DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 9 <-- 9 --> PDF |
I. Tarnaj: "PROMIŠLJANI: O STANJU ŠUMARSTVA I1RVATSKK NA I´RACiU 21 Ogromne ratne štete u našoj zemlji traže napor svih resursa, kako bi nakon njihove sanacije hrvatsko društvo bilo osposobljeno nositi se sa standardom razvijenoga svijeta. Na temelju šumarske produkcije, svoj kruh zaslužuje velik broj našeg naroda. Napori koje čine hrvatske vlasti na održavanju zaposlenosti, kao i na stvaranju uvjeta novog zapošljavanja, ne mogu i ne smiju ostati samo bitka Vlade, već se tim i takvim nastojanjima djelatno trebamo priključiti i mi, i to na način da povećavajući svoju učinkovitost korištenja resursa omogućimo trajnu i stabilnu potporu drvno-priredivačkoj i papirnoj industriji i proizvodnji i izvozu svoje produkcije. Upravo je sada vrijeme da mi kao stručno najodgovorniji ljudi u zemlji ponudimo Vladi Republike Hrvatske takva rješenja (zajedno s drvoprerađivačima) koja će biti na tragu ostvaraja globalnih ciljeva, za koje smo se i politički i etički opredijelili. Ne mogu se ovdje ne prisjetiti cijene koju su šume Lijepe naše platile pri obnovi zemlje iza II. svjetskog rata. Bez šumarske asistencije u odabiru rješenja iz tog vremena, posljedice otklanjamo još i danas. Međutim, vrijeme i okolnosti pod kojima su donesene i provedene mjere uvećanih (čistih) sječa neposredno iz II. svjetskog rata i ono što bi trebalo danas učiniti u potpunoj su opreci, prije svega po motivaciji i razumijevanju takve potpore, koja niti može niti smije biti učinjena bez nas šumara. Dakle, mišljenja smo da kvalitetnu i stabilnu (po količini, strukturi, kvaliteti i dinamici) opskrbu sirovinom finalne prerade drva, a poglavito one koja svoju produkciju izvozi, treba urediti na načelima dobrog partnerstva i kodeksu poslovno i politički odgovornih ljudi. Mišljenja sam da takvom zahtjevu možemo udovoljiti, pogotovo ima li se na umu da dugoročnost (kao konstanta) građenja poslovnih odnosa s drvnom i papirnom industrijom je jednako tako i naš interes. Obnovljivost resursa, kao osnovna karakteristika naše grane, ostavlja mogućnosti trajnog razvoja šumarsta i drvne industrije, što kao komparativnu pogodnost moramo valorizirati i koristiti u naporima u izgradnji boljega života za sve nas. Imaju li "Hrvatske šume", p.o. Zagreb tako kompleksnu zadaću pred sobom? Po meni svakako da. Izgubljeni dijalog (i bilateralni i institucionalni) ne samo da treba ponovo izgraditi, već ga valja postaviti na nove dugoročne osnove, redefinirajući ciljeve sukladno globalnim kretanjima u hrvatskom društvu. Za ostvarenje globalnih nacionalnih i gospodarskih ciljeva, šumarstvo može i mora biti poluga Vladi, a nikada i nipošto na štetu šume kao takve. Po mom shvaćanju odnosa šumarstva sjedne i svih drugih subjekata s druge strane, treba se okaniti politike kojoj je cilj postizanje učinaka iz potrebe dnevno-poli STOLJEĆA" Šumarski list br. 7 X. (XXII (1WS). 303-3UX tičkih kretanja ili zbog potpore (neprincipijelne) pojedinim interesnim grupama. Javnost rada i transparentnost stavova treba biti obilježje, a činjenice i na njima zasnovani zaključci trebaju određivati mjere kojima će se ostvariti uspješnost ostvarivanja postavljenih ciljeva. Društveno-gospodarski položaj koji šumarstvo ima u nas treba nas učiniti odgovornijima pri raspolaganju resursom, i otkloniti svaku bahatost u odnosima s jav nošću, kao poglavito u odnosima s partnerima - korisni cima naših roba i usluga. Neprihvatljiva su rješenja koja idu za time da se potraživanja od kupaca za našu robu ili usluge ("Spačva") pretvaraju u vlasnički ulog. Takva rješenja nisu dobra, te ako bi postala šira praksa dovela bi šumarstvo u ulogu taoca i nove etatizacije hrvatskog gospodarstva. Nastale (ili naslijeđene) probleme treba rješavati drugim instrumentarijem, primjerenim tržnom gospodarstvu. Istraživanja za potrebe planiranja sadašnjosti i budućnosti trebaju biti stalnim procesom. Zbog toga valja graditi takve institucionalne odnose sa subjektima i pojedinim stručnjacima koji mogu dati validne elemente za razmatranje pojedinih problema, kako bi poslovne poteze mogli temeljiti na predvidivim učincima. Našoj struci nije potrebno političko tutorstvo, jer ni kome ne treba dopustiti politički, a još manje patriotski ekskluzivitet. Vrijeme iza nas reklo je podosta o nama i kao interesnoj grupi i kao pojedincima. Još više ćemo biti ocjenjivani po tome što ćemo činiti (ili pak ne činiti - a trebali bi) u buduće. Prema tomu, pozivam Vas da svojim djelovanjem na načelima najbolje šumarske etike date doprinos razvoju hrvatskoga šumarstva i hrvatskoga društva. Mrtvi kapitali U svom romanu "Mrtvi kapitali", Josip Kozarac otkriva nedostatke u društvenom životu, loše gospodarenje zemljom i pogrešan odgoj i obrazovanje intelektualaca. Ovdje upotrebljena sintagma "Mrtvi kapitali" treba ukazati na pogreške koje činimo mi u šumarstvu Hrvatske danas, kada se nalazimo pred imperativom zadovoljavanja potrebe za obnovom zemlje iza ratnih razaranja i istovremenim osiguranjem pretpostavki za razvojem i šumarstva i hrvatskoga društva na pragu novog stoljeća. Što se to danas u Hrvatskoj, a posebice u šumarstvu može staviti pod ovaj naslov. Nisu to neiskorištene šume, već su to neiskorišteni sposobni i stručni ljudi. Zapanjujuće veliki broj kreativnih, stručnih i etički neupitnih ljudi pasivizirano je raznim kombinatorikama kadroviranja bez kriterija (ili ipak). Pravi li se učinak takve politike? Tko snosi odgovornost za takve avanture? Kako ispraviti loše učinke takvih nepromišljenih poteza? |