DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 91     <-- 91 -->        PDF

mari danas sudjeluju u upravljanju zaštićenim površinama,
rade li na novom Zakonu o zaštiti prirode, jer
osnivaju se novi parkovi prirode, uprave za postojeće
parkove prirode, rade se prostorni planovi, izrađuju se
Statuti i Pravilnici itd., a koliko tu sudjeluje šumarska
struka i znanost? Iz samih se pitanja naziru i odgovori,
a glavni bi bio "uključiti se u rad odmah u interesu
struke, prirode i Domovine".


Ivan H o d i ć u svojoj raspravi podsjeća sve one koji
su radili i gospodarili u šumarstvu, što znači uključivati
u rad u šumi lokalno stanovništvo. Čovjek koji u ranoj
mladosti od škole pa dalje radi na pošumljavanju i drugim
radovima u šumi, stječe i pravilan odnos prema šumi,
cijenjeći nju i one koje s njome gospodare. Sto taj
odnos znači u smislu racionalnijeg gospodarenja šumama
nije potrebno objašnjavati. Danas pritisnuti stihijskim
a ne osmišljenim uvođenjem poduzetništva, te nekim
zakonskim rješenjima (Zakon o nabavi roba i usluga
i drugi koji reguliraju rad i njegovo oporezivanje),
rušimo taj odnos i tjeramo lokalno stanovništvo iz i od
šume, s nesagledivim posljedicama i za šumu i za odnos
prema šumarskoj struci. Stoga se treba založiti kod nadležnih
Ministarstva za dopunu zakonskih rješenja koja
će omogućiti jednostavniji angažman lokalne radne
snage (učenika i poljoprivrednika) na poslovima uzgajanja
šuma. Taj rad izrazito sezonskog karaktera omogućit
će i određene prihode lokalnom pučanstvu i isključiti
nadri-poduzetnike i rad preko "student servisa",
koji na kraju i zapošljavaju to stanovništvo "na crno"ne
plaćajući poreze i uzimajući sebi zaradu bez rada.


U daljnjoj raspravi osvrće se na još jedan problem rok
naplate potraživanja. Od kada on teče? Dobar gospodarstvenik
računat će to od vremena kada je ulazio
sredstva u proizvodnju pa do njihovog povratka. Mi to
računamo od slanja računa, a vrijeme od ulaganja do ispostave
računa daleko je veće od onih 60 dana vremena
naplate. Sto pak još znači fakturirati stajanjem deklasiranu
robu nije potrebno komentirati. Stoga se zalaže za
prodaju za već unaprijed poznatog kupca, što traži
promjenu politike prodaje drvnih sortimenata i zdrav
odnos s temeljnim dijelom prerađivačke industrije. Tada
će biti moguće proizvodnju planirati i stručno organizirati
što će rezultirati racionalizacijom proizvodnje,
(roba kod kupca već za nekoliko sati).


Za postizanje ovakvoga procesa proizvodnje koji
osigurava njegov kontinuitet treba imati dobru organizaciju
i vlastite proizvodne kapacitete. Kod poduzetnika
treba poticati ono što ne znači nazadovanje u već postignutim
tehnikama i organizaciji rada. One koji ne
ispunjavaju temeljne postavke struke treba onemogućavati
u svojem agresivnom nastupanju.


Ostvarivanjem ovih ciljeva bit ćemo u mogućnosti
održati u rukama sve čimbenike proizvodnje, "a u suprotnom
proizvodnja će nam se samo događati".


Na kraju upozorava na svakojaka posizanja prema
nacionalnom bogatstvu - šumi i potrebi izrade zaštitnih
mehanizama za očuvanje šume kojoj je Ustavom osigurana
posebna briga i zaštita. Ona ne smije snositi rizik
i biti pokriće za propast i često smišljene stečajeve
subjekata u tržišnoj utakmici.


Ferdo Laute r u cijelosti podržava izlaganje inž.
Tarnaja, zadovoljan je takvim načinom promišljanja.
Podsjećajući kako preradba drva i industrija celuloze
i papira u ukupnom prihodu "Hrvatskih šuma"
sudjeluje s 85%, a u pilanskoj preradi i preradi furnira
drvo s 65%, pa su te tri grane neosporno partneri. Bez
dogovora proizvodnja-preradba-prodaja nema dobrog i
isplativog proizvoda na našem i svjetskom tržištu.
Svima je znano da trupac treba čim prije izaći iz šume,
biti prerađen i uskladišten, a licitacija "hrpe trupaca"
taj proces produžava na prosječno 50 dana. Možemo se
samo upitati što se u međuvremenu dogodilo s kvalitetom
tih trupaca. Preradba drva je u teškoj situaciji, uz
kamatu 20% (konkurenti 6%) prekratke rokove plaćanja,
naravno i uz vlastite slabosti (produktivnost, tehnologija
i dr.). Bez zajedničke suradnje nema napretka
niti za jednu od spomenutih grana.


Ivan M rz 1 j a k podržava dosad izneseno, posebice
u svezi s stručnim kadrovima. Što se tiče fakultetski
obrazovanih, nema primjedbi, ali kod srednjoškolskog
šumarskog obrazovanja zagovara kvalitetnu šumarsku
nastavu s osposobljenim kadrovima koju imamo, a protiv
je otvaranja novih škola neopremljenih, bez tradicije,
potvrde rada i stručno neckipiranih.


Ivica Gazi pozdravio je sve nazočne izražavajući
zadovoljstvo stoje i on prisustan na skupštini HDS-a.


Ivica Gazi, dipl. inž., predsjednik Saborskog odbora za poljodjelstvo,
selo i seljaštvo i predsjednik U.O. "Hrvatskih šuma" p.o.
Zagreb, posebno rado viđen u šumarskim krugovima, svojim je riječima
samo još pojačao naklonost šumara.