DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Naglasio je kako je u svome radu na bilo kojem mjestu nastojao promovirati eksploataciju demokracije, jer je ona prema njemu oslobođenje kreativnog rada svakog pojedinca". Upravo strukovna društva su skeleti i poluge mobiliziranja i aktiviranja struke i ljudi u tom novom kreativnom duhu. Upravo na ovom Šumarskom, Agronomskom, Veterinarskom i drugim strukovnim društvima leži taj posao, kao i činjenica kako ćemo osmisliti i eksploatirati demokraciju. Točna je navedena tvrdnja daje čovjek najvažniji resurs, i ako zbrojimo ljude naše biološke struke šumare, agronome, veterinare, biologe ... dolazimo do brojke od 12-15.000 kvalitetnih obrazovanih ljudi. To je snaga nacije i ono stoje netko već prije izgovorio da iznad Sabora može biti samo Bog i ovdje vrijedi iznad struke može biti samo Bog. Nema nikoga u ovoj državi koji bi mogao mjerodavnije govoriti o šumama, o eksploataciji njegovanju, njezinim ekološkim, gospodarskim i drugim vrijednostima, od ljudi koji se time bave i koji su za to osposobljeni. Nema većih rodoljuba, Hrvata i većih znalaca pa bih mobilizirao tu našu struku i dao još više samopouzdanja i snage da radi Hrvatske i sebe bude arbitar svih zbivanja. Mnogi su dušebrižnici i lobiji zabrinuti za šume, bez znanja i kvalifikacija, a vrlo glasni i žele biti arbitri u događanjima u ovoj grani. Nema drugoga, nego su upravo HDŠ, Šumarski fakultet i Hrvatske šume oni koji se tim pitanjem trebaju baviti. Ja sam s velikim zadovoljstvom prihvatio ovu nazahvalnu i vrlo složenu dužnost u U.O. Hrvatskih šuma, da i kroz utjecaj u Saboru i na drugim razinama, društveno-političkim i strukovnim pomognem afirmaciji struke i tog obilježja gospodarstva što su Hrvatske šume. Nemojmo u dnevnim preprekama i u trenutnim situacijama gubiti nadu i dah, a još je opasnije ako izgubimo naš strukovni ponos. Stoga budimo ponosni i uporni, jer stvari idu svojim tijekom, a i Država je dosta toga učinila (Zakon o šumama, doprinos koji svi plaćaju - 0,07%) što je izraz društva o brizi o nacionalnom bogatstvu - šumi. Najvažnije je da smo podlogu za taj naš strukovni rad za 21. stoljeće utemeljenjem Hrvatske države napravili. Kakva će ona biti, kako će nacionalna slika biti ispunjena, to ovisi o nama. Više ne možemo čekati rješenja od drugoga i sa strane. Rješenja su u nama, mi se moramo boriti za njih, mi ih moramo osmisliti i konačno mi ih moramo učiniti učinkovitima manirom svakodnevnog vladanja i ponašanja. Svi preduvjeti u ovoj državi su za to stvoreni, uz zaključak da u proteklo vrijeme zbog rata i situacije u svijetu nismo imali postupnost, pa je zbog toga nužna i alternativna strategija (posebice za male narode i države) za eventualno druge uvjete, pa stoga moramo imati jasan cilj. Kao novi U. O. dobili smo jasnu zadaću od Vlade da cijeli kompleks, dakle šuma - prerada - tržište gledamo kao jednu organsku cjelinu, kao jednu gospodarski interesnu granu ove Države. Mislim da Hrvatske šume ne samo da trebaju imati razumijevanja prema prerađivačima i tržištu, nego bi upravo one trebale strateški graditi odnose i te kapacitete. Upravo slijedi novi problem - pad potrošnje ogrjcvnog drva uzrokovan plinifikacijom, pitanje je kako iskoristiti to narodno blago koje imamo. Dakle "Hrvatskim šumama" neće biti samo pragmatična zadaća, nego upravo strateško projektiraje, te usmjerenje cijelog tog kompleksa koji počiva na drvnoj sirovini. Dragi kolege, ja vam čestitam što ste ovako okupljeni i organizirani. Uvijek će vam biti otvorena vrata Hrvatskoga državnog sabora, a obvezujem se u ime matičnog Odbora da nijedan zakonski prijedlog u svezi s šumama neće proći a da se prethodno ne traži mišljenje Hrvatskoga šumarskog društva". Šime M e š t r o v i ć zalaže se za ponovo veću brigu o privatnim šumama, što je u zadnje vrijeme na "sporednom kolosjeku". Potrebno se angažirati na gospodarenju svih šuma u Hrvatskoj i to novim pristupom "aktivnim gospodarenjem". Čuvanje šuma i gledanje u šumu nije gospodarenje šumom, nije korisno za šumu ni za društvo. Ovo "aktivno gospodarenje" uključuje i šume u Nacionalnim parkovima za koje treba imati Osnove gospodarenja, jer šume nisu kameni spomenici i samo u najužem prostoru zaštićenog fenomena mogu biti blaži kriteriji gospodarenja. Stoga treba poraditi da u šumama nacionalnih parkova gospodare šumarske organizacije, a ne nestručni ljudi. Ante Krpa n podsjeća kako je u proteklom razdoblju eksploatacija šuma tretirana na jedan specifičan nešumarski način. Sada su stvoreni uvjeti da eksploataciju šuma ponovno integriramo tamo gdje ona praktično pripada a to je šumarstvo. Niti jedna zemlja bez obzira na društveno uređenje, eksploataciju šuma ne dijeli od šumarstva. Trebamo biti skloniji tome da se šumarstvo ne rješava "nešumarskih djelatnosti" nego neprofitabilnih djelatnosti, a one profitabilne pa makar i nešumarske zadrži. Stoga apelira na U. O. da eksploataciju šuma tretira kao šumarsku djelatnost, a na nama je iznaći način da zadovoljimo i tržišne zahtjeve i organizacijske forme, onakve kakve to današnji trenutak zahtijeva. Jozo Vukelić podsjeća kako je već na prošloj skupštini izrekao svoje mišljenje, a sada upozorava samo na dva problema. Prvi se odnosi na nepotrebno traženje izdvajanja 15% zaštićenih šuma (što nerealno traži ravnatelj Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša), kao stoje to u drugim zemljama. Jer dok Hrvatska ima 95% prirodnih šuma, primjerice Austrija ima 75% umjetnih šuma. Prirodne šume osiguravaju potrajnost, biodiverzitet, općekorisne funkcije i sve ono što se dešava u zaštićenim objektima, uključujući i očuvanje genofonda. Sve to mi imamo u tih 95% prirodnih šuma, pa stoga nisu potrebna posebna izdavanja zaštićenih šuma |