DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 93 <-- 93 --> PDF |
niti kopiranje svega iz inozemstva. Primjerice Nacionalni park Risnjak se proširuje da bi se zaštitilo nešto iznimno vrijedno. Od koga, da li od onoga koji je do sada s njim gospodario? To su naravno šumari. A kako to da je to iznimno vrijedno sačuvano ako šumari s njim ne znaju gospodariti? Ista stvar događa se s Plitvičkim jezerima i Velebitom? Treba li čovjek koji živi u tako zaštićenom kraju biti time kažnjen? Da li će se stanje poboljšati ili će izumrijeti naselja i ljudi na tome "zaštićenom području". Ako čovjek od zaštite može živjeti, on će on tu i ostati i biti čuvar te prirode. Drugi problem o kojemu je govorio je pitanje zastupanja stava i iznošenja mišljenja u ime radne organizacije, firme ili asocijacije. Bez rasprave i stava bilo Fakulteta, Instituta, tijela "Hrvatskih šuma", pa tako i njihovog Zaposleničkog vijeća, pojedinac ne može u zajedničko ime iznositi osobne stavove a da za njih ne odgovara. Tim više, kada se radi o notornim neistinama. Moramo naučiti da ne budemo pasivni promatrači, nego da se aktivno uključimo i tražimo opoziv onih koji ne zastupaju mišljenja onih koji su ih izabrali, nego im je cilj osobni interes, služeći se još i neistinama. Iduće smo godine domaćini IUFRO kongresa iz problematike iskorišćivanja šuma, mehanizacije i organizacije rada, a godinu iza toga i iz uzgajanja šuma s problematikom hrasta i genetike, kojega su nam prepustili Francuzi, čuvši naše referate u Freiburgu te zaključivši kako oni u odnosu na nas nemaju što reći. Naravno da smo zbog toga ponosni, da nas svijet uvažava što kod kuće nije uvijek slučaj. Najavivši ujesen obilježavanje 100 godina visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj, uputio je svima poziv za ponovni zajednički sastanak. Milan Presečan u svoje osobno i u ime HŠD-a ogranka Bjelovar podržava sve ovdje rečeno. Kao zaposlenik "Hrvatskih šuma" kada govori o šumarstvu to se naravno tiče i stanja u firmi, što mu ne bi smjelo biti zamjereno. Na tri stručne rasprave od 1996. do danas, u spomenutom ogranku raspravljalo se o problemima šumarstva, a doneseni su i zaključci koji su upućeni HSD-u, "Hrvatskim šumama" i na druge adrese. Oni su se uglavnom poklapali s mišljenjem i zaključcima HŠD-a i kasnije s zaključcima 101. skupštine HŠD-a. Cilj svih tih zaključaka je da svima nama u budućnosti bude bolje. Podržava izlaganje Ivana Tarnaja, posebice u dijelu o decentralizaciji, trostupanjskoj organizaciji (direkcija-uprava-šumarija) i mogućnosti novog zapošljavanja, davanja prednosti stručnosti i uspostavljanju izgubljenog dijaloga s prerađivačima. Joso Gračan naznačio je teškoće u radu Šumarskoga instituta koje ga očekuju u novom tisućljeću, posebice glede kadrova, a s obzirom na tragediju kojom je pogođen smrću petorice svojih znanstvenika. Stoga je zatražio podršku struke za premošćenje trenutnoga stanja. Iskoristio je priliku da se zahvali svima, posebice Ministarstvu znanosti i tehnologije koje im je omogućilo prijam pet znanstvenih novaka. Što se tiče šumarstva u 21. stoljeću, naše šume su i u Lisabonu istaknute kao primjer raznolikosti, ali kod Osnova gospodarenja moramo ugraditi nacionalni program očuvanja biodiverziteta i naših genetskih resursa. Taj program mora sadržavati nešto o našim rijetkim vrstama - kako se njima gospodari i kako ih sačuvati (primjer crne topole kojaje nestala u Europi). Zajedništvo je ono koje će nam omogućiti da ostvarimo sve postavljene nam ciljeve. Vlado Topić govoreći o području krša s kojeg dolazi - područje Mediterana čini 27% površine Hrvatske (ili 1,5 mil. ha, a od toga su 1 mil. šume i šumska zemljišta) - ocjenjuje to kao izuzetno nacionalno bogatstvo koje je šumarima dano na upravljanje. Taj vrlo osjetljivi ekosustav s vrlo niskom ekološkom valencijom reagira na sve promjene koje se dešavaju u njemu i ako nisu sa stajališta struke potkrepljene u smislu zaustavljanja progresivnog razvoja vegetacije, ni sa čime se ne mogu opravdati. Ovakav ustroj HŠD-a omogućava međusobne razmjene iskustava, posebice pri stručnim ekskurzijama, omogućava i veće razumijevanje problema i pomoć u njihovom rješavanju. Stoga i poziva kolege iz drugih ogranaka na međusobnu razmjenu jer su ovakve ekskurzije od velike pomoći struci. Nakon ovako opsežne rasprave, član Povjerenstva za zaključke pomoćnik ministra Robert L a g i n j a pročitao je sačinjeni prijedlog zaključaka koje je skupština jednoglasno usvojila. ZAKLJUČCI 102. REDOVITE SKUPŠTINE HSD-a 1. Šumarstvu 21. stoljeća nužni su intelektualni, slobodni, pošteni i hrabri šumarski stručnjaci, naoružani mnogim specijalističkim znanjima iz područja biologije, ekologije, informatike, i dalje sve do promidžbe. Potrebna mu je dobro i stabilno konstituirana pravna država. 2. Okupljanje struke i njeno jedinstvo u koncepciji i strategiji razvoja, njegovanje i razvijanje kreativnosti i motiviranosti kod pojedinaca na razini revira, šumarije i radne jedinice, treba suprotstaviti centralizmu na svim područjima, koji je pothranjivan preživjelom iluzijom kako je moguć napredak bez suprotstavljanja i borbe mišljenja. |