, Agronomskom, Veterinarskom i drugim strukovnim društvima leži taj posao, kao i činjenica kako ćemo osmisliti i eksploatirati demokraciju. Točna je navedena tvrdnja daje čovjek najvažniji resurs, i ako zbrojimo ljude naše biološke struke šumare, agronome, veterinare, biologe ... dolazimo do brojke od 12-15.000 kvalitetnih obrazovanih ljudi. To je snaga nacije i ono stoje netko već prije izgovorio da iznad Sabora može biti samo Bog i ovdje vrijedi iznad struke može biti samo Bog. Nema nikoga u ovoj državi koji bi mogao mjerodavnije govoriti o šumama, o eksploataciji njegovanju, njezinim ekološkim, gospodarskim i drugim vrijednostima, od ljudi koji se time bave i koji su za to osposobljeni. Nema većih rodoljuba, Hrvata i većih znalaca pa bih mobilizirao tu našu struku i dao još više samopouzdanja i snage da radi Hrvatske i sebe bude arbitar svih zbivanja. Mnogi su dušebrižnici i lobiji zabrinuti za šume, bez znanja i kvalifikacija, a vrlo glasni i žele biti arbitri u događanjima u ovoj grani. Nema drugoga, nego su upravo HDŠ, Šumarski fakultet i Hrvatske šume oni koji se tim pitanjem trebaju baviti. Ja sam s velikim zadovoljstvom prihvatio ovu nazahvalnu i vrlo složenu dužnost u U.O. Hrvatskih šuma, da i kroz utjecaj u Saboru i na drugim razinama, društveno-političkim i strukovnim pomognem afirmaciji struke i tog obilježja gospodarstva što su Hrvatske šume. Nemojmo u dnevnim preprekama i u trenutnim situacijama gubiti nadu i dah, a još je opasnije ako izgubimo naš strukovni ponos. Stoga budimo ponosni i uporni, jer stvari idu svojim tijekom, a i Država je dosta toga učinila (Zakon o šumama, doprinos koji svi plaćaju - 0,07%) što je izraz društva o brizi o nacionalnom bogatstvu - šumi. Najvažnije je da smo podlogu za taj naš strukovni rad za 21. stoljeće utemeljenjem Hrvatske države napravili. Kakva će ona biti, kako će nacionalna slika biti ispunjena, to ovisi o nama. Više ne možemo čekati rješenja od drugoga i sa strane. Rješenja su u nama, mi se moramo boriti za njih, mi ih moramo osmisliti i konačno mi ih moramo učiniti učinkovitima manirom svakodnevnog vladanja i ponašanja. Svi preduvjeti u ovoj državi su za to stvoreni, uz zaključak da u proteklo vrijeme zbog rata i situacije u svijetu nismo imali postupnost, pa je zbog toga nužna i alternativna strategija (posebice za male narode i države) za eventualno druge uvjete, pa stoga moramo imati jasan cilj. Kao novi U. O. dobili smo jasnu zadaću od Vlade da cijeli kompleks, dakle šuma - prerada - tržište gledamo kao jednu organsku cjelinu, kao jednu gospodarski interesnu granu ove Države. Mislim da Hrvatske šume ne samo da trebaju imati razumijevanja prema prerađivačima i tržištu, nego bi upravo one trebale strateški graditi odnose i te kapacitete. Upravo slijedi novi problem - pad potrošnje ogrjcvnog drva uzrokovan plinifikacijom, pitanje je kako iskoristiti to narodno blago koje imamo. Dakle "Hrvatskim šumama" neće biti samo pragmatična zadaća, nego upravo strateško projektiraje, te usmjerenje cijelog tog kompleksa koji počiva na drvnoj sirovini. Dragi kolege, ja vam čestitam što ste ovako okupljeni i organizirani. Uvijek će vam biti otvorena vrata Hrvatskoga državnog sabora, a obvezujem se u ime matičnog Odbora da nijedan zakonski prijedlog u svezi s šumama neće proći a da se prethodno ne traži mišljenje Hrvatskoga šumarskog društva". Šime M e š t r o v i ć zalaže se za ponovo veću brigu o privatnim šumama, što je u zadnje vrijeme na "sporednom kolosjeku". Potrebno se angažirati na gospodarenju svih šuma u Hrvatskoj i to novim pristupom "aktivnim gospodarenjem". Čuvanje šuma i gledanje u šumu nije gospodarenje šumom, nije korisno za šumu ni za društvo. Ovo "aktivno gospodarenje" uključuje i šume u Nacionalnim parkovima za koje treba imati Osnove gospodarenja, jer šume nisu kameni spomenici i samo u najužem prostoru zaštićenog fenomena mogu biti blaži kriteriji gospodarenja. Stoga treba poraditi da u šumama nacionalnih parkova gospodare šumarske organizacije, a ne nestručni ljudi. Ante Krpa n podsjeća kako je u proteklom razdoblju eksploatacija šuma tretirana na jedan specifičan nešumarski način. Sada su stvoreni uvjeti da eksploataciju šuma ponovno integriramo tamo gdje ona praktično pripada a to je šumarstvo. Niti jedna zemlja bez obzira na društveno uređenje, eksploataciju šuma ne dijeli od šumarstva. Trebamo biti skloniji tome da se šumarstvo ne rješava "nešumarskih djelatnosti" nego neprofitabilnih djelatnosti, a one profitabilne pa makar i nešumarske zadrži. Stoga apelira na U. O. da eksploataciju šuma tretira kao šumarsku djelatnost, a na nama je iznaći način da zadovoljimo i tržišne zahtjeve i organizacijske forme, onakve kakve to današnji trenutak zahtijeva. Jozo Vukelić podsjeća kako je već na prošloj skupštini izrekao svoje mišljenje, a sada upozorava samo na dva problema. Prvi se odnosi na nepotrebno traženje izdvajanja 15% zaštićenih šuma (što nerealno traži ravnatelj Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša), kao stoje to u drugim zemljama. Jer dok Hrvatska ima 95% prirodnih šuma, primjerice Austrija ima 75% umjetnih šuma. Prirodne šume osiguravaju potrajnost, biodiverzitet, općekorisne funkcije i sve ono što se dešava u zaštićenim objektima, uključujući i očuvanje genofonda. Sve to mi imamo u tih 95% prirodnih šuma, pa stoga nisu potrebna posebna izdavanja zaštićenih šuma |