DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Nakon ovih za raspravu poticajnih referata, slijedilo je još nekoliko pripremljenih referata i prilično široka rasprava. Tomislav Starčević je u svome izlaganju, u kojem je, kako jesam rekao pokušao "u atmosferu ovog skupa udahnuti duh osvježenja i i nade za budućnost koju svakako treba graditi a ne dočekivati", posebno naglasio potrebu da se dade prilika "mladim modernim intelektualcima oslobođenim straha od uporabe svoga intelekta". Vjerujući, kako je "ipak došao trenutak za struku, kada HŠD sa svojom bogatom i časnom tradicijom bude izbornikom i nositeljem ideja i pokreta u tom našem hodu prema 21. stoljeću, prema budućnosti naše Domovine, struke, budućnosti naše djece i nas samih, u kojemu moramo izabrati, odlučiti, pa onda i istrajati na putu koji bi nas trebao odvesti u organiziranije, stručno intenzivnije, zadovoljnije, bolje sutra. Na tako izabranom putu u 21. stoljeće, šumarska struka mora svome narodu, državi, svijetu reći: daje u svoj svojoj dimenziji prepoznala opstanak čovječanstva u opstanku šuma, da su šume ozbiljno ranjene i bolesne, te da im dugoročno treba puno više davati nego od njih zahtjevati ako prihvaćamo istinu da samo prirodne i stabilne šume mogu maksimalno proizvoditi opća dobra pa i drvo, - da sve opće dobrobiti i drvo koje šuma nudi, ali ne obećava mogu očuvati i unaprijediti samo intelektualni, slobodni i hrabri šumarski stručnjaci uz podršku, dobro, stabilno i dugoročnoorganizirane i sklone države, - da smo čvrsti i jedinstveni u ideji, koncepciji i strategiji razvoja, a usitnjeni do pojedinca i revira u kreativnosti, slobodi stvaranja, motivaciji i modelima stjecanja maksimalnih dobiti, - da smo okupljeni, snažni i jedinstveni u spašavanju (sanaciji) šuma naše Spačve, Josipa Kozarca, Žutice, Posavskih šuma, Repaša, Pokupskog bazena, Velike Kapele do Stirovače i Biokova, da razumom umijemo i možemo nadrasti preživjele propise i okoštala shvaćanja, pa ih podrediti novim stručnim i znanstvenim spoznajama, - da u nas novim tržnim, često nemilosrdnim i grubim odnosima, pružimo ruku struke i razuma koja će jamčiti minimum žrtava u šumskom ekosustavu, trajno ga čuvajući i osiguravajući mu tu sve rijeđe prisutnu a nužnu prirodnu raznolikost, - da se ozbiljno potrudimo nauku promocije naše struke, lobiranja za nju, kako ne bi trajno bili slabiji partneri u areni života, - da razvoj vanjske usluge u šumarstvu bude odnos programiran i prilagođen našem mentalitetu, tradiciji, ekonomskoj moći i razini naše svijesti, - da temelj za vrednovanje, napredovanje i status stručnjaka svjedoče njegova djela, a ne riječi, - da rad u šumi, pa onda odnos čovjek-šuma i priroda u cjelini bude osim zadaće i zadovoljstvo". Stjepan Pctre š je kratko analizirajući rad u protekloj i dijelom u ovoj godini "D.o.o. prijevoz" organizacija Kutina, koja radi na području uprava Zagreb i Sisak a bavi se uslugama eksploatacije šuma, sječe i izrade, izvlačenja i izvoza te prijevoza drvnih sortimenata, naznačio glavne probleme u poslovanju i predložio mjere za njihovo otklanjanje. Problemi su neusklađenost s cijenama i troškovima iz elaborata organiziranja Društva sa stvarno postignutim cijenama. Javno nadmetanje za poslove u konkurenciji s privatnicima od kojih se ne traži sve ono što i od državnoga poduzeća, s primjerice amortizirajućim traktorima (prosjek 12 godina starosti) i kamionima (16 godina), dovodi D.o.o. u nepovoljnu poziciju. Za učinkovitije poslovanje prema, njegovom mišljenju, potrebno bi bilo: riješiti investicijska ulaganja (jer kako osigurati prihod za 127 uposlenih sa starom mehanizacijom), izbjeći mjesečna javna nadmetanja ili ih barem zamjeniti godišnjim radi što učinkovitijeg i bržeg zapošljavanja raspoloživih kapaciteta. Treba primijeniti one cijene koje su bile predviđene elaboratom osnivanja Društva. Željko Š ta han, koji niz godina radi na zaštiti okoliša, navodi šumarske aktivnosti na zaštiti prirode u prošlosti i osvrće se na situaciju danas. Pita se da li šu |