DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 91 <-- 91 --> PDF |
mari danas sudjeluju u upravljanju zaštićenim površinama, rade li na novom Zakonu o zaštiti prirode, jer osnivaju se novi parkovi prirode, uprave za postojeće parkove prirode, rade se prostorni planovi, izrađuju se Statuti i Pravilnici itd., a koliko tu sudjeluje šumarska struka i znanost? Iz samih se pitanja naziru i odgovori, a glavni bi bio "uključiti se u rad odmah u interesu struke, prirode i Domovine". Ivan H o d i ć u svojoj raspravi podsjeća sve one koji su radili i gospodarili u šumarstvu, što znači uključivati u rad u šumi lokalno stanovništvo. Čovjek koji u ranoj mladosti od škole pa dalje radi na pošumljavanju i drugim radovima u šumi, stječe i pravilan odnos prema šumi, cijenjeći nju i one koje s njome gospodare. Sto taj odnos znači u smislu racionalnijeg gospodarenja šumama nije potrebno objašnjavati. Danas pritisnuti stihijskim a ne osmišljenim uvođenjem poduzetništva, te nekim zakonskim rješenjima (Zakon o nabavi roba i usluga i drugi koji reguliraju rad i njegovo oporezivanje), rušimo taj odnos i tjeramo lokalno stanovništvo iz i od šume, s nesagledivim posljedicama i za šumu i za odnos prema šumarskoj struci. Stoga se treba založiti kod nadležnih Ministarstva za dopunu zakonskih rješenja koja će omogućiti jednostavniji angažman lokalne radne snage (učenika i poljoprivrednika) na poslovima uzgajanja šuma. Taj rad izrazito sezonskog karaktera omogućit će i određene prihode lokalnom pučanstvu i isključiti nadri-poduzetnike i rad preko "student servisa", koji na kraju i zapošljavaju to stanovništvo "na crno"ne plaćajući poreze i uzimajući sebi zaradu bez rada. U daljnjoj raspravi osvrće se na još jedan problem rok naplate potraživanja. Od kada on teče? Dobar gospodarstvenik računat će to od vremena kada je ulazio sredstva u proizvodnju pa do njihovog povratka. Mi to računamo od slanja računa, a vrijeme od ulaganja do ispostave računa daleko je veće od onih 60 dana vremena naplate. Sto pak još znači fakturirati stajanjem deklasiranu robu nije potrebno komentirati. Stoga se zalaže za prodaju za već unaprijed poznatog kupca, što traži promjenu politike prodaje drvnih sortimenata i zdrav odnos s temeljnim dijelom prerađivačke industrije. Tada će biti moguće proizvodnju planirati i stručno organizirati što će rezultirati racionalizacijom proizvodnje, (roba kod kupca već za nekoliko sati). Za postizanje ovakvoga procesa proizvodnje koji osigurava njegov kontinuitet treba imati dobru organizaciju i vlastite proizvodne kapacitete. Kod poduzetnika treba poticati ono što ne znači nazadovanje u već postignutim tehnikama i organizaciji rada. One koji ne ispunjavaju temeljne postavke struke treba onemogućavati u svojem agresivnom nastupanju. Ostvarivanjem ovih ciljeva bit ćemo u mogućnosti održati u rukama sve čimbenike proizvodnje, "a u suprotnom proizvodnja će nam se samo događati". Na kraju upozorava na svakojaka posizanja prema nacionalnom bogatstvu - šumi i potrebi izrade zaštitnih mehanizama za očuvanje šume kojoj je Ustavom osigurana posebna briga i zaštita. Ona ne smije snositi rizik i biti pokriće za propast i često smišljene stečajeve subjekata u tržišnoj utakmici. Ferdo Laute r u cijelosti podržava izlaganje inž. Tarnaja, zadovoljan je takvim načinom promišljanja. Podsjećajući kako preradba drva i industrija celuloze i papira u ukupnom prihodu "Hrvatskih šuma" sudjeluje s 85%, a u pilanskoj preradi i preradi furnira drvo s 65%, pa su te tri grane neosporno partneri. Bez dogovora proizvodnja-preradba-prodaja nema dobrog i isplativog proizvoda na našem i svjetskom tržištu. Svima je znano da trupac treba čim prije izaći iz šume, biti prerađen i uskladišten, a licitacija "hrpe trupaca" taj proces produžava na prosječno 50 dana. Možemo se samo upitati što se u međuvremenu dogodilo s kvalitetom tih trupaca. Preradba drva je u teškoj situaciji, uz kamatu 20% (konkurenti 6%) prekratke rokove plaćanja, naravno i uz vlastite slabosti (produktivnost, tehnologija i dr.). Bez zajedničke suradnje nema napretka niti za jednu od spomenutih grana. Ivan M rz 1 j a k podržava dosad izneseno, posebice u svezi s stručnim kadrovima. Što se tiče fakultetski obrazovanih, nema primjedbi, ali kod srednjoškolskog šumarskog obrazovanja zagovara kvalitetnu šumarsku nastavu s osposobljenim kadrovima koju imamo, a protiv je otvaranja novih škola neopremljenih, bez tradicije, potvrde rada i stručno neckipiranih. Ivica Gazi pozdravio je sve nazočne izražavajući zadovoljstvo stoje i on prisustan na skupštini HDS-a. Ivica Gazi, dipl. inž., predsjednik Saborskog odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo i predsjednik U.O. "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb, posebno rado viđen u šumarskim krugovima, svojim je riječima samo još pojačao naklonost šumara. |